Drugu sedmicu predizborne kampanje za Opće izbore u BiH obilježili su brojni neobični politički potezi, od najave električnog tramvaja u Banjoj Luci do viralnih izjava kandidata i kreativnih predizbornih spotova.

Jedna od najviše komentiranih tema bila je najava gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića o dolasku električnih vozila iz Kine. Stanivuković ih je predstavio kao električne tramvaje, iako se radi o ART sistemu koji se kreće po asfaltu, bez klasičnih tramvajskih šina.

U Goraždu je pažnju javnosti privukao ministar privrede BPK Mensad Arnaut. Tokom televizijske emisije, govoreći o svom obrazovanju, prvo je rekao da ima tri završena fakulteta, a zatim naveo četiri područja, uključujući „biblioteku“. Snimak njegovog odgovora ubrzo je postao viralan na društvenim mrežama.

Pažnju je privukla i kampanja sarajevske SDA. Stranka je predstavila predizborni spot sa sloganom „Samo SDA – pa makar bilo bolje“, u kojem se prikazuje dopisivanje poruke na stranački bilbord. Spot su režirali Haris Zahiragić i Arnej Misirlić.

Istovremeno, Staša Košarac podržao je inicijativu građana Istočnog Sarajeva za privremeno obustavljanje stanogradnje, uz obrazloženje da je potrebno voditi računa o demografskoj slici grada.

Ono što je također obilježilo ovu sedmicu jeste tema o tome koliko kandidati u kampanji govore o nivou vlasti za koji se kandiduju. Dio njih fokus je stavljao na lokalne probleme, infrastrukturu i političke obračune, dok su pojedini javni nastupi bili obilježeni nacionalnim i stranačkim porukama.

Kako se približava 4. oktobar, kampanja tako sve više dobija različite forme – od klasičnih političkih skupova i obećanja, do viralnih snimaka, kreativnih spotova i tema koje privlače pažnju javnosti izvan uobičajenih političkih poruka.

Federalni dječiji dodatak u posljednje tri godine značajno je povećan, a broj djece koja ostvaruju ovo pravo približio se brojci od 100.000, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Mjesečni iznos dodatka povećan je sa 113,50 KM na oko 195 KM, dok je budžet za ovu namjenu porastao sa približno 50 miliona na planiranih 228 miliona KM u 2026. godini.

Istovremeno, broj korisnika povećan je sa oko 70.000 na gotovo 100.000 djece.

Jedna od važnijih promjena jeste ukidanje obaveze roditelja da svake godine obnavljaju zahtjev za dječiji dodatak. Pravo traje dok dijete i porodica ispunjavaju zakonske uslove, a provjera se obavlja službenim putem.

Posebna prava uvedena su i za djecu oboljelu od malignih bolesti i djecu sa stopostotnim invaliditetom prve grupe, koja dječiji dodatak mogu ostvariti bez obzira na prihode porodice.

Prema procjenama korištenim u studiji o univerzalnom dječijem dodatku, u Federaciji BiH živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, što znači da postojeći sistem obuhvata približno svako četvrto dijete.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s UNICEF-om, izradilo je i studiju o mogućnosti uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka, koji bi pripadao svakom djetetu bez obzira na prihode roditelja.

Studija je završena i predstavljena u Parlamentu FBiH, ali eventualno uvođenje univerzalnog dodatka tek treba biti predmet odluke Vlade, Parlamenta i drugih nadležnih institucija.

Prema podacima Ministarstva, od 2023. godine iznos dodatka povećan je za više od 70 posto, budžet je više nego učetverostručen, a broj korisnika povećan za gotovo 30.000 djece.

Nakon što je ranije bilo najavljeno da bi se diverzifikacija i proširenje proizvodnih kapaciteta namjenske industrije u Unsko-sanskom kantonu moglo realizirati kroz bugojanski „Binas“, od te investicije se u međuvremenu odustalo.

Međutim, kako saznaje Klix.ba, u prethodnom periodu postignut je dogovor prema kojem će dio proizvodnje vogošćanske kompanije „Pretis“ biti prebačen u Krajinu, odnosno u Cazin.

Detalji ovog projekta trebali bi uskoro biti zvanično predstavljeni javnosti, dok je plan da proizvodnja u novim cazinskim pogonima bude pokrenuta i dostigne puni kapacitet do kraja ove godine.

Prema idejnom planu, u pogonima „Pretisa“ u Cazinu trebalo bi biti zaposleno do 50 radnika, uz mogućnost daljnjeg povećanja broja zaposlenih u narednom periodu.

Ovim projektom „Pretis“ bi dodatno zaokružio i proširio svoj proizvodni portfolio, ali i značajno povećao ukupne proizvodne kapacitete. Istovremeno, kompanija bi u Cazinu trebala preuzeti određene usluge i dio tehnologije koje je ranije nabavljala iz inostranstva.

