Lider “Osmorke” na entitetskom nivou i “proširene Trojke” na državnom odgovorio nam je na pitanja o tome kako planiraju formirati federalnu vlast ukoliko ih SDA bude blokirala, o svojim očekivanjima od visokog predstavnika BiH i pojedinostima sporazuma zbog kojeg su proglašeni izdajicama.

Ističe da Schmidtovo rješenje ima pozitivne iskorake, ali da će ponovo biti potrebna njegova reakcija ukoliko se pokaže da je Federacija BiH i dalje blokirana. U tom smislu je istaknuo da je DF svojim ponašanjem pokazao da im je volja SDA važnija od volje građana, a naglasio je i da se SDP 2014. našla u identičnoj poziciji kao SDA i DF sada, ali da nisu željeli blokirati procese.

Govoreći o državnoj vlasti, Nikšić ističe da SDP nikada nije izdao državu i da se to neće desiti ni zbog sporazuma sa HDZ-om i SNSD-om. Naglašava da stranački sporazum ne ugrožava NATO integracije BiH te da se sporna presuda, koja se pominje u sporazumu, odnosi na presudu po apelaciji Komšića, a ne presudu u slučaju Ljubić, koja je, kako ističu, provedena.

Prokomentarisao je da Sevlid Hurtić nipošto nije “Dodikov čovjek” nego dobar probosanski izbor za četvrtog ministra iz RS-a. Osim toga, govorio je o SDP-ovim rješenjima za izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH i potencijalnim dogovorima i problemima koje bi mogli imati sa koalicionim partnerima.

SDP je ljetos pokrenuo proteste zbog Schmidtovog rješenja za Izborni zakon BiH i Ustav FBiH. Oni su u tom trenutku urodili plodom, a vi ste lično kazali da imate obećanje od visokog predstavnika da neće iskoristiti Bonske ovlasti, no on je to ipak uradio nekoliko mjeseci kasnije, na dan izbora. Šta mislite da se dogodilo u međuvremenu pa se ipak odlučio na nametanje i osjećate li se izigrano?

Za SDP je bilo presudno važno da ne dođe do usvajanja ili nametanja izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH koje bi po našem dubokom uvjerenju produbile podjele, dovele do dodatne diskriminacije i kršenja ljudskih prava, a samim tim i do kršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Odluka koja je donesena u noći izbora je utjecala korjenito na poslijeizborna dešavanja. Imali smo priliku čuti javne tvrdnje dužnosnika susjednih zemalja da su vršili diplomatske aktivnosti u tom smjeru i da su prema njihovim tvrdnjama te aktivnosti urodile plodom.

Nažalost, ovdje se još jednom potvrdilo da je bosanskohercegovačka diplomatija troma, inertna, nezainteresovana i nesposobna da sama utječe na međunarodne tokove i procese koji se tiču naše domovine. Pomalo je i žalosno da susjedne zemlje imaju aktivniju diplomatiju po pitanju Bosne i Hercegovine i njihovih interesa u našoj zemlji, nego što je to slučaj sa našom diplomatijom. Pitanje o tome šta je ponukalo i motivisalo visokog predstavnika da nametne odluku u ovoj formi u izbornoj noći treba adresirati njemu. Ne osjećam se izigrano, jer se ovdje ne radi o sujeti bilo kojeg pojedinca. Puno je bitnije kakve je posljedica ta odluka proizvela u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.

Šta mislite o Schmidtovom rješenju za Izborni zakon i Ustav FBiH? Da li je donio korisne odluke u smislu funkcionalnosti entiteta ili su ipak štetne?

Već smo u prilici vidjeti i osjetiti konkretne posljedice odluke visokog predstavnika i sada već sa jasnijih pozicija možemo davati i komentare. Nesporno je da je jedan od pozitivnih aspekata odluke deblokiranje imenovanja najviših sudskih instanci, odnosno Ustavnog suda Federacije BiH i tome svjedočimo u praksi. To je možda i najbitniji pozitivan iskorak. Što se tiče izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, tu apsolutno ne možemo biti zadovoljni i sretni kako se stvari odvijaju nakon nametanja odluka i dešavanjima koja su uslijedila kao svojevrsna posljedica.

