Magazin
“Nisam ‘nafurani paćenik’ iz dijaspore. Oni voze skupa auta kupljena na kredit i jedu treš hranu 11 mjeseci, a onda na jedan mjesec dođu i BiH i glume kako im je dobro”
Danas je takav život iza njega i Alen svoju budućnost gradi izvan granica BiH.
2013. godine udaljio se od javnog života, a kako je rekao u jednom razgovoru pred našom kamerom, to je isključivo uradio kako bi se posvetio akademskoj karijeri.
Sa Albinovićem portal Source o njegovom današnjem životu, poslovnoj karijeri, dijaspori i mnogim drugim temama.
Alene, prije nekoliko godina si odlučio napustiti rodnu zemlju, šta te prije svega natjeralo na taj korak?
Na tu odluku, natjerao me je gubitak optimizma i nade da će u našoj lijepoj Bosni i Hercegovini jednog dana biti bolje. Godinama sam čekao napredak, pravdu, bolje okruženje za nas omladinu. Vrijeme mi je pokazalo da sam krivo vjerovao i da me je moj optimizam potpuno zaslijepio. Poklopile su mi se “zvijezde”, ljubav, posao i eto otišao sam. Zauvijek. Na radost, ali i žalost pojedinih.
Jesi li imao posao u BiH, kakva su bila tvoja primanja, na kraju krajeva, da li si osjećao da imaš perspketivu u ako ostaneš u svojoj zemlji?
U BiH sam imao dobar posao i stalni i honorarni, te mi tako nije ništa nedostajalo. Također, uvijek sam imao i podršku svoje dobro stojeće porodice, ali sam se ipak trudio, učio i radio, te tako želio da imam vlastiti novac i satisfakciju.
Čime se trenutno baviš?
Kada sam došao u Dansku radio sam u nekoliko velikih firmi i stekao mnoga znanja i vještine iz branši koje nisu moje polje zanimanja i profesije. Dobivao sam do sada podršku svojih šefova i kolega u svakoj kompaniji u kojoj sam radio i stekao sam mnogo prijatelja za cijeli život, savladao danski jezik. Uostalom Ministarstvo visokog obrazovanja Danske priznalo mi je osnovnu i srednju školu, diplomu dodiplomskog i diplomu postdiplomskog studija. Međutim, ne planiram se baviti više ni novinarstvom, a ni aktivno politologijom i samim tim politikom. Trenutno čekam na dobivanje licence za fizioterapeuta u ime Ministarstva zdravstva Danske i Agencije za sigurnost pacijenata u Danskoj. U novembru sam napustio radno mjesto na poziciji specijaliste za pomoćni desk u GLS-u, jer nisam mogao izdržati duge noćne smjene i manjak kolega (dugo sam radio posao za troje ljudi). Kada sam napustio taj posao, ubrzo sam pronašao mjesto stažera njegovatelja i od januara radim kao patronažni njegovatelj u Koldingu sa stalnim ugovorom i punim radnim vremenom. Za sada sam zadovoljan, dok ne dobijem licencu za rad u svojstvu fizioterapeuta. Želio bih to raditi. Plate su dobre, a posao nije težak. Samo je odgovaran i zahtjeva razmišljanje. Možda nastavim sa doktorskim studijem politologije ili možda opet upišem medicinu. U maju i junu ako Bog da završavam završni ispit iz danskog jezika na najvišem nivou 3. Samo ću dodati da ko želi raditi u Danskoj i ostalim uređenim i razvijenim zemljama, ne može se žaliti da ne može pronaći posao. Primjer sam lični, jer sam promijenio četiri kompanije u prve dvije godine života u Danskoj. Savjetujem našu omladinu da ne čekaju dugo da dođe u BiH bolje vrijeme, jer treba misliti dugoročno na dane u penziji i uživanje u istoj.
Iz današnje perspektive, da li je odlazak bio ispravna odluka?
