Federalna Vlada održala je hitnu sjednicu na kojoj je razmatrala informacije o stanju u poplavljenim područjima, a premijer FBiH Nermin Nikšić danas će posjetiti Krajinu
Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj hitnoj sjednici odobrila 500 hiljada KM iz tekuće rezerve budžeta FBiH za područja Unsko-sanskog kantona pogođena poplavama.
Bihać, Bosanska Krupa i Sanski Most dobit će po 150 hiljada, Ključ 50 hiljada KM, a ova sredstva odobrena su putem Federalne uprave Civilne zaštite.
Vlada je prihvatila informaciju FUCZ-a o situaciji u poplavljenim područjima. Donesen je zaključak kojim je Vlada zadužila FUCZ i Federalni štab Civilne zaštite da na zahtjev kantonalnih štabova Civilne zaštite angažiraju federalne specijalizirane jedinice Civilne zaštite za spašavanje na vodi, te da sve raspoložive ljudske i materijalno-tehničke resurse stave na raspolaganje radi pružanja pomoći na ugroženom području.
Premijer FBiH Nermin Nikšić danas će posjetiti Krajinu, a za N1 je rekao da imaju intenzivnu komunikaciju sa kantonalnim i lokalnim upravama, te da putem Federalne uprave Civilne zaštite prate stanje.
– Stavili su sve svoje resurse na raspolaganje i bili spremni da intervenišu i sa ljudskim i materijalnim resursima. Nije bilo potrebe za to iako je stanje bilo komplikovano. Prema informacijama koje smo dobili, otišle su prve pumpe za ispumpavanje vode na područje Bosanske Krupe, kaže Nikšić.
Ističe kako ne želi od ovoga praviti političko pitanje niti politizirati.
– Ja ne želim od toga praviti nikakvo političko pitanje, politizirati kao što imamo priliku da čujemo, mi nismo ništa ponudili, mi smo pomoć odobrili. Pošto su nam se obratila dva grada i dvije općine, odobrili smo da putem FUCZ-a Vlada sa 500 hiljada KM interveniše, po 150 hiljada za Bihać i Bosansku Krupu, 150 hiljada za Općinu Sanski Most i 50 hiljada za Općinu Ključ. Sanski Most, Bihać i Bosanska Krupa su pogođeni više nego Ključ, iako bi sa nekom gradacijom možda Bosanska Krupa bila najugroženija prema informacijama koje dobijamo s terena, u ovom trenutku smo se odlučili da to bude na ovaj način, naglasio je Nikšić.
Premijer se osvrnuo i na optužbe premijera USK-a Mustafe Ružnića, koji kaže “da vlast sa sjedištem u Sarajevu ne brine pretjerano za Krajinu, te da nemaju potrebu dolaziti u čizmama u poplave ako nemaju namjeru pomoći”.
– To nije babovina premijera USK-a pa da on određuje ko će doći ili neće doći. Mi idemo širom BiH. Bili smo prije par dana u Banjoj Luci, naravno da ćemo doći i u USK, to je dio Federacije, to su naši građani i to što neko želi od svega toga napravi politizaciju, to je njegov problem, kaže Nikšić.
Izmjenom rješenja o postavljenju komandanta, načelnika i članova Federalnog štaba Civilne zaštite, Vlada je postavila zamjenika premijera i federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića za komandanta Štaba.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