Svjedočimo činjenici da odluka nažalost nije deblokirala proces formiranja entitetske vlasti, iako je visoki predstavnik jasno rekao da je to ključna namjera nametnutih odluka. Već imamo situaciju da parlamentarna manjina faktički garantuje da će blokirati uspostavu vlasti većine. Iskoristili su, odnosno zloupotrijebili nametnuti mehanizam da “uvjere” pojedine zastupnike koji su izabrani iz nove parlamentarne većine da promijene stranu i omoguće im mehanizam blokada. Da nije bilo takvih nečasnih i zakulisnih igara, djelima za koja smatram da se mogu okvalifikovati kao korumpiranje pojedinih izabranih zvaničnika, sada bismo već bili u fazi imenovanja nove Vlade FBiH. Najavljene blokade su nezapamćene u demokratskoj praksi. Nigdje u svijetu ne postoje mehanizmi kojim parlamentarna manjina blokira uspostavu vlasti jasno izražene većine. Zato očekujemo od visokog predstavnika da u slučaju takvih blokada otkoči procese čije blokiranje je posljedica nametnutih odluka, iako im to nije bila namjera.

U javnom prostoru prevladava utisak da je Schmidt izmjenama pomogao Osmorci na način da je međunarodna zajednica tako gurnula HDZ u pregovore s vama, dajući im ono što njima treba, a zauzvrat tražeći izbacivanje SDA. Kako to komentarišete?

Ko je makar i površno upoznat sa dešavanjima nakon izbora zna da stvari ne stoje tako. Naime, po starim propisima izbora delegata u Dom naroda FBiH, Osmorka bi imala dovoljno mandata da izabere potpredsjednika Federacije BiH iz reda bošnjačkog naroda, bez ikakvih problema. Po novim propisima, uz podršku pojedinih stranačkih tajkuna i direktora, SDA je sebi osigurala mehanizam blokade tog procesa, odnosno mehanizam kontrole izbora potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda.

Ova odluka je u nepovoljnu poziciju dovela multietničke stranke, naročito SDP kao najpluralniju stranku u državi. Sada smo u situaciji da SDP teoretski u Domu naroda FBiH može imati i preko 30 delegata, a da opet ne može utjecati na izbor rukovodstva Federacije BiH, ako u jednom etničkom klubu nema minimalno 11 delegata. SDP je upravo specifičan po tome što imamo delegate u svakom od klubova naroda i Ostalih u većem ili manjem omjeru. Nametnuta odluka nas zapravo upućuje na zaključak da nije dobro imati multietničke liste, nego da se treba fokusirati na ostvarenje dominacije u jednom od klubova naroda, što gotovo garantuje učešće u vlasti. To je pogubno u odnosu na multietničke građanske stranke, ali smatramo da nije dobro ni za državu Bosnu i Hercegovinu, ni za demokratske procese u cjelini.

Nakon što je formiran Dom naroda FBiH, uslijedili su prijedlozi za predsjednika i potpredsjednika entiteta, koji zatim potvrđuju premijera i ministre. U ovom trenutku je jasno da SDA ima svoj prijedlog za potpredsjednika, tj. prijedlog Kluba Bošnjaka, te da Osmorka i HDZ neće dobiti podršku njihovog potpredsjednika za imenovanje premijera i ministara. Kako planirate zaobići SDA prilikom formiranja vlasti?

SDA je već zaobiđena prilikom formiranja vlasti. Imate jasnu parlamentarnu većinu u kojoj nema te stranke. Jasna je većina u oba doma federalnog parlamenta. SDA i DF su se iskristalisali kao drugi koalicioni blok koji nema većinu. Opet moram naglasiti jednu činjenicu osporiti laž i konstrukciju koja se ovih dana plasira iz kuhinje SDA. SDP je 2014. godine omogućio formiranje federalne vlade u situaciji kada smo kroz Klub Srba imali na raspolaganju isti mehanizam blokade koji sada koriste SDA i DF.

