Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Nijemci: Ovo je deset najopasnijih EU zemalja za vozače

Published

on

EUROPSKE prometnice godišnje odnose više od 20.000 života. U nekima je situacija povoljna, a druge predstavljaju veliki rizik, piše njemački portal t-online.

Više od 20.000 ljudi poginulo je 2023. godine u Europi u prometnim nesrećama. Kao jedan mali grad. To znači 47 prometnih žrtava na milijun stanovnika. Međutim, dok neke zemlje poput Njemačke i Švedske bilježe niske stope nesreća, rizik od smrtonosnih prometnih nesreća u drugim zemljama je znatno veći, pišu.

Zemlje s niskim brojem nesreća

Njemačka i Švedska spadaju među najsigurnije zemlje EU, prenosi Index.hr

U Njemačkoj je prošle godine bilo 34 prometne žrtve na milijun stanovnika, dok je Švedska još sigurnija s 22 žrtve.

Zemlje s visokim brojem nesreća

Posebno na jugu i istoku Europe rizik je znatno veći. U Slovačkoj i Mađarskoj broj prometnih žrtava iznosi oko 50 na milijun stanovnika, što ih svrstava među deset najnesigurnijih regija. Najopasnije zemlje za vozače u EU su Bugarska i Rumunjska.

Poredali su deset zemalja s najvišom stopom nesreća, a Hrvatska je pri vrhu.

Deset zemalja s najvišom stopom nesreća:

  1. Bugarska (82 prometne žrtve na milijun stanovnika u 2023. godini)
  2. Rumunjska (81)
  3. Latvija (76)
  4. Hrvatska (71)
  5. Portugal (61)
  6. Grčka (60)
  7. Litva (56)
  8. Italija (52)
  9. Poljska (52)
  10. Slovačka (52)

EU plan za sigurnije ceste

EU je postavila ambiciozan cilj: do 2050. godine nitko više ne bi trebao poginuti u prometu. Ovaj plan naziva se “Vizija nula”. Nijemci pišu kako plan već pokazuje rezultate: dok je 2001. godine na cestama EU poginulo više od 51.000 ljudi, 20 godina kasnije taj broj je smanjen za gotovo 75 posto.

No posljednjih godina smanjenje se usporilo. Čak je 2021. godine bilo šest posto više prometnih žrtava. Zato EU planira dodatne mjere za smanjenje broja nesreća. To uključuje nova ograničenja brzine (30 km/h u stambenim zonama), nultu toleranciju na alkohol za volanom i sustave asistencije koji pomažu vozačima. Naime 95 posto svih prometnih nesreća uzrokovano je ljudskim pogreškama.

Svijet / Zanimljivosti

Kako je deportovani Bosanac “dobio” Švicarsku u Strazburu? Moraju mu još isplatiti skoro 20.000 KM

Published

on

By

Naredivši deportaciju državljanina Bosne i Hercegovine, Švicarska je prekršila njegova prava na porodični život, stoji u presudi Evrospkog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR).

Kako dalje stoji u presudi, državljanin BiH je bio u Švicarskoj osuđen na uslovnu kaznu zbog pokušaja prenosa 194 grama kokaina. Švicarski sud je tada donio odluku o petogodišnjoj zabrani ulaska u Švicarsku. Ovaj državljanin BiH, koji danas živi u Bijeljini, tako je morao da ostavi ženu i dvije male kćerke koje su ostale da žive u kantonu Cirih.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu navodi da švicarsko pravosuđe nije korektno “odmjerilo” šta je interes oca porodice od javnog interesa.

Dalje se navodi da je odluka švicarskog suda zasnovana isključivo na prirodi djela, ignorišući činjenicu da ta osoba više ne predstavlja prijetnju po javnu bezbjednost Švicarske.

Također, sama presuda švicarskog suda nije uzela u obzir druge okolnosti, kao što je relativno minorno krivično djelo, kao i to da nikada nije ranije osuđivan.

– Nisu uzeli u obzir ni to da je njegova supruga, iako srbijanskog porijekla, cijeli svoj život provela u Švicarskoj i ona je naturalizovana švicarska državljanka, baš kao i kćerke, navodi se u objašnjenu presude Suda za ljudska prava.

Također, sud u Strazburu je dosudio da Švicarska mora da isplati 10.000 eura (skoro 20.000 KM) odštete ovom čovjeku, kao i 15.000 eura (skoro 30.000 KM) na ime sudskih troškova, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Od 1. januara naplaćivat će i kese za voće

Published

on

By

Od 1. januara 2025. u Hrvatskoj će se naplaćivati lagane plastične vrećice koje se u rolama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća u trgovinama ili na štandovima na tržnicama.

Potvrdila je to jutros u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u Sanja Radović, načelnica Sektora za upravljanje otpadom u Ministarstvu za zaštitu okoliša.

“Ove lagane sada moraju biti označene porukom ‘Koristite vrećice štedljivo’ kako bi se potaknula svijest o odgovornom korištenju. A od 1. siječnja uvodi se obavezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica, ovih koje su često dostupne u rolicama u trgovinama. Trgovci će morati osigurati da su vrećice nalaze na mjestima gdje se namjenski koriste, poput odjela za voće i povrće, te će na tim mjestima morati biti jasno istaknuta cijena vrećica. Vrećice neće biti dopušteno prodavati na blagajnama”, rekla je Radović.

Koliko će vrećice koštati, nije poznato, cijena po kojoj će ih trgovci naplaćivati nije propisana, te će oni sami odlučivati o cijeni.

Podsjetimo, još od 1. januara 2022. u Hrvatskoj je zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, prenosi Index.

Nastavi čitati

Najčitanije