Zaposlenje sa falsifikovanom diplomom nije rijetka pojava na području Kantona Sarajevo. Pokazuju to podaci do kojih je došao Ured za borbu protiv korupcije ovog kantona.

I ne samo to. Nakon što se utvrdi da neko ima falsifikovanu diplomu, ostaje zaposlen.

Ova pojava registrovana je u preduzećima, ustanovama, školama, domovima zdravlja, bolnicama, zavodima.

Revizija diploma je započela prije šest godina u Bosni i Hercegovini.

“Ono što posebno zabrinjava je da poslodavci i nakon što je Ured postupao, odnosno Tužilaštvo nepobitno utvrdilo da se radi o krivotvorenoj ispravi, zadržavaju uposlenike u javnom sektoru, umjesto da im daju otkaz”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Ureda za borbu portiv korupcije Erduan Kafedžić.

Do sada je provjerom više od 15.000 diploma zaposlenih u javnom sektoru na području KS otkriveno 106 falsifikovanih diploma, a od tog broja četiri su sa visokom školskom spremom, dok se ostale odnose na srednju stručnu spremu.

Revizijom u entitetu Federaciji BiH utvrđene su 92 krivotvorene diplome uposlenih u institucijama, zavodima, agencijama i preduzećima.

Revizijom su bili obuhavćeni imenovani dužnosnici, te državni službenici.

U Republici Srpskoj nisu pokretane posebne provjere diploma u javnom sektoru.

Ko radi s falsifikovanim diplomama u BiH?

Od onih koji rade u Bosni i Hercegovini sa falsifikovanim diplomama je direktor biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, Sakib Pleh. On je prošle godine osuđen na uslovnu kaznu od godinu i po zbog krivotvorenja diplome.

Pleh je prema navodima presude iz jula prošle godine optužen da je falsifikovao diplomu završenog pravnog fakulteta u Crnoj Gori kako bi se prijavio na konkurs za predsjednika školskog odbora jedne sarajevske osnovne škole.

S istom diplomom se 1996. godine zaposlio prvo kao pravnik, pa sekretar, a 2003. godine i kao direktor biblioteke, bez ikakvih prepreka.

I danas je Pleh direktor te biblioteke bez obzira što posjeduje falsifikovanu diplomu.

Diploma sa pravnog fakulteta, prema navodima iz presude, tada nije dovedena u pitanje do konkursa 2018. godine.

“Optuženom nije stavljeno na teret korištenje predmetne diplome na dan 1.10.1996. godine kada se prvi puta zaposlio na osnovu očigledno iste diplome, nego dan kada je tu istu diplomu, odnosno njenu ovjerenu kopiju, koristio prilikom prijave na ranije pomenuti javni oglas”, navedeno je, između ostalog, u presudi iz 2022. godine.

Sakib Pleh nije odgovarao na pozive ni na upit Radija Slobodna Evropa.

Pored Pleha i kod određenog broja radnika Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Rad” su provjerama Ureda za borbu portiv korupcije KS utvrđene falsifikovane diplome.

Oni su i dalje zaposleni u tom preduzeću i obavljaju poslove, navode za RSE iz KJKP “Rad”.

Kažu da im za te poslove na kojima rade “diplome nisu potrebne”.

“Riječ je o radnicima koji imaju više priloženih diploma na osnovu kojih ispunjavaju posebne uslove za obavljanje poslova. Trenutno, pet radnika obavlja poslove sa diplomama za koje je nastupila zastara krivičnog gonjenja”, kažu iz “Rada”.

U Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću “Rad”, prema podacima Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, navedeno je kako 23 uposlenika ovog preduzeća posjeduje falsifikovane diplome.

Riječ je o diplomama srednje stručne spreme i uposlenicima koji su bili ili su angažovani kao “vozači, čuvari, inkasanti”.

Iz ovog preduzeća za RSE dodaju kako još nisu dobili niti jednu presudu nadležnih sudova koje se odnose na falsifikovane diplome za radnike preduzeća.

Dodaju da su dobili nekoliko obavještenja Ureda za borbu protiv korupcije KS u kojima je navedeno da se neće voditi istraga protiv pojedinih uposlenika zbog, kako kažu, “zastare predmeta”.

I u Domu zdravlja Kantona Sarajevo zaposleno je 13 osoba sa falsifikovanim diplomama, navedeno je u podacima Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

Na upit o ovom slučaju nisu odgovorili za RSE iz Doma zdravlja Kantona Sarajevo.

Istovremeno, u Kantonalnoj bolnici u Zenici otkriveno je 11 uposlenika sa krivotvorenim diplomama o čemu je upoznato i nadležno tužilaštvo.

Riječ je o diplomama srednje i osnovne škole.

‘Falsifikovane’ diplome iz poslijeratnog perioda?

Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, za RSE kaže kako su diplome, koje su bile predmet provjera, uglavnom, falsifikovane u poslijeratnom periodu.

Dodaje da su tokom provjera nailazili i na opstrukcije.

“Imamo i sve veći broj advokata koji ne propituju da li neko ima falsifikovanu diplomu, nego da li Ured za borbu protiv korupcije KS ima nadležnost da provjerava diplome”, kaže Kafedžić.

Naglašava i kako poslodavci u javnom sektoru traže prostor da “kroz izmjenu sistematizacije zadržavaju radnike s falsifikovanim diplomama”.