SDP je jedini mogao sam predložiti kandidata za potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda. Mi smo ostali vjerni ideji građanskog modela i principu poštivanja volje većine, makar je SDP ostao izvan vlasti. Svojim potpisima za kandidaturu omogućili smo kandidiranje i izbor DF-ovog potpredsjednika FBiH. DF se odlučio na drugačije ponašanje i ne žele učiniti isto. Mogli su omogućiti novoj većini da formira vlast onako kako smo mi to omogućili njima, iako mi tada nismo smatrali da će ta većina učiniti nešto dobro, ali smo poštovali volju građana.

Svrstavanjem uz SDA u klubu Bošnjaka već su pokazali da im je od volje većine građana iskazane u parlamentu važnija volja SDA. A neki bi rekli i pojedinih, u te dvije stranke utjecajnih privrednika. I to je njihovo legitimno pravo, ali ne trebaju obmanjivati javnost i davati obrazloženja u koja ni sami ne vjeruju. Činjenica je da potpuno ignorišu građansku volju iskazanu čvrstom većinom u Zastupničkom domu FBiH, ali i Domu naroda, i pristaju uz SDA-ove etničke blokade. Sve to čine zarad pozicije u Domu naroda BiH i nade u duži mandat par svojih “izdašnih” direktora u Federaciji BiH. Ako SDA i DF krenu sa urušavanjem temeljnog demokratskog postulata da parlamentarna većina ima pravo da uspostavi vlast, onda onaj ko je omogućio takvo postupanje, makar i nenamjerno, mora riješiti problem, a to je visoki predstavnik.

Nedavno je nakon jednog od sastanaka Osmorke, vaš partner Fuad Kasumović najavio reakciju visokog predstavnika zbog potencijalne nove blokade u Domu naroda. Također je Dino Konaković rekao da je Schmidt zakuhao i da sada on treba i otkuhati. Da li ste razgovarali sa visokim predstavnikom o novim izmjenama i šta vi mislite o tome?

Već sam rekao da visoki predstavnik ima i formalnu i moralnu obavezu da omogući funkcionisanje sistema, ukoliko se pokaže da njegova odluka nije riješila političke blokade u Federaciji BiH, nego zabetonirala status quo. Zato vjerujem da visoki predstavnik neće dozvoliti produbljenje krize i ostanak krnje, nepotpune, tehničke vlade FBiH u dvostrukom tehničkom mandatu. Sa OHR-om, kao i drugi predsjednici parlamentarnih stranaka u BiH, održavam manje-više redovnu komunikaciju, jer to spada i u opis našeg posla i posla OHR-a. Svakako da očekujem nedvosmisleno izjašnjenje visokog predstavnika da neće biti taj koji je pristao na opstanak nelegitimne vlasti koja nema većinu još četiri godine.

Vlada FBiH je odavno tema na sastancima Osmorke, mnoge informacije su već i “procurile”. Da li su dogovoreni svi resori i kako su raspodijeljeni? Govori se i da bi u budućnosti mogli imati jedno novo ministarstvo.

O svim pitanjima funkcionisanja entiteta i države vodimo intenzivne razgovore. Restrukturiranje Vlade FBiH nije bilo na stolu. To je tema kojom se možemo baviti tek nakon formiranja nove Vlade FBiH. Nemamo problem sa tim da pregovaramo o uspostavi jednog ili više novih ministarstava ukoliko se zaista pokaže potreba za tim u smislu poboljšanja rada Vlade i unapređenja kvaliteta njenog rada u interesu građana FBiH. Mi u SDP-u također smatramo da postoji potreba formiranja novih ministarstava i na državnom nivou i spremni smo razgovarati i na tu temu. Resori još nisu raspodijeljeni, a vlada će biti formirana na osnovu zajedničkog programa rada koji usaglašavamo.

Na državnom nivou ste potpisali sporazum sa SNSD-om i HDZ-om. Najveća kritika na tu koaliciju je da ste izdali svoje glasače radeći isto što i SDA, ali vas kritikuju i da ste dogovorom izdali državu. Šta sporazum kaže o Izbornom zakonu konkretno?