Dolazak dijela proizvodnje „Pretisa“ u Cazin predstavlja novo ulaganje u namjensku industriju na području Unsko-sanskog kantona, a osim otvaranja novih radnih mjesta, očekuje se i jačanje proizvodnih kapaciteta ovog sektora u Krajini.

Zvanični detalji o vrsti proizvodnje, lokaciji i dinamici pokretanja pogona trebali bi biti poznati nakon što dogovor bude predstavljen javnosti.

Bosnu i Hercegovinu krajem ove sedmice očekuje promjenjivo vrijeme uz lokalnu kišu i pljuskove, dok bi početak naredne sedmice mogao donijeti izraženije zahlađenje i temperature ispod prosjeka za ovo doba godine.

Iako smo klimatološki već zakoračili u jesen, kalendarska jesen počinje 23. septembra. Vremenske prilike u narednom periodu sve više će podsjećati na ranu jesen, uz temperature znatno primjerenije dobu godine nego što je to bio slučaj tokom prvih desetak dana septembra.

Krajem sedmice kiša i pljuskovi

Od četvrtka, 17. septembra, do nedjelje, 20. septembra, očekuje se promjenjiva naoblaka uz lokalne i povremene padavine. Uglavnom će biti riječ o kiši i pljuskovima, koji će biti neravnomjerno raspoređeni.

Ipak, prema trenutnim prognozama, količina padavina neće biti dovoljna da značajnije popravi hidrološku situaciju u zemlji.

Kiša je u prethodnom periodu pala u većem dijelu BiH, ali je višemjesečna suša ostavila veliki deficit padavina. Zbog toga će, uprkos novim padavinama, problem nedostatka vode ostati prisutan i u narednom periodu.

Početkom naredne sedmice osjetno hladnije

Posebno zanimljiv mogao bi biti početak naredne sedmice. Prema trenutnim prognostičkim modelima, očekuje se spuštanje hladnijeg zraka u visinskim slojevima atmosfere i formiranje ciklone istočnije od naših krajeva.

Bosna i Hercegovina bi se tada našla u njenom hladnijem sektoru, što bi donijelo osjetan pad temperatura.

Prognoze trenutno ukazuju na mogućnost da temperature budu ispod prosjeka za drugu polovinu septembra, a zahlađenje bi se posebno osjetilo u jutarnjim i noćnim satima.

Padavina bi moglo biti povremeno, ali se za sada ne očekuju veće količine. Razlog je što bi se ciklona prema trenutnim prognozama brzo premještala dalje prema istoku, zbog čega bi njen utjecaj na naše područje bio ograničen.

Jesen sve bliže

Ulaskom u treću dekadu septembra sve je izraženiji prelazak iz ljetnih u jesenje vremenske prilike. Nakon neuobičajeno toplog početka mjeseca, naredni period donosi znatno promjenjivije i hladnije vrijeme.

Ipak, prognoze za početak naredne sedmice još uvijek treba pratiti, jer se intenzitet zahlađenja i raspored padavina mogu mijenjati s novim prognostičkim izračunima.

Za sada je izvjesno da nas krajem ove sedmice očekuje nestabilnije vrijeme, dok bi početak naredne mogao donijeti prvi ozbiljniji osjećaj jeseni u BiH.

Cijene goriva ponovo su pod pritiskom, a vozači u Bosni i Hercegovini već osjećaju posljedice rasta cijena na međunarodnom tržištu. U Sarajevu se za 50 litara dizela trenutno može izdvojiti i do 190 KM, dok isti rezervoar benzina na pojedinim pumpama košta i do 165 KM.

Na brojnim benzinskim pumpama u BiH dizel je još uvijek ispod 3,80 KM po litru, ali nastavak rasta cijena na svjetskom tržištu mogao bi se u narednom periodu odraziti i na domaće cijene.

Poremećaji na Bliskom istoku

Jedan od ključnih problema predstavlja situacija na Bliskom istoku i poremećaj u transportu nafte. Posebnu pažnju privuklo je oštećenje saudijskog East-West naftovoda, dugog oko 1.200 kilometara, koji predstavlja važan alternativni pravac za transport nafte i zaobilazi područje Hormuškog moreuza.

Prema Reutersu, u napadu su oštećene tri pumpne stanice, a procjene o vremenu potrebnom za potpuni popravak kreću se oko pet do šest sedmica, iako bi dio kapaciteta mogao biti obnovljen ranije. Naftovod je prije napada prevozio oko četiri do pet miliona barela dnevno, odnosno nekoliko procenata ukupne svjetske ponude.

Istovremeno, promet kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, i dalje je znatno slabiji nego prije sukoba. Zbog toga svaki dodatni napad na infrastrukturu ili prekid transporta povećava strah od novih poremećaja na tržištu.