“Neko ko je radio sa srednjom stručnom spremom (SSS), kad su utvrdili da ima falsifikovanu diplomu, promijenili su sistematizaciju i na to radno mjesto stavili nekog sa osnovnom školom i to lice de facto ostaje u preduzeću kao zaposleno lice”, kaže Kafedžić.

Najčešće su se prema podacima Ureda za borbu protiv korupcije KS “lažne diplome” koristile za zanimanja vozača, automehaničara, autoelektričara, mašinskog tehničara, te ekonomiste.

Šta kažu pravosudne institucije?

U državnom, entitetskim, ali i pojedinim kantonalnim tužilaštvima postoji više predmeta koji se odnose na nezakonitosti povezane sa izdavanjima diploma visoko-školskih ustanova i srednjih škola širom Bosne i Hercegovine.

U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine aktivan je predmet kodnog naziva “Klaster”, u kojem je uhapšeno više osoba zbog nezakonitog trgovanja diplomama.

Dosadašnjom istragom u ovom predmetu uhapšeno je više uposlenika i visokih zvaničnika sa privatnih univerzitetskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Tokom akcije, ukupno je pronađeno i oduzeto više od 200 hiljada eura.

Istovremeno, tužilaštvo Unsko-sanskog kantona podiglo je više optužnica zbog krivotvorenja diploma, dok je tužilaštvo Zeničko – dobojskog kantona od maja do danas dobilo više dopisa iz Kantonalne bolnice u Zenici koji su provjerama utvrdili da 11 radnika te bolnice imaju lažne diplome.

“Na osnovu tih dopisa, formirano je 11 predmeta. Osam je u radu i provjeravaju se navodi iz prijave, za dva predmeta je otvorena istraga”, rečeno je iz Tužilaštva ZDK za RSE.

I Tužilaštvo Kantona Sarajevo radi na predmetima koji se odnose na falsifikovane diplome.

Podignuto je 12 optužnica, u dva predmeta su donesene uslovne kazne, dok je 26 predmeta u radu, kažu za RSE iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH, kazna za krivotvorenje službene isprave (diplome) se kreće od šest mjeseci do pet godina zatvora.

U entitetu Republika Srpska kazne su od tri mjeseca do pet godina, s tim da za izradu, nabavljanje, posjedovanje, prodaju ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava, počinilac može biti i novčano kažnjen.

Ko vrši provjere diploma u BiH?

Provjere diploma prvo vrše kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kojih ima deset na području Federacije BiH, te jedna entitetska.

Izuzetak je Tuzlanski kanton, u kojem je za provjeru diploma nadležno Ministarstvo obrazovanja tog kantona.

U entitetu Republika Srpska nadležnost za provjeru diploma ima Ministarstvo obrazovanja i kulture.

Rektorat Univerziteta u Sarajevu, također, nadležan je za provjeru diploma koje izdaju javni univerziteti u Bosni i Hercegovini.

BiH ima devet javnih univerziteta i oko 100 privatnih fakulteta.

Od 2016 godine do danas Rektorat UNSA je provjerio više od 22 hiljade diploma zaposlenih na Univerzitetu u Sarajevu.

Bilo je i zahtjeva institucija, kako je rekao za RSE rektor Rifat Škrijelj, za pojedinačnim provjerama diploma određenih osoba.

Od 22 hiljade provjerenih diploma, otkriveno je 30 “lažnih”, ne na Univerzitetu već izvan, kaže Škrijelj.

“Neko je zloupotrijebio diplomu nekog kandidata koji je stekao diplomu na Univerzitetu, pa je napravio sebi svoju, takvih smo slučajeva imali, sve smo proslijedili nadleženim tužilaštvima”, dodaje Škrijelj, te naglašava da niti jedna od tih diploma koje je izdao Univerzitet u Sarajevu nije bila nezakonito stečena.

Iz Transparency International u Bosni i Hercegovini za RSE kažu kako je prisutnost sve većeg broja falsifikovanih diploma u Bosni i Hercegovini odraz “slabosti obrazovanog sistema, te institucija koje bi trebalo da vrše nadzor nad obrazovnim institucijama”.

“Ispada da je ovo krivično djelo vrlo isplativo, kazne nisu ‘odvraćajućeg karaktera’ i one daju poruku isplativosti”, kaže za RSE Damjan Ožegović iz Transaprency International BiH.

Kako se utvrđuje da je diploma falsifikovana?

Diploma sadrži osnovne informacije o završenom ciklusu studija, stečenom zvanju odnosno tituli i ostvarenom uspjehu studenta/učenika u toku školovanja.

Diploma se štampa na jednom od jezika koji su u zvaničnoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Sadržaj i izgled diplome preciznije se uređuju pravilnikom koji donosi Ministarstvo obrazovanja.

Originalna diploma mora da sadrži osnovne podatke studenta, njegovo ime i prezime te broj diplome.

“Pod tim brojem ne mogu biti dvije diplome, on je vezan za ime kandidata kojem je izdata ta diploma, to su personalni podaci i oni čine glavni dio diplome. Ako neko falsificira diplomu i napiše svoje ime, istog momenta se utvrdi da ta diploma nije izdata na to ime i za to je važan taj broj diplome”, kaže za RSE rektor Sarajevskog univerziteta Rifat Škrijelj.

Dodaje i kako se provjere diploma utvrđuju samo kroz matične knjige u kojima se vode svi studenti koji se školuju, te da se na osnovu te matične knjige može utvrditi validnost diplome.

Na isti način se, osim univerzitetske diplome, utvrđuje validnost i diploma srednjih i osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.