SDP nikada nije izdao ovu državu, pa neće ni sada. Bili smo čuvari multietničnosti njenih institucija i građanskog duha i u vrijeme agresije protiv naše domovine, tako djelujemo i sada. U sporazumu nema ni slova koje nudi osnovu za priču da smo izdali državu niti bismo na to pristali. Zanimljivo je da pojedini mediji pod jasnim utjecajem vladajućih struktura i njihovih “subvencija” nas optužuju za potpisani sporazum, dok SDA i DF nisu kritikovali što su napravili vlast sa istim ovim strankama bez ikakvog sporazuma.

Samo u nas je moguće da u isto vrijeme SDA optužuje Osmorku za ugrožavanje NATO puta, a onda tvrde da ta ista Osmorka ima podršku ključnih država članica NATO-a, od SAD-a do EU. Za vaš medij je ambasador SAD-a, ključne vojne sile NATO-a, jasno rekao da naš sporazum ni na koji način ne ugrožava NATO put. Naprotiv, on nudi mogućnost njegovog ubrzanja kroz jačanje i reformu Oružanih snaga BiH. Onda imate SDA-ove megafone koji uvjeravaju javnost da oni znaju bolje od ambasadora SAD-a i da oni valjda imaju veći legitimtet da tvrde da sporazum ugrožava NATO put Bosne i Hercegovine.

Tekst sporazuma je više nego jasan. U sporazumu je iskazano opredjeljenje da radimo na izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH i ništa više. Nije li to deklarativno opredjeljenje svih stranaka u Bosni i Hercegovini? Moj san i želja SDP-a je da imamo jednog predsjednika države, jedan parlament, jednu vladu i lokalni nivo vlasti u Bosni i Hercegovini. Nažalost to nije naša politička realnost niti će biti još dugo vremena. Zato sporazum ne definiše modele upravo iz razloga što to mora biti predmet dogovaranja. Mi u SDP-u i strankama okupljenim oko SDP-a na državnom nivou imamo jasan stav o izmjenama Izbornog zakona BiH. Za nas su apsolutni prioritet izmjene kojim će se provesti presude Evropskog suda za ljudska prava. To je naš ustavni prioritet jer su ove presude, u skladu sa Ustavom BiH, nadređene svakom drugom pravu.

O smjerovima i načinima implementacije, naravno, možemo i moramo razgovarati. Mi smo izradili jedan složen, obiman prijedlog izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH koji osigurava jednakopravnost svih na cijeloj teritoriji države, svima daje mogućnost da biraju i budu birani, a istovremeno sadrži mehanizme koji otklanjaju bojazan od diskriminacije ili umanjenja prava bilo koje grupacije na osnovu etničkog identiteta. Dostavili smo to rješenje relevantnim međunarodnim činiteljima i imamo određene pozitivne povratne reakcije iz međunarodne zajednice.

Na šta se odnose izmjene i dopune u skladu sa odlukom Ustavnog suda, kojom odlukom? I kakav feedback dobijate od svojih glasača povodom koaliranja sa SNSD-om?

Ljudi koji su i danas vlast sa onim političkim strankama s kojima smo potpisali sporazum su jako kreativni u smišljanju želja koje nam isporučuju. Naravno da ne nude odgovor zašto oni to nisu ni pokušavali postići u proteklom periodu. Potpuno je logično da se ni SNSD ni HDZ i njihovi lideri, kao uostalom ni mi u Osmorki, ne možemo preko noći promijeniti. Ali smo rekli da ćemo pružiti šansu dogovaranju i promjeni odnosa na našoj političkoj sceni. To odmah postaje meta spin-majstora. Tako i ovdje imamo još jedan pokušaj manipulacije odlazećih struktura.

Sami govore da je jedina neprovedena presuda Ustavnog suda BiH ona po apelaciji Željka Komšića. Istovremeno, optužuju nas što sporazum u jednini navodi obavezu provođenja presude Ustavnog suda BiH, jer oni to tumače kao neko naknadno provođenje presude “Ljubić”?! Neka se sami odluče i prestanu svađati sami sa sobom. Što se tiče nas u SDP- u, mi nemamo dileme da je jedina trenutno neprovedena presuda Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborni proces upravo presuda po apelaciji Željka Komšića. Da pitate HDZ oni se vjerovatno ne bi složili. Ali oba posljednja visoka predstavnika su iznijeli tumačenje da je presuda u slučaju “Ljubić” riješeno pitanje.