Moja odluka ili moje odluke su uvijek bile i ostale samo moje. Nisam pogriješio, iako ne mogu reći da mi je bilo lahko na samom početku. Integracija u jedan potpuno drugačiji kulturno-vrijednosni sistem, škola danskog jezika, jednog od najtežih jezika i prvi posao, bili su pravi izazov za mene kao pojedinca.
Kako gledaš na animozitet koji je oduvijek priustan od strane ljudi iz BiH prema “dijasporcima”?
Animozitet našeg naroda prema bh. dijaspori i nama kao dijasporcima je potpuno bespotreban. Iz vlastitog primjera mogu reći da naš narod koji je ostao živjeti i raditi u BiH, ima jednu dozu predrasude i mržnje. Samo ne vidim tome razlog. Istina stoji da su plate i platežna moć daleko veće npr. u Danskoj gdje živim, nego kod nas u BiH. Međutim, morate znati da je standard života samim tim mnogo veći. Npr. kutiju kvalitetnih cigareta ćete platiti 17,5 KM, litar benzina 3,60 KM, kafu 7,5 KM, bezvezna posjeta Burger Kingu će vas stajati 30 KM, odlazak u kino – sama ulaznica košta 37,50 KM… Onda vam je jasno i zašto su plate velike. Međutim i porez je na bruto platu između 38-40 %, plus dodatak za nezaposlenost, što u mom slučaju iznosi da u državnu poreznu kasu Danske odlazi 46 % od moje bruto zarađene plaće.
S druge strane, kako se ponašaju dijasporci kada dođu u BiH? Mnogi im zamjeraju da ovdje troše novac, predstavljajući se u pogrešnom svjetlu, a da inostranstvu rade poslove na koje u suštini nisu ponosni?!
Za razliku od mnogih “nafuranih i paćenika sa kompleksom veće vrijednosti” dijasporaca, ne ubrajam sebe u njih. Nikako. Za razliku od naših ljudi, oni 11 mjeseci u Danskoj jedu treš hranu (govorim iz iskustva sa nekim našim ljudima u Danskoj), jer su kupili skupa uvozna auta iz Njemačke na kredit od 7 ili 8 godina, a koja su dva puta oporezovana ovdje – npr. ako je Golf u BiH 40.000 KM, u Danskoj je oko 90.000 KM. I onda dok oni plate stanarinu, jer su kirije preskupe kao i režije, rata kredita im dođe knap na platu. I takvi često potežu za kreditnim karticama i kreditima da bi jedan mjesec u godini dolaskom u BiH pokazali kako oni “imaju” i kako im je “dobro”. Kada sam već ostvario prvu godinu radnog staža, kupio sam sa učešćem rabljeni solidni Citroen C1-sa pređenih 32.000 km. Dao sam 5.000 KM učešća, te ostalih ca. 15.000 KM na brzi kredit od tri godine i rata mi je 400 KM. Naši ljudi su poznati u Danskoj da voze skupa auta, odlaze na večere, putovanja, ali to Danci ne rade. Oni su skromni ljudi, koji rade, štede i kupuju osnovne, ali kvalitetne ekološke životne namirnice. Nama, Bosancima i Hercegovcima se uvijek čude kako na mobitel i automobil ne žalimo, a na zdravlje i hranu žalimo dati novac. Naravno, čast izuzetcima. Ali, ovih prvih je mnogo, mnogo više. Naši ljudi pretežno rade teške, ali moralno poštene poslove, opet ima izuzetaka. Prosječna plata u netu u Danskoj je 5.000 KM, pa i više i onda je nebitno koji posao radite. Istina jeste da su naši ljudi u cijeloj Europi najbolje integrirani i da su najbolji i najprofesionalniji radnici na tržištu rada.
Kako na tebe gledaju prijatelji poznanici, rodbina iz BiH, kada im dođeš u posjetu? Ima li tu zajedljivih i ljubomornih pogleda?
Ima tu svega. Danas su prijatelji samo misaona imenica, ali razumijem ih. Rade za 20-25 KM dnevnicu i isfrustrirani su dodatno ličnim problemima i nesređenim stanjem u našoj lijepoj BiH. Mene uvijek gledaju, nebitno jesam li ostao u Sarajevu ili se preselio negdje drugdje. Izazivam pažnju pojavom, vlastitim originalizmom. U porodici nisam primjetio nikakve zajedljive i ljubomorne poglede.
