Magazin
Naučnici tvrde: ‘Smrt će nam doći sa neba, opasnost je stvarna’
Čovječanstvo se mora početi baviti rastućim problemom svemirskog smeća sada, prije nego što izmakne kontroli, naglašavaju naučnici.
Zemljina orbita postaje sve napučenija, kako aktivnim satelitima, tako i komadima krhotina. Toliko je stvari tamo gore da je daleko od alarmanta početi brinuti o Kesslerovom sindromu, scenariju iz noćne more u kojem jedan ili dva sudara dovode do mnogo više, uvelike povećavajući količinu smeća koje kruži našim planetom.
“Moramo se ozbiljno pozabaviti ovime i shvatiti da smo, ako nešto ne poduzmemo, u neposrednoj opasnosti da cijeli dio našeg okoliša na Zemlji učinimo neupotrebljivim”, Dan Baker, direktor Laboratorija za atmosfersku i svemirsku fiziku na Sveučilištu Colorado, Boulder (UC-Boulder), rekao je u panelu u srijedu (11. decembra) na sastanku Američke geofizičke unije (AGU) 2024. u Washingtonu, D.C.
Zemljina orbita sadrži više od 10 200 aktivnih satelita, prema Evropskoj svemirskoj agenciji (ESA). Većina tih svemirskih letjelica nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), ljusci koja se nalazi otprilike 200 do 2000 kilometara iznad našeg planeta, piše Space.com.
Većina tih LEO satelita – njih oko 6800 – pripada jednoj konstelaciji: SpaceX-ovoj širokopojasnoj mreži Starlink.
Ove brojke stalno rastu, a broj bi uskoro mogao postati nevjerovatno visok. SpaceX, na primjer, želi da mreža Starlink konačno prihvati više od 40.000 svemirskih letjelica.
Drugi igrači također imaju za cilj izgraditi vlastite širokopojasne konstelacije u LEO-u. Kina je počela graditi svoju megakonstelaciju Qianfan (“Hiljadu jedara”), koja će sadržavati oko 14.000 satelita ako sve bude išlo po planu. Osim toga, Amazon namjerava sastaviti vlastitu LEO širokopojasnu mrežu od 3200 satelita, nazvanu Project Kuiper.
A ovo su samo aktivni sateliti; količina smeća u Zemljinoj orbiti mnogo je veća. Na primjer, ESA procjenjuje da postoji oko 40 500 krhotina širokih najmanje 10 centimetara koje kruže oko našeg planeta. Populacija svemirskog otpada uključuje još 1,1 milion komada između 1 do 10 cm širine i 130 miliona u rasponu od 1 milimetra do 0,4 inča.
Čak i ti sićušni fragmenti mogu znatno oštetiti satelit ili drugu svemirsku letjelicu, s obzirom na to koliko se brzo kreću objekti u orbiti. Na prosječnoj visini Međunarodne svemirske postaje od 400 km, na primjer, orbitalna brzina je oko 28.160 kmph.
Ove krhotine su premale da bi se pratile zemaljskim radarima. Ovo je šteta, kažu naučnici – i to ne samo zato što su komadići potencijalno opasni.
“Ako se Kesslerov sindrom počne događati i počnemo vidjeti neku vrstu kaskade sudara, prvo ćemo to vidjeti u najmanjim zrncima”, rekao je fizičar svemirske plazme David Malaspina, docent na UC-Boulderu, tokom AGU tribina u srijedu. – Ovo su naši “kanarinci” u rudniku ugljena.
Teško je kvantificirati rizik od Kesslerovog sindroma, rekli su Malaspina i drugi panelisti, jer je orbitalno okruženje dinamično na nekoliko različitih razina.
Za početak, orbitalna populacija stalno raste, kako rakete lansiraju sve više satelita u svemir, tako da izračuni obično zastare gotovo čim se naprave. I Zemljina atmosfera, koja trenjem polako vuče LEO satelite prema dolje, također se mijenja – šireći se, na primjer, kao odgovor na povećanu solarnu aktivnost.
Kao što možete očekivati, ovi sateliti imaju sve više i više bliskih susreta jedan s drugim i s komadićima krhotina. Doista, postoji oko 1000 upozorenja o sudaru u prosjeku dnevno u LEO-u, prema Thomasu Bergeru, direktoru Istraživačkog i obrazovnog centra za svemirsku vremensku tehnologiju UC-Boulder, piše Raport.