Član 27. presude u slučaju “Ljubić”, u kojem je izraženo tumačenje Venecijanske komisije, jasno implicira da je presuda provedena aktuelnim, pa i prijašnjim rješenjem do donošenja posljednjih amandmana. Ali čak i kad različito gledamo je li jedna i koja je odluka, važno je da u procesu pregovora o izmjenama Ustava BiH, koji je nužan uz paralelne izmjene Izbornog zakona, potrebna je dvotrećinska podrška u državnom parlamentu. To znači da je potrebno postići široki konsenzus i naći rješenja koja su prihvatljiva širokoj, heterogenoj lepezi političkih činitelja koji na brojne procese gledaju dosta različito.

Za izmjene Ustava BiH će izvjesno biti potrebni i glasovi zastupnika SDA i DF-a u državnom parlamentu. Prema tome, trebaju prestati širiti paniku i lažne vijesti da će neko donijeti izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH mimo njih ili mimo interesa države, jer bi to značilo da i oni podržavaju takva rješenja. Nova izborna rješenja moraju biti plod konsensuza, jer samo takva rješenja mogu biti usvojena. Siguran sam da je pred nama jedan izazovan, mukotrpan period pregovaranja, ali isto tako vjerujem i u pozitivan ishod. Za nas, pozitivan ishod je provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava, čime bi bila provedena i preostala presuda Ustavnog suda BiH. To je jedan od preduslova za pristupanje EU i značajan iskorak u demokratizaciji društva. Sve druge priče su klasično politikantstvo i dezinformacije.

S obzirom na to da je Izborni zakon ključno političko pitanje u BiH već više od deceniju, imate li ideju šta bi bilo najbolje rješenje za Predsjedništvo BiH i domove naroda i kako planirate to dogovoriti sa HDZ-om, a imajući u vidu da su hitne izmjene dio sporazuma?

Već sam rekao, da se pitamo samo mi u SDP-u, najbolje, idealno rješenje bi bilo da biramo jednog predsjednika države i da imamo mnogo jednostavniji državni ustroj, bez entiteta i kantona. To ipak u trenutnim okolnostima nije realno. Smatram da je realno i prihvatljivo za većinu političkih činitelja da imamo rješenje u kojem se Predsjedništvo BiH bira u državnom parlamentu. Po brojnim javnim istupima očigledno je da je to prihvatljivo za sve značajne stranke u Federaciji BiH, kako one iz pozicije, tako i za one iz opozicije. Problem može predstavljati usaglašavanje rješenja sa strankama iz Republike Srpske.

Za nas u SDP-u BiH u nisu prihvatljiva asimetrična rješenja. Mislim ipak da imamo prostor za razgovor, a uvjeren sam ako uspostavimo izgubljeno međusobno povjerenje onda i za dogovor oko jedinstvenog modela biranja Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Što se tiče domova naroda, ovo pitanje je također tretirano presudama Evropskog suda za ljudska prava i tu postoji obaveza Bosne i Hercegovine da omogući svakom građaninu na teritoriji cijele države kandidovanje i biranje u domove naroda, te jednakopravnost u odlučivanju. S obzirom na političke stavove različitih značajnih stranaka koji su nam svima poznati, rješavanje ovog pitanja će sigurno iziskivati dosta pregovaranja i iznalaženje kvalitetnog rješenja koje onemogućava blokade, a istovremeno svim stranama daje jednaku mogućnost uticanja na procese, u skladu sa izbornim rezultatom i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Nakon potpisivanja sporazuma, novi napadi stigli su zbog kandidata za Vijeće ministara BiH. Da li je bošnjački interes ugrožen time što će jedan ministar Bošnjak doći iz RS-a i to Dodikov entitetski ministar? Imate li rješenje za scenarij u kojem bi upravo on bio jedini bošnjački ministar koji daje glas o nekom pitanju, a što se može dogoditi ukoliko na sjednicu ne dođe bošnjački potpredsjednik ili neko koga on ovlasti da odlučuje?