Gdje se vidiš u budućnosti?
U budućnosti se vidim samo i isključivo u Danskoj. Iako mi moja BiH, moje Sarajevo i porodica nedostaju. Ali, dođem na godišnji odmor. Naravno.
Magazin
VIDEO Fiat se usporedio sa Cybertruckom, evo i kako
FIAT 500e katastrofalno se prodaje u SAD-u, ali i u Europi.
Simpatični Fiatov model se prodaje toliko loše da su u Fiatu bili primorani obustaviti proizvodnju na određeno vrijeme. Ipak, kad je tržište SAD-a u pitanju, nisu se ugledali na Smart i i časno povukli, već pokušavaju nemoguće – ići protiv Cybertrucka.
Fiat 500e se lošije prodaje čak i od modela koji su povučeni s američkog tržišta. Primjerice, Jeep je prodao 435 Cherokee, a Chrysler 978 primjeraka modela 300. Fiat je u isto vrijeme prodao tek 235 primjeraka malenog Fiata 500e.
Umjesto da priznaju poraz i okrenu se drugim frontovima, u Fiatu su povukli potez očajnika. Odlučili su usporediti 500e i Cybertruck te su objavili dva prigodna videa.
Prvi nosi naslov You Say Tomato, We Say Pomodoro, a prema njemu su inspiracija za Cybertruck bili kutevi (engl. angles), a za 500e anđeli (engl angels).
Kako god, 500e ima pogon od 119 KS i 240 km dosega, a stoji 32.500 USD. Cybertruck kreće od 608 KS, ima doseg od 547 km, a trenutno je najprodavaniji model u SAD s cijenom većom od 100.000 USD.
Index.hr
Magazin
FOTO Zašto je Melania Trump netipična prva dama? Za sve je “kriva” njena prošlost
U PONEDJELJAK je inauguracijom započeo drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa (78), a posebna pozornost usmjerena je na Melaniju Trump (54), koju mnogi od početka ističu kao netipičnu prvu damu. Rođena u Sloveniji, Melania je prije dolaska u SAD radila kao model, a dijelovi njezine prošlosti često su bili predmet medijskih rasprava.
“Netradicionalna” prva dama
Melania je ranije tvrdila da je posvećena suprugu i njegovom uspjehu, a često ju se uspoređuje s nekadašnjim prvim damama poput Jackie Kennedy. I sama je 1999., kada je Donald Trump prvi put nagovijestio kandidaturu za predsjednika, izjavila: “Bila bih vrlo tradicionalna, poput Betty Ford ili Jackie Kennedy”, prenosi BBC. Međutim, zbog njezine prošlosti, mnogi je nazivaju netradicionalnom prvom damom.
Melania Trump rođena je u Sloveniji i karijeru je započela kao model. Njezine fotografije iz ranih dana karijere, uključujući i one gdje je pozirala gola, ponovo su isplivale u vrijeme predsjedničke kampanje Donalda Trumpa 2016. godine. No, Melania je nedavno preko društvenih mreža odlučila obraniti taj aspekt svoje prošlosti, naglašavajući umjetnički značaj svojih modnih angažmana. U videu koji je objavila izjavila je: “Zašto ponosno stojim iza svojih fotografija? Pitanje je zašto mediji biraju kritizirati slavljenje ljudskog tijela u modnim snimkama? Umjetnost ljudskog oblika stoljećima izaziva divljenje i duboke emocije, a tijelo bismo trebali poštovati kao snažan izraz samog sebe.”
Pozirala za više časopisa
Melania je tijekom manekenske karijere sudjelovala u nekoliko fotografskih snimanja na kojima je bila potpuno gola. Tako je 1995., s 25 godina, pozirala gola za francuski časopis Max, a fotografije je snimio francuski fotograf Alé de Basseville, prenosi Yahoo Lifestyle. U siječnju 2000. godine Melania je snimljena za britanski časopis GQ, gdje je pozirala u privatnom zrakoplovu Donalda Trumpa, odjevena samo u dijamantni nakit i metalne lisice. Ove fotografije također su ponovo objavljene tijekom kampanje 2016. godine.
