Nedavno je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izjavio da ga “brine radikalizacija Bošnjaka”, ne pojasnivši na kakvu radikalizaciju misli, osim što je zabrinut, pri čemu je Nikolaidis konstatovao da visoki predstavnik nije ni mogao konkretizovati optužbe prosto zato što radikalizacije nema.
– Ja bih rekao ovako: “Brine me što njega brine radikalizacija, jer nikada nije dobro kada fikcija, nešto što ne postoji i nešto što je konstrukcija, postane temelj politike”. Politika bi uvijek morala biti racionalna, jer, kada nije racionalna proizvodi ozbiljne probleme i onda ti problemi na koncu moraju biti riješeni na racionalan način. Stvari kakve jesu, zabrinutost zbog fantazmagorija nisu nešto čime bi odgovorni ljudi trebali da se bave. U slučaju gospodina Schmidta, njegova odgovornost u Bosni i Hercegovini je iznimna i od svih ljudi koji se bave politikom mislim da bi on morao imati njačvršči odnos sa stvarnošću. Prosto ovo što je gospodin Schmidt rekao, sa stvarnošću nikakvih dodirnih tačaka nema – naveo je Nikolaidis.
Stav Nikolaidsa je da “neće biti nikakve radikalizacije Bošnjaka”, jer su oni ozbiljan politički narod.
– Jednostavno treba biti iznimno zlonamjeran da bi se u to povjerovalo. Međutim, to nije prvi put. Ja sam se tih priča naslušao. I za vrijeme rata se se govorilo o nekakvoj “zelenoj transverzali”, o islamskom radikalizmu. Od svega toga nije bilo ništa, ali je sve to poslužilo kao “opravdanje” za užasne zločine koji su počinjeni nad bošnjačkim narodom. Bojim da je taj narativ uvod u dodatnu političku represiju. Jer, ukoliko se gospodin Šmit boji političke radikalizacije Bošnjaka, on bi mogao povući neke poteze koji bi za cilj imali da, recimo, spriječe političku radikalizaciju Bošnjaka i u tom smislu bi to značilo da gospodin Šmit sam sebi nabacuje centaršut govoreći, ponavljam, o nečemu što evidentno ne postoji. Radikalizacija će biti ono što će Šmit definisati kao takvu. Ili je pak neće biti jer će on u međuvremenu donijeti mjere koje će spriječiti radikalizaciju koje nema. To su strašno cinične politike – istakao je Nikolaidis.
Dotakao se i odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i Herecgovini, njenog utjecaja na region, kao i aktualnih dešavanja.
– Meni se čini da je međunarodna zajednica, da budem ovdje krajnje otvoren, napravila nekakvu koncepciju Balkana koja podrazumijeva uspostavu interesnih zona. Čini mi se da ovdje postoji trougao kako su ga oni definisali, Zagreb, Beograd, Tirana, i da je zamišljeno da to budu regionalni centri koji će širiti svoj uticaj na prostor Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. To nije nešto s čim je bilo ko konsultovao građane BiH, Crne Gore i Makedonije. To je politika koja se jednostavno nameće, a nameće se kroz političke elite. Bilo je izvjesno, iz njihove perspektive, da je potrebna nova politička elita koja će prihvatiti takvu vrstu politike i sprovesti te planove. Meni se čini da je to ono što stoji iza smjene vlasti u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori – upozorio je Nikolaidis.
Konstatirao je da je, između ostalog, tu riječi i o projektu “Otvorenog Balkana”, koji je, kako tvrdi, iznimno opasna inicijativa. Ukazao je da se “Otvoreni Balkan” predstavlja kao ekonomska inicijativa, ali istakao da ti ekonomski sporazumi već postoje.
– Napokon, Berlinski proces postoji. Tvrdim sljedeće: “Otvoreni Balkan”, bude li uspostavljen, kroz pet godina će podrazumijevati neku vrstu zajedničkog parlamenta. Već je jasno saopšteno da će podrazumijevati pitanja kao što su zajednička kontrola granica. Vrlo je jasno da zajednička kontrola granica nije ekonomsko nego bezbjednosno pitanje. Tu će biti i umrežavanje bezbjednosnog sektora i sve u svemu, za deceniju ili deceniju i po, mi ćemo ovdje imati novu kompleksnu državnu ili kvazi državnu strukturu. Problem sa složenim takvim zajednicama na Balkanu je što je u to lahko ući, a iz toga praktično nemoguće izaći. To je pokazala Jugoslavija, pa kada se takve kompleksne zajednice raspadaju to podrazumijeva i užasne stvari kako što je rat. To nije nešto što ja želim svom djetetu, ne samo svom, ne želim ničijem djetetu – kazao je Nikolaidis.
On smatra da budućnost Balkana treba biti posve drugačija, te ističe da Bosna i Hercegovina treba biti u punom smislu nezavisna i suverena država.
– Vlasti BiH trebaju sprovoditi političku volju, ne ambasada, bile one zapadne ili istočne, nego građana BiH i budućnost Bosne i hercegovine je, ja duboko vjerujem, u Evropskoj uniji, ne zato što je Evropska unija savršena, ona je sve samo ne savršena, nego zato što trebamo biti pragmatični i zato što se meni čini da je to u ovom trenutku najbolja ponuda na stolu – kazao je Nikolaidis, između ostalog, u u intervjuu za BIR televiziju.
