BiH
Nikolaidis: “Zašto je Amerika podržala Schmidtovu intervenciju? Pa da ‘obuzda bošnjački demografski oportunizam'”
Piše: Andrej Nikolaidis za “Slobodnu Bosnu”
Stariji među vama će se prisjetiti: bilo je jednom vrijeme kada su najagilniji promicatelji komunističke ideologije bez stida – naprotiv, s pravovjernim ponosom – uzvikivali: “Više volim rusko govno nego američku pitu”.
A onda je došlo vrijeme kada su tu istu misao – o užitku u konzumaciji ruskih fekalija – ponavljali velikosrpski nacionalisti. U to vrijeme ti su ljudi smislili i sljedeće stihove, kojima je nedvojbeno mjesto u Panteonu bezumne mržnje:
„Ko je drugi,
ja sam prvi,
da pijemo turske krvi“.
Čovjeka za koga kažu da je autor tih stihova sreo sam jednom, na promociji knjige Svetislava Basare.
Izlišno je napomenuti: nismo se zbližili. Za razliku od mudrih ljudi, ja prijatelje volim držati blizu a neprijatelje daleko. Za razliku od tolerantnih ljudi, ne želim dijalog sa neprijateljima. Samo želim da ih ne vidim. Koliko je meni poznato, dijalogom niko nikada nikoga ni u šta nije ubijedio – tomu, naime, služi batina. Osim toga: kad god me je neko, kako se kaže, ‘pozvao na javni dijalog’, taj mi je, gle čuda, pišao po cipelama i izrazio odlučnu želju da me nema – u najmanju ruku, da me nema u javnosti. Nalazim da je dijalog sa stranom koja te nastoji eliminisati besmislen. Ako bi dijalog trebao završiti kompromisom, oko čega bismo kompromis trebali postići? Da se, kako se kaže, “nađemo na pola”, pa da ubuduće funkcionišem kao naizmjenični saobraćaj: da ma ima pa nema?
U svakom slučaju, nikada nisam bio na večeri na kojoj su se okupili staljinisti ili velikosrbi. Zbog čega mi je neizmjerno drago. Ne usuđujem se ni pomisliti na jelovnik koji je pratio takva okupljanja.
Bilo je, kažem, takvo vrijeme.
A sad je, vidiš ti to, došlo vrijeme da je nezgodno reći ono što sam upravo naumio izustiti: meni je, šta ću, draža naša pita nego američko govno.
Kažeš to, i već si antizapadno nastrojen.
Bogami nisam. Odavde do Beča nećete naći prozapadnijega insana od mene.
Ja vam, naime, mislim da je najveća stvar koju je zapad dao ovome svijetu – sumnja. Bez nje nema mišljenja. Da se pokaže da je Špengler bio u pravu i da zapad, evo: koliko sutra stvarno propadne, sumnja je ono što bi ostalo iza njega, kao vječni spomenik toj civilizaciji.
Ja nisam čovjek vjere. Negdje sam, mislim kod Vešovića, pročitao kako je Sidran napisao, parafraziram: ovo što vidiš, to je 99 posto strah i jedan posto Sidran. Kod mene je drugačije. Ovo što vidiš, to je 99 posto sumnja i 1 posto Andrej Nikolaidis. A i u tih 1 posto osnovano sumnjam.
Ako me to ne čini zapadnjakom…
Naravno, vrijeme je takvo, promjene su tako brze da se čovjeku može desiti da legne kao liberal a probudi se kao suri konzervativac; da legne kao borac za ulazak Crne Gore u NATO, a probudi se kao antizapadnjak protiv čije se retrogradne politike bore putinoljubi i nacionalisti raspoređeni u NVO-ove, ambasade i upravne odbore nekakvih međunarodnih instituta.
Kada ostariš, postaneš sve ono što te je u mladosti najviše iritiralo, sve ono čega si se bojao, sve ono što si Boga – čak i ako si držao da ga nema – molio da ne postaneš. Poživiš li dovoljno, postaćeš vlastiti strah; vlastita sablast, takoreći. To je cijena trajanja. Da sam kurcu valjao, umro bih do triestreće, do Isusovih godina. Nisam krepao, očito. Sve ovo što danas jesam, cijena je toga.