Pojedini mediji, poput britanskog Daily Maila, u svojim su izvještajima implicirali da je Melania 1990-ih radila kao seksualna radnica. Zbog tih je navoda Melania podnijela tužbu protiv Daily Maila, koji je kasnije platio odštetu i službeno se ispričao.
Radi na izdavanju autobiografije
Njezin ured najavio je izdavanje autobiografije pod nazivom Melania, koja će biti objavljena u listopadu. Knjiga je opisana kao inspirativna priča o ženi koja je, unatoč preprekama, pronašla vlastiti put.
Iako je često bila u fokusu medija zbog svoje prošlosti, Melania je kao prva dama vodila povučen život. Tijekom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, ali i nakon njega, rijetko se pojavljivala na političkim događajima, birajući umjesto toga posvetiti se podizanju njihovog sina Barrona. Međutim, uoči prošlogodišnjih izbora, Melania je dala naslutiti povratak u javni i politički prostor, objavljujući niz videa na društvenim mrežama s političkim porukama.
Odrasla u Sloveniji
Melania je odrasla u industrijskom gradu Sevnici u bivšoj Jugoslaviji, a od malih je nogu pokazivala interes za umjetnost i modu. Njezin otac Viktor radio je kao prodajni zastupnik automobila, dok je majka Amalija radila u modnoj industriji, izrađujući dječju odjeću.
To je imalo presudan utjecaj na Melaniju, koja je već u tinejdžerskim godinama započela s modelingom. “Uvijek sam se divila majčinoj sposobnosti da od običnih komada tkanine stvori prekrasne haljine. To me inspiriralo da i sama poželim biti dio svijeta mode”, prisjetila se jednom u intervjuu za Vogue.
U Ljubljani se počela baviti manekenstvom nakon što je osvojila titulu prve pratilje Miss Slovenije 1992.
Melania je studirala dizajn i arhitekturu na Sveučilištu u Ljubljani, no napustila je fakultet kako bi nastavila s modelingom. Već sredinom 90-ih njezina karijera poprimila je međunarodne razmjere te se preselila u Milano i Pariz, gdje je radila s velikim modnim kućama.
Dolazak u SAD i susret s Trumpom
1996. Melania se preselila u New York, što je označilo prekretnicu u njezinu životu. Radeći u SAD-u, dobila je priliku raditi s prestižnim modnim magazinima, uključujući Vogue i Vanity Fair. No ključni trenutak dogodio se 1998. godine, kada je upoznala Donalda Trumpa, tada već etabliranog poslovnog mogula i medijsku ličnost.
Donald i Melania zaručili su se 2004. godine, a vjenčali su se u siječnju 2005. godine na ceremoniji u Palm Beachu na Floridi.
Pažnju je privukla šeširom
Podsjećamo, Melania se u ponedjeljak pojavila na inauguraciji supruga Donalda Trumpa u kaputu vrijednom više od 4100 eura, a kombinaciju je upotpunila upečatljivim šeširom američkog dizajnera Erica Javitsa.
Njezin šešir privukao je pažnju gledatelja koji su pohrlili na društvene mreže kako bi komentirali njezino izdanje, a neki su iskoristili priliku za šalu. Od usporedbi s likom Hamburglara iz McDonald’sove reklame, komentara da “izgleda kao da je u koroti”, pa sve od usporedbi s pjevačem Michaelom Jacksonom, dobre sprdnje nije nedostajalo.
Index.hr
Magazin
8 najboljih vrsta namirnica koje možemo jesti za zdravlje srca, prema dijetetičarki
MEDITERANSKA prehrana već se godinama smatra jednom od najzdravijih, i to s dobrim razlogom. Pomaže u jačanju zdravlja srca, mozga, potiče zdravo mršavljenje i smanjuje rizik od raznih kroničnih bolesti. Ova vrsta prehrane manje je restriktivna od mnogih popularnih dijeta. Fokusira se na uravnotežen izbor raznovrsnih i hranjivih namirnica.