Kako je žalosno slušati navodno nasekirane dežurne “patriote” koji iz sigurnosti svojih kabineta, domova ili ko zna čega već dijele certifikate ko je legitiman Bošnjak ili ne, ko je patriota sa velikim P, a ko opet izdajnik. Ja razumijem i medije koji vrlo rado koriste ovakve prilike za veći broj posjeta, čitanja, klikova, ne upuštajući se uopšte u dublju analizu. Uopšte neću licitirati s tim da smo nakon četiri godine kao plod dogovora i kompromisa dobili priliku da četvrti ministar iz Republike Srpske bude čovjek koji je nesumnjivo probosanski orijentisan.

Ključna razlika, u odnosu na one koji ga osporavaju, je da se on ne predstavlja lažno. On je stvarno povratnik, čovjek koji stvarno živi u ovom dijelu države i dijeli sudbinu svojih sugrađana. To je značajna promjena u odnosu na ranije SDA-ove kadrove koji su živjeli u Federaciji, a uzurpirali pozicije i prava koja pripadaju povratnicima. Podsjećam da je Sevlid Hurtić čovjek koji je na izborima bio kandidat Pokreta za državu. Paradoksalno je da, istovremeno dok SDA i DF optužuju g. Hurtića da odjednom više nije “pravi” Bošnjak, opozicione stranke iz RS-a osipaju paljbu po SNSD-u jer su podržali izbor navodno po njihovoj mjeri previše patriotski orjentisanog Bošnjaka, jer je g. Hurtić bio borac Armije BiH. Dakle, gubitnici imaju pravo da se ljute. Svi na svoj način populistički kritikuju novu većinu, zavisno iz kojih pozicija pričaju. Hurtić je sam, nakon neutemeljenih napada, dao garanciju i nije ostavio prostora niti za najmanju sumnju u to kako će se ponašati u Vijeću ministara.

Optužbe da je Hurtić “Dodikov” ministar su smiješne, pa i glupe. Čovjek je uspješan biznismen koji ima imovinu i preduzeća koja vrijede milione KM. Dakle, Hurtić je prije svega svoj čovjek. Na ministarsko mjesto dolazi kao neko ko je na proteklim izborima u svojoj izbornoj jedinici osvojio rekordnih 61,63 posto glasova cijele liste iz svoje izborne jedinice, prvenstveno glasova povratnika. Na lokalnim izborima u Doboju je njegova lista dobila skoro tri puta više glasova od liste SDA. To dovoljno govori kome povratnici vjeruju i koga vide kao svog predstavnika. Naravno da postoje mehanizmi odlučivanja koji onemogućavaju preglasavanje, ali iz poštovanja prema Hurtiću za kojeg sam siguran da neće napraviti niti jedan potez suprotan interesima države i naše grupacije u Vijeću ministara BiH, ne želim uopšte da pričam o tome.

Nedavno su dogovorene i direktorske pozicije u državnim institucijama i agencijama, a glavna kritika dolazi zbog toga što će SNSD dobiti direktorske pozicije na kojima je do sada bio SDS. Zašto je tako dogovoreno i može li to biti opasnost po državu ako se uzme u obzir Dodikova separatistička politika?

Tragikomično je da nas za izdaju optužuju oni koji su od 2014. godine do danas HDZ-u i SNSD-u isporučili najveći broj pozicija na svim razinama ikada. Sada su odjednom SDA i DF zabrinuti za postupke ove dvije stranke, a tu zabrinutost nisu iskazivali kada su oni s njima koalirali. Podsjećam da je 2018. godine, kada su pravili vlast sa HDZ-om i SNSD-om, SNSD bio u opoziciji. Dakle, SNSD je bio u nepovoljnoj poziciji. Realno u takvoj poziciji je sada grupacija okupljena oko SDP-a. Ipak, u razgovoru i iskrenoj komunikaciji, uspjeli smo postići da ova grupacija učestvuje u izboru četiri državna ministra, dok su SDA-u i DF-u bili zadovoljni sa tri.