Nafta iznad 100 dolara

Iako su cijene nafte 17. septembra zabilježile pad zbog očekivanja da će Saudijska Arabija djelimično obnoviti transport nafte, one su i dalje ostale iznad 100 dolara po barelu.

Brent je tog dana zatvoren na oko 104,82 dolara, dok je WTI bio na oko 101,91 dolar. Istovremeno, analitičari upozoravaju da smanjenje cijene ne znači da su problemi sa snabdijevanjem riješeni.

Njemački Merkur također navodi upozorenja analitičara da bi cijene benzina i dizela mogle dodatno rasti ukoliko se poremećaji u snabdijevanju nastave.

Zašto je dizel posebno osjetljiv?

Dizel ima posebno važnu ulogu u privredi jer ga koriste kamioni, autobusi, poljoprivredne mašine, građevinska mehanizacija i brojna industrijska postrojenja.

Zbog toga veći rast cijene dizela ne ostaje samo problem vozača. Viši troškovi transporta mogu se postepeno prenijeti na cijene hrane, dostave, građevinskog materijala i drugih proizvoda i usluga.

Dodatni pritisak predstavlja i činjenica da su pojedine rafinerije i energetska infrastruktura oštećene, pa tržište ne trpi samo zbog manjka sirove nafte već i zbog mogućeg manjka gotovih naftnih derivata.

Šta to znači za vozače u BiH?

Bosna i Hercegovina nije direktno zavisna samo od nafte koja dolazi s Bliskog istoka, ali domaće cijene goriva zavise od kretanja na evropskom i svjetskom tržištu.

Zato bi nastavak poremećaja mogao značiti nova poskupljenja i na domaćim benzinskim pumpama. S druge strane, ukoliko se obnovi dio transportnih kapaciteta Saudijske Arabije i dođe do smirivanja situacije, pritisak na cijene mogao bi oslabiti.

Tržište je trenutno izuzetno osjetljivo na svaku novu informaciju. Za sada je izvjesno da je cijena nafte i dalje iznad 100 dolara po barelu, dok ostaje neizvjesno koliko će trajati poremećaji u snabdijevanju.

Za vozače u BiH to znači da bi cijena od oko 3,80 KM za litar dizela mogla ostati pod pritiskom ako se problemi s proizvodnjom, preradom i transportom nastave.

Napomena: cijene na pumpama mogu se razlikovati od grada do grada i mijenjaju se zavisno od nabavnih cijena i kretanja na tržištu.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici izrekla je novčane kazne političkim strankama i kandidatima zbog različitih kršenja Izbornog zakona BiH tokom izborne kampanje.

Najveći iznos kazni izrečen je SNSD-u. Ova stranka kažnjena je sa ukupno 92.000 KM, dok su njeni kandidati pojedinačno kažnjeni sa dodatnih 21.000 KM.

Među najvišim pojedinačnim kaznama je ona izrečena Sanji Vulić, koja je kažnjena sa 8.000 KM zbog preuranjene kampanje i širenja netačnih informacija kojima je, prema odluci CIK-a, pokušavan narušiti integritet izbornog procesa.

SNSD je dodatno kažnjen sa 8.000 KM zbog nastupa Nikole Špirića i izjava koje je CIK ocijenio kao pokušaj osporavanja integriteta izbornog procesa. Stranci je izrečena i kazna od 10.000 KM zbog zloupotrebe djece u izbornoj kampanji.

Kazne su izrečene i drugim političkim subjektima.

Koalicija Draško Stanivuković – Pokret sigurna srpska kažnjena je sa ukupno 25.500 KM, dok su njeni kandidati dobili kazne u ukupnom iznosu od 13.000 KM. Razlog su, između ostalog, bila kršenja pravila o preuranjenoj izbornoj kampanji.

SDP je kažnjen sa 17.000 KM, a njegovi kandidati sa ukupno 3.500 KM.

Ujedinjena Srpska dobila je kaznu od 7.500 KM, dok su njeni kandidati kažnjeni sa ukupno 6.500 KM. Republikanci BiH kažnjeni su sa 6.000 KM, a isti iznos kazne izrečen je i njihovom kandidatu.

Među kažnjenim strankama su i SDA, sa kaznom od 6.000 KM, Hrvatska petorka, sa 3.000 KM, dok su njeni kandidati kažnjeni sa dodatnih 2.000 KM.

Stranka za BiH kažnjena je sa 3.500 KM, kao i koalicija NES, PDA i Naprijed.

Prema podacima iznesenim na sjednici, CIK je zbog različitih povreda Izbornog zakona, među kojima je najviše bilo slučajeva preuranjene kampanje, političkim strankama izrekao ukupno 164.000 KM kazni, dok su kandidati kažnjeni sa ukupno 52.000 KM.

Ukupan iznos izrečenih kazni tako iznosi 216.000 KM.