Dijetetičarka Jessica Ball za Eating Well izdvojila je osam vrsta takvih namirnica koje biste češće trebali dodavati prehrani kako biste podržali zdravlje srca.
Maslinovo ulje
Maslinovo se ulje može koristiti u svemu. Bogato je jednostruko nezasićenim masnoćama koje pomažu u snižavanju LDL “lošeg” kolesterola i povećanju HDL “dobrog” kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Maslinovo ulje obiluje antioksidansima poput polifenola koji pomažu u smanjenju upala, ključnog faktora za zdravlje srca. “Pregled iz 2020. objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da redovita konzumacija maslinovog ulja može smanjiti rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka) za čak 50 posto”, ističe dijetetičarka.
Masna riba
Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, za koje Nacionalni institut za zdravlje navodi da mogu smanjiti upale, sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara poboljšavajući lipidni profil krvi. Omega-3 masne kiseline također podržavaju zdravlje krvnih žila i smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Lisnato zeleno povrće
Lisnato povrće, poput špinata, kelja, blitve i raštike, prepuno je vlakana, kalija i vitamina K, koji svi doprinose boljem zdravlju srca. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka balansiranjem razine natrija u tijelu, dok su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola i poboljšati kardiovaskularne funkcije.
“Osim toga, pregled iz 2019. godine zaključio je da antioksidansi iz lisnatog povrća pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti”, tvrdi dijetetičarka.
Cjelovite žitarice
Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, kvinoje, ječma i cjelovitog pšeničnog brašna, bogate su vlaknima te hranjivim tvarima poput vitamina B i magnezija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica može poboljšati razinu kolesterola, sniziti krvni tlak i regulirati razinu šećera u krvi, što sve doprinosi boljem zdravlju srca.
Istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice imaju niži glikemijski indeks u usporedbi s rafiniranim žitaricama, što pomaže u upravljanju razinom šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, koji je glavni faktor rizika za srčane bolesti.
Rajčice
Od umaka za tjesteninu do salata, rajčice su svestrane i korisne za zdravlje srca. Ball pojašnjava da rajčice “sadrže antioksidans likopen koji štiti arterije od ateroskleroze i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti”.
Likopen je, također, povezan s boljom razinom kolesterola. Antioksidansi i kalij u rajčicama zajedno pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju rizika od moždanog udara.
Mahunarke
Mahunarke, poput graha, leće i slanutka, izvrsne su za zdravlje srca jer su bogate biljnim proteinima, vlaknima i esencijalnim mineralima poput magnezija i kalija. Vlakna u mahunarkama pomažu u smanjenju razine kolesterola, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala u tijelu što može poboljšati ukupnu kardiovaskularnu funkciju.
Orašasti plodovi i sjemenke
Orašasti plodovi prepuni su zdravih masnoća, vitamina i minerala. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova pogoduje zdravlju srca. Osim toga, orašasti plodovi bogati su antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje srca, prenosi Eating Well.
Bobičasto voće
Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je kalijem, vitaminom C i vlaknima koji pomažu u održavanju krvnog tlaka i zdravlja arterija. Istraživanja sugeriraju da antioksidansi u bobičastom voću, posebno flavonoidi, mogu smanjiti upale, poboljšati funkciju krvnih žila i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
“Prema Nacionalnom vijeću za starenje, redovita konzumacija bobičastog voća povezana je s poboljšanjem razine kolesterola i krvnog tlaka”, zaključuje dijetetičarka.
INDEX.HR
Magazin
Dovezao Focus u servis zbog čudnog zvuka. Majstori: Gospodine, čudo je da ste živi
SVAKI automobil podložan je hrđanju. Iako je hrđu u pravilu moguće sanirati, postoje automobili koje je hrđa doslovno “pojela”. Nevjerojatan video objavljen na Instagramu pokazuje koliko hrđa može pojesti automobil.