Što se tiče institucija i agencija, te iste pozicije je SNSD-u dao i SDA po njihovom dogovoru iz 2018. godine. Međutim, SDA i njihovi medijski megafoni se danas ponašaju po onoj staroj narodnoj izreci, čega se pametan stidi, budala se ponosi. Njihovi papagaji u medijima ih javno hvale da su izigrali dogovor, da su pogazili riječ koju su dali i da su oni blokirali imenovanje direktora na državnom nivou. Dakle, hvale ih što su učestvovali u blokiranju državnih institucija.

Dobro bi bilo da iz SDA-DF odgovore zašto su pristali na debalans u raspodjeli državnih institucija i agencija. Inače je praksa da se 36 ključnih državnih institucija raspodjeljuje po modelu 12-12-12 za svakog od koalicijskih partnera. Mi smo zatekli situaciju da je SNSD imao 14 direktorskih pozicija, HDZ BiH 11, a SDA-DF također 11. Vratili smo omjer na 12-12-12 bez ikakvih problema i bez ikakvih značajnijih primjedbi partnera. Zamislite da smo kojim slučajem mi bili ti koji su prepustili neku od institucija. Pa sve bi zvonilo od pitanja i optužbi SDA i DF koja je bila cijena prepuštanja ministarskih i direktorskih pozicija. Imaju li oni odgovor zašto su to uradili i za koju cijenu? Mi bismo bili sretni da grupa stranaka oko SDP-a BiH imenuje svih 36 direktora, ali postoji nešto što se zove politička realnost.

Što se tiče politike Milorada Dodika, tu se jasno i otvoreno ne slažemo sa brojnim stavovima. Za nas je država neupitna i svaki oblik separatizma je neprihvatljiv. Poduzećemo sve mjere u okvirima pravnog sistema da osporimo sve neustavne postupke i odluke. Za državu, za mir i za sigurnost svih je izuzetno opasna svaka separatistička politika. Ali dozvolite mi da primijetim da je također za državu naročito opasno urušavanje ključnih državnih institucija zaduženih za bavljenje prijetnjama sigurnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine, te javnih preduzeća koja su ključni ekonomski pokretači. U njihovom urušavanju su se SDA i DF s partnerima pokazali kao pravi maheri.

Ranije ste kazali da je “neko sporazum možda potpisivao sa figom u džepu”, ali da ćete vi pokušati da postignete kooperativnost sa HDZ-om i SNSD-om te da ćete se izviniti i povući ukoliko se to ne desi. Kako se tačno planirate povući iz državne vlasti s obzirom na to da je Vijeće ministara jako teško rasformirati jednom kada se uspostavi, a ni ostavke nisu rješenje jer bi to značilo prepuštanje Vijeća HDZ-u i SNSD-u?

U Vašem pitanju se prepozna obrazac negativnog razmišljanja koji nažalost dominira u našem društvu. Nije za to kriv niko pojedinačno, pa ni novinari, ali jesu političke strukture koje se hrane i opstaju na priči konflikta. Samo se kod nas vlast formira s ciljem i namjerom da možete sve blokirati, a ne da bi nešto radili. Čak nas i prije formiranja Vijeća ministara BiH pitate kada ćemo se iz njega povući. Ne idemo u Vijeće ministara BiH s namjerom da nekog blokiramo, već da radimo, ali isto tako nećemo biti dio vlasti, odnosno koalicije koja radi protiv interesa građana, koja urušava državu ili je vodi u dalji nazadak.

Mi smo uvjereni da ova većina neće biti takva. Svjesni smo izazova formiranja vlasti sa SNSD-om, pa i HDZ-om BiH. I oni su svjesni naših pozicija i da nismo spremni trgovati s interesima države i njenih građana. Potpuno smo svjesni razlika koje imamo. Ali smo jasno opredjeljeni da pokušamo uspostaviti mostove međusobnog povjerenja, da razgovaramo i dogovaramo se o ključnim reformskim mjerama koje moramo poduzimati, prije svega u oblasti ekonomije, reforme javne uprave, usvajanja zakona nužnih za pristupanje EU, itd. Ako budemo iskreni u tome, siguran sam da će nam svima u Bosni i Hercegovini biti bolje.