“Dakle, satelitskim operaterima postaje sve teže odrediti koje je od ovih upozorenja važno i na koje moraju obratiti pozornost”, rekao je Berger tokom AGU panela u srijedu.
Velika većina ovih upozorenja odnosi se na satelite Starlink, koji su daleko od toga da “sjedeće patke”. Ove svemirske letjelice koriste ugrađeni softver za uočavanje mogućih zabrinjavajućih susreta i izvođenje manevara izbjegavanja ako je potrebno.
Magazin
Ovom automobilu nema ravnog na tehničkom pregledu
Riječ je o vozilu Honda Jazz. Nema boljeg od njega u izvještaju TÜV-a za 2025.: Prema procjenama TÜV-a, samo 2,4 od 100 Honda Jazz ne prođe prvi tehnički pregled (HU).
Japanac je apsolutni lider među vozilima starosti dvije i tri godine. Ali čak i izvan svog TÜV rekorda, Honda Jazz mali je automobil s velikim potencijalom: lansirana 2020. godine, četvrta generacija nastavlja tamo gdje je prethodna generacija stala – s ekonomičnom vožnjom, mnogim praktičnim detaljima i prilično neupadljivim izgledom.
Dizajneri su se suzdržali od eksperimentiranja tokom dizajna. Četvrta generacija također djeluje prilično neupadljivo i ostaje u klasičnom formatu malog automobila s dužinom od 4.04 metra. Jazz ističe prije svega svojim pametnim prostornim konceptom: stražnja sjedala (Magic Seats) mogu se čak i preklopiti. To znači da i glomazan teret možete prevoziti straga.
Zapremina prtljažnika je između 304 i 1.205 litara. Prostor dostupan putnicima vrlo je dobar za mali automobil. Osjećaj je također dobar: izbor materijala prikladan je za ovaj segment, navigacijom i automatskom klimom upravlja se izravno putem dugmeta i tipki.
Osim Jazza, tu je i SUV sestrinski model sa sufiksom Crosstar. Početkom 2023. godine, Jazz je dobio facelifting, uključujući modificiranu masku hladnjaka i zatamnjenija prednja svjetla.
Oni koji su zainteresirani za polovne automobile ne moraju dugo razmišljati o tome koji motor žele odabrati: jedini pogon dostupan u Njemačkoj je hibridni sistem (e:HEV) koji se sastoji od benzinskog motora, generatora i elektromotora. Benzinski motor je 1,5-litreni atmosferski motor sa 98 KS. Pogon je inače osiguran elektromotorom od 80 kW/109 KS s 253 Nm. Drugi elektromotor djeluje kao generator.
Više nema mjenjača u tradicionalnom smislu, već umjesto njega postoji fiksni omjer. Kroz cijevi u prosjeku teče 4,5 litara na 100 kilometara, no oni koji se uglavnom voze u gradskoj gužvi mogu proći i s manje. Facelifting je donio nešto više konjskih snaga. Električni pogon sada proizvodi 90 kW/122 KS, a benzinski motor 107 KS.
Njegove prednosti i slabosti u TÜV-u
Četvrta generacija Honde Jazz završila je svoj prvi TÜV generalni pregled i ispitne tačke šasije, kočnica i zaštite okoliša bez ikakvih pritužbi. Malo su primjetna samo dnevna svjetla i maglenke.
Treća generacija Jazza (2015. do 2020.) došla je s dva motora: 1,3-litrenim benzincem sa 102 KS i 1,5-litrenim sa 130 KS, oba bez turbo potpore. I tu se malo ima za prigovoriti: šasija je u redu, dnevna svjetla i maglenke ponekad mogu izazvati probleme u dijelu osvjetljenja. Ni s kočnicama uglavnom nema problema.
U principu, jazz druge generacije također je neproblematičan. Od petog generalnog pregleda nadalje, kritiziraju se zglobovi upravljača i više hrđe nalazi se kod vozila starih od 11 do 13 godina. Učestalost grešaka na stražnjim svjetlima je iznad prosjeka, uz povremene pritužbe na krivo postavljena svjetla. Vrlo rijetko se pojavljuju zahrđali kočioni vodovi i istrošeni kočioni diskovi. Sve u svemu, Jazz II je bolji od prosjeka u većini poglavlja.
Honda Jazz želi impresionirati svojom prikladnošću za svakodnevnu upotrebu i svojom pouzdanošću. Budući da je Honda Jazz na premijeri koštao najmanje 22.000 eura (oko 44.000 KM), cijene polovnih i dalje su visoke. Početna cijena je oko 15.000 eura (oko 30.000 KM), piše Fenix Magazin.
Magazin
VIDEO U BMW-ovim tvornicama auti voze bez vozača
U TVORNICAMA BMW-a i Minija automobili će voziti bez upliva vozača.
U iščekivanju potpuno autonomnih vozila na cestama širom Europe provode se ograničeni pilot-programi. Jedan od takvih je onaj u BMW-ovim pogonima koji traje pune dvije godine. BMW je u tvornicama u Dingolfingu i Leipzigu uveo sustav autonomne vožnje kako bi povećao produktivnost.
Napredni sustav autonomnog upravljanja testira se od 2022. godine. Inicijalno je startao na modelima serije 5 i serije 7, a radi se o autonomnoj vožnji između dvije hale na potezu dugom više od kilometra. Zanimljivo je da sustav funkcionira na svim primjercima, bez obzira na ugrađenu opremu.
To je zato što su Lidar senzori postavljeni duž rute i rade zajedno s vanjskim planerom kretanja i modelom okoliša koji kontrolira kretanje vozila. Pilot-program u Dingolfingu je upravo okončan i ulazi u serijsku fazu. Tvornica u Leipzigu pak koristi sustav autonomnog upravljanja u tvornici na 90 posto primjeraka proizvedenih u tvornici. To uključuje BMW-ove i Minijeve modele koji se proizvode u tvornici.
Iduće godine BMW će uvesti sustav u svojim proizvodnim pogonima u Regensburgu i Oxfordu. Nova tvornica u Debrecenu, Mađarska, također će koristiti tehnologiju kada započne serijsku proizvodnju.
“Autonomno upravljanje u tvornicama optimizira naš proizvodni proces i donosi značajne dobitke učinkovitosti za našu logistiku”, rekao je Milan Nedeljković, član uprave BMW-a odgovoran za proizvodnju. “Zato ćemo ovu tehnologiju brzo uvesti u našu proizvodnu mrežu”, nastavio je.
Index.hr
Magazin
Tifa i Alen Islamović ostavili nesuglasice iza sebe: Jedan drugom smo oprostili mnoge greške
Sada su naveli kako je među njima sve uredu. Islamović je za IN Magazin kazao kako nemaju nikakvih problema.
“Nismo mi da cjepidlačimo, da nešto posebno tražimo na stageu, u garderobama… Odlično se družimo. Dobro smo raspoloženi, zdravi smo i želimo raditi ovaj posao iskreno”, dodao je.
Tifa je kazao da su s ove vremenske distance, zahvaljujući Goranu Bregoviću i ostatku ekipe, shvatili da je sve vrijedilo.
“Mi smo prijatelji. Nakon toliko godina smo, što mi kažemo u Bosni, došli tobe, shvatili i oprostili mnoge greške koje smo činili jedan drugom i doživjeli katarzu. Tome se veselim. Za ovo vrijedi živjeti. Ako treba sutra da umrem, meni je super”, naveo je.
Magazin
Kao iz vremena Jugoslavije: Bosanac Rijad i Hena se zavoljeli na radnoj akciji
Omladinske radne akcije oduvijek su bile više od fizičkog rada, lopata, pijeska i cigli. One su predstavljale prostor u kojem su se stvarali prijateljstva, dijelili snovi i gradili ne samo objekti, već i mostovi među ljudima.
I dok su se mnogi s nostalgijom prisjećali tih dana mladosti i entuzijazma, priča o Heni Ćurkić iz Novog Pazara i Rijadu Šabiću iz Breze u Bosni i Hercegovini svjedoči da duh akcija živi i danas.
Tokom ovogodišnje omladinske radne akcije ORA “Novi Pazar 2024”, među brojnim brigadirima, sudbina je spojila Henu i Rijada u priču punu ljubavi i zajedništva.
Hena, mlada i energična brigadirka iz Novog Pazara, privukla je pažnju Rijada, vedrog i predanog mladića iz Breze, već pri prvom susretu. Njihov susret nije bio samo slučajnost, već početak priče koja je brzo dobila novi, emotivni smisao.