Riječ je o jednom vlasniku Ford Focusa u SAD-u koji je odlučio odvesti svoj auto u servis, a mehaničari su ostali u tolikom šoku da su morali snimiti video koji su dosad pogledala dva milijuna ljudi.
Vlasnik Forda je rekao da mu je nešto lupalo u vožnji, a zvuk se s većom brzinom dodatno pojačavao. Kada su mehaničari digli auto, imali su što vidjeti. Donja strana je potpuno korodirala.
Karoserije modernih automobila tvornički su dobro zaštićene te uglavnom nisu pretjerano podložne hrđanju, ali za razliku od njih, kritična mjesta poput spojeva, kao i mehanički dijelovi podvozja, poput mosta i vilica, itekako jesu. Ako vidite nekoliko oksidiranih područja, ne paničarite, ali svakako dogovorite termin kod stručnjaka za sanaciju. Kod većih oštećenja pomaže isključivo kvalitetna zamjena (blatobrani, rubnjaci, pragovi), piše Autoklub.
Magazin
FOTO Sjećate li se popularne Hurem? Glumica danas izgleda neprepoznatljivo
Tako si lijepa. Šta god da kažem o tebi, uvijek je premalo. Samo je jedan od komplimenata koje je Meryem Uzerli primila ovih dana, nakon što je podijelila niz fotografija sa snimanja na Instagramu.
Meryem, poznata po ulozi Hurem u seriji ‘Sulejman Veličanstveni’, osvanula je u elegantnom izdanju, s profinjenom šminkom. Dok mnogi komentiraju njezinu ljepotu, neki obožavatelji ne mogu ne primijetiti koliko bi Meryem briljirala na velikim svjetskim ekranima.
“Volio bih da si Meryem rođena u Americi, da tvoj talent može zasjati u Hollywoodu”, poručio je jedan od pratitelja.
Uloga Hurem donijela joj je svjetsku slavu, ali i brojne probleme. Tokom snimanja Meryem je doživjela nervni slom te je morala napustiti set, a kao razlog spominjala se nesretna veza sa 17 godina starijim biznismenom Canom Atesom, koji je odbio priznati da je otac njene starije kćerke Lare.
Štaviše, navodno je od Meryem tražio da pobaci što je nju toliko pogodilo da je završila na liječenju u Berlinu, a u tom je gradu i nastavila živjeti. U međuvremenu je rodila i drugu kćerku, Lili Koi.
Promijenila je i imidž. Svoju prepoznatljivu bujnu crvenu kosu obojila je u plavo, a uz to je odlučila povećati usne, naglasiti jagodice i podignuti obrve.
Magazin
(VIDEO) Zdenac smrti – atrakcija koja prkosi gravitaciji
Zdenac smrti, koji se na hindskom naziva “Maut Ka Kuan”, atrakcija je koja se sastoji od kosog zida za automobile i motore.
Inspirirani američkim motodromima nazvanim “Wall of Death”, Wells of Death u Indiji smatraju se mnogo opasnijim zbog kosih zidova i nedostatka sigurnosnih mjera, prenosi Bljesak.info.
Izvođači sami grade i rastavljaju svoje gotovo okomite zidove. Sastoje se od drvenih dasaka čija se visina kreće od 6 do 12 metara. Zbog drvenog cilindra u obliku bačve, predstava je u Indiji poznata kao “Zdenac smrti”.
Prvi motodrom debitirao je na Coney Islandu 1911. i proširio se preko mora, postavši popularniji u Britaniji nego u Sjedinjenim Državama.
U prvoj četvrtini 19. stoljeća motodrom se pretvara u silodrom, a Zidovi smrti ostaju popularni tokom 1960-ih. Na kraju je spektakl stigao do Indije i prihvatili su ga karnevalski izvođači.
U početku su izvođači koristili ručne bicikle za vožnju po velodromima 48 sati. Na kraju su ih zamijenili motocikli i automobili. Automobili se smatraju jedinstvenim indijskim dodatkom performansama