Dodik je u prethodnim godinama mnogo puta pokazao lukavost predlažući rješenja koja bi oslabila državu, a ojačala RS. Njegovo ponašanje u prethodnih nekoliko dana je pokazalo da će nastaviti gurati separatistička rješenja. Kako planirate raditi sa njim na realizaciji projekata, a da to ne bude štetno po BiH?

Stvoren je narativ po kome mi eto nešto izdajemo, pa i vi nekako kroz svako pitanje tražite da se pravdam. Mogao bih vam odgovoriti pitanjem šta je to aktuelna vlast uradila, a da nije bilo štetno po državu? I sigurno i u ovako blokiranoj i nezainteresiranoj vlasti možemo naći nešto pozitivno. Pa ipak ja vjerujem da je štetno po državu da smo prvi u svijetu po korupciji i kriminalu, da smo drugi po broju dijaspore u odnosu na broj stanovnika. U procjeni Vojne snage Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, rangirani smo na 133. mjesto od 145 zemalja koje se razmatraju za godišnji GFP pregled, odmah nakon Madagaskara, Gabona i Mauritanije, ali ispred Kosova. Sve nam to, i još puno toga, ostavlja u amanet aktuelna vlast uz puno učešće SDA i DF.

Dakle, kao što sam rekao u odgovoru na prethodno pitanje, ne gajimo iluziju da će Dodik iznenada postati veliki bosanskohercegovački patriota, ali isto tako smo svjesni činjenice da je jedino moguće formirati vlast na državnom nivou sa SNSD-om i sa ovom strankom tražiti put za dogovor. Planiramo razgovarati i dogovarati rješenja od kojih će imati korist i interes, građani cijele Bosne i Hercegovine, kako oni u Federaciji BiH, tako i oni u Republici Srpskoj i Brčkom. Ako to bude tako ne vidim kako bi tu bilo šta moglo biti štetno po Bosnu i Hercegovinu.

SDA je prethodne četiri godine koalirala sa HDZ-om i SNSD-om, šta ste uspjeli naučiti iz njihovih grešaka i šta ćete raditi drugačije no oni?

Vaše pitanje ostavlja prostor za gotovo beskonačan odgovor. Možemo naučiti puno iz njihovih grešaka, jer su greške koje su pravili brojne i velike. Zadržat ću se samo na nekim pitanjima.

Prije svega, formiramo vlast na usaglašenom programu, a ne na raspodjeli fotelja.

Nećemo kao SDA govoriti jedno na sastancima sa partnerima, a onda pričati drugu priču za medije da bi se dodvorili glasačima. To je neiskreno i vodi u dublje blokade, ali i frustracije svih.

Dat ćemo sve od sebe da spriječimo gašenje državnih preduzeća kao što je bio slučaj BH Airlinesa, a prijeti i BHRT-u zbog indolentnosti još uvijek vladajućih stranaka iz tzv. probosanskog bloka.

Nećemo sebi dozvoliti grešku da se pozivamo na određene vrijednosti, a onda ne učinimo ništa da osiguramo njihovo poštivanje.

Nikada sebi nećemo dozvoliti grešku da učestvujemo i doprinosimo kršenju Ustava i Dejtonskog sporazuma, kako je to učinila SDA u vrijeme predsjedavanja Bakira Izetbegovića Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, kada je donesena jednoglasna odluka o izbacivanju dvoje stranih članova iz sastava Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Ovi članovi su, poput međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH, djelovali isključivo u interesu države Bosne i Hercegovine i bili ključna prevaga tokom glasanja. Sada svaki pojedinačni član može uložiti veto na svaku aktivnost obnove i sanacije kulturne baštine, urbanih jezgra i spomenika.

Nikada sebi nećemo dozvoliti grešku da potpišemo neki dokument, a da nismo spremni to ispunjavati i provoditi u najboljoj volji.

Na kraju, nećemo sebi dozvoliti grešku da zarad vlastite promocije i populizma ubijamo volju i želju naših ljudi za životom u Bosni i Hercegovini i doprinosimo njihovom daljem zbijegu iz ove zemlje

Izvor: Klix.ba