Okruženi zvucima akcijaških pjesama i prijateljima iz brigade, Rijad je odlučio postaviti sudbonosno pitanje. Uz osmijeh i emocije koje su ispunile radilište, Hena je s radošću izgovorila “DA”, dok su prisutni brigadiri aplauzom i pjesmom slavili ovaj poseban trenutak.
Njihova ljubavna priča podsjeća da omladinske radne akcije nisu samo rad i trud, već i prilika za izgradnju životnih priča ispunjenih ljubavlju, prijateljstvom i srećom. Hena i Rijad danas svjedoče kako tradicija radnih akcija može biti prostor za kreiranje nečeg posebnog – ljubavi koja traje cijelog života.
ORA “Novi Pazar 2024” s ponosom ističe ovu inspirativnu priču, naglašavajući da omladinske akcije nisu samo dio prošlosti, već i budućnosti.
Radiosarajevo.ba
BiH
Profesor Mate Kelava izdao saopćenje povodom priznanja za životno djelo
”Crnogorska modna kreatorica i stilistica Rada Krivokapić Radonjić nenadmašna je umjetnica, cijenjena u svijetu mode, i po našem sudu priznanje za životno djelo pripalo je njoj. Radina je obveza da ne smije posustati u svom radu, i vjerujemo da će ona nastaviti svoju blistavu karijeru.”
Radina izjava povodom ovih novosti glasi: *”Dobiti priznanje za životno djelo najviša je čast i zadovoljstvo, jer je to nagrada koja se najteže zaslužuje.”*
Također, Rada je u listopadu dobila nagradu *Solvent Rating* za najboljeg poduzetnika za 2024. godinu za svoj Modni studio Rada Kotor.
Rada Krivokapić Radonjić izjavila je: *”Ova nagrada potvrđuje da su znanje, vještine i posvećenost pravilno usmjereni i primijenjeni u poduzetništvu.”*
Ovaj uspjeh prati i nedavno objavljena knjiga *”Život, istina i put Rade Krivokapić Radonjić”*, koju je napisala skupina književnika i *MM portal* iz Mostara. Među autorima su urednik Mladen Ljubić Vajta, idejna tvoriteljica *MM portala* Milijana Marić, te književnici, pjesnici, profesori i novinari: Zdravka Babić, Branka Subašić, Nevenka Rezo, Ljiljana Skelić Vemić, Jelena DM, Radica Leko, Marina Vukoja, Ivka Ilić Kovačević, Željka Mihaljević Lončar, Mate Kelava, Anto Marincin, Dragan Marijanović, Ivan Vrljić i Željko Andrijanić.
*“Uspjeh je napisati i izdati knjigu, ali najveći uspjeh je kada netko drugi piše knjigu o vama,”* istaknula je Rada Krivokapić Radonjić. *“Zadivili su me radovi urednika i književnika koji su doprinijeli ovoj knjizi, i vjerujem da ću ih osobno upoznati u budućem razdoblju.”*
Magazin
Influencer Sandi otkrio cijenu svojih objava na mrežama: Oko 4 hiljade KM za jednu objavu
“To je skupa priča, kod mene je 2000 eura i tko voli nek’ izvoli. Svatko kreira cijenu kako želi. Znam da će komentari biti ‘besposličar, trebalo bi to manje’, ali iza te cijene stoji cijela produkcija,” rekao je Pego.
Objasnio je da u procesu sudjeluju dvije kamere i još dvoje ljudi, što značajno utječe na troškove: “Kad sve uzmete u obzir, zapitajte se je li 2000 eura previše.”
Pegina izjava izazvala je buru na društvenim mrežama. Dok neki podržavaju njegov rad i napore, drugi smatraju da su takve cifre pretjerane.
U svijetu influencera, cijene ovise o popularnosti, kvaliteti sadržaja i tržišnim uvjetima.
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Otkriveno zašto kraljica Elizabeta nije posjetila Izrael: Vjerovala da je svaki Izraelac ‘terorist ili sin teroriste’
-
Cazinprije 7 dana
Svečano otvorenje potpuno novog SM Bingo u Ćoralićima 13. decembra
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselila Osmanović (rođ. Rekanović) Sadika
-
Cazinprije 3 dana
Tuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselio Midžić (Osman) Enes