U ljudskom životu nema progresa. Kao što ga nema ni u istoriji. Agamben kaže kako ne zna niti jednog važnog filozofa koji je vjerovao u napredak. Klasični filozofi, čini se, nisu dovoljno čitali liberalne medije.
Kada bi naši preci vidjeli gdje i kako živimo, istoga bi trena umrli od očaja i strave. Ili bi, kako se kaže, digli ruku na sebe. Ovdje imam potrebu da konstatujem kako je dići ruku na sebe kudikamo bliže etičkom činu nego dići ruku za glupavu, kvarnu ideju – što neprekidno činimo i čemu dugujemo svoj takozvani društveni status.
A neki, eto, i mjesečna primanja.
Šta sam vam hotio reći…
Posao novinara nije da perpetuira dominantnu ideologiju (time se bave propagandisti) nego da pod sumnju stavlja sve – pa i vladajuću ideologiju. Pa i sebe: naročito sebe. Zbog čega se tek rijetko složim sa samim sobom.
Čemu, onda, teške riječi i zgražavanje kada novinar javno posumnja u američku politiku u regionu?
Umjesto da sumnjam, treba šta? Da vjerujem, zato što je apsurdno?
Američka politika u regionu je u ovom trenutku – osim što je štetna, podmukla i radi u korist velikodržavnih projekata – prosto: odvratna.
U ovom trenutku ta politika na Balkanu promoviše „zapadne vrijednosti“ samo ako držite da i imperijalizam spada u te vrijednosti. Doduše: njihova promocija „zapadnih vrijednosti“ znala je izgledati i gore. U Čileu za Pinočeovog zemana, na primjer.
Amerika preslaže Balkan i to čini na prilično transparentan i očito brutalan način, koji je iritantan ako imate ideju da na ovom svijetu postoji sloboda na koju pravo imaju i oni mali i siromašni.
Ako ne pristanemo na narativ o „našim zapadnim prijateljima koji bolje od nas znaju šta je dobro za nas i koji rade u našu korist čak i onda kada mi to ne razumijemo“, dakle ne pristanemo na narativ o našoj neprosvijećenosti zarad koje nam je nužan staratelj, dakle ako nismo spremni odustati od slobode zarad sigurnosti i udobnosti; onda je nužno istrajati na slobodnom mišljenju, dakle na sumnji.
Onda je, kada čovjek pročita besramni članak u The New York Timesu, naučno-fantastičnu pripovijest koja govori o tome kako je Vulin suparnik Aleksandra Vučića, a ovaj se, pak, usprotivio djelovanju Wagnera u Srbiji, nužno posumnjati da je neko tu nekome u džep tutnuo nekakve pare.
Onda je, kada Gabriel Eskobar saopšti da će Kosovo dopustiti stvaranje tamošnje Republike Srpske bez obzira šta o tome misli Albin Kurti, dakle demokratski izabrani premijer suverene države, to nužno tumačiti kao tantrum kolonijalnog upravitelja koji, navikao da bude okružen klimoglavima domorodačke posluge, prijeti čovjeku koji radi svoj posao, ima demokratski legitimitet i funkcioniše u okviru Ustava. Ako Amerika u regionu promoviše „vladavinu prava“, zašto Escobar od Kurtija zahtijeva da prekrši Ustav? Aha, znam: antiamerički i antizapadno je sumnjati…
Ili hajdemo ovako… Nije li, ne slobodarski, nego elementarno insanski, zapitati se: zašto je Amerika podržala Schmidtovu intervenciju koja je za cilj imala – citiram baš zgodno eufemističko, dakle šupačko objašnjenje onoga što je frajer počinio – da “obuzda bošnjački demografski oportunizam”?
Na pamet mi pada barem jedna zemlja u kojoj su vlasti svojevremeno vrlo uspješno ubuzdavale “demografski oportunizam” većinske populacije.
Južna Afrika, naime.
BiH
Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”
Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.
Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.
“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.
On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.
“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.
On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.
“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.
Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
BiH
Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj
Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.
Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.
Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.
Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.
Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.
“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.
Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.
Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.
“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.
Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.
BiH
Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih
Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.
Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.
Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.
Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.
-
BiHprije 7 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 5 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 2 dana
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 2 dana
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 2 dana
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 2 dana
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM
You must be logged in to post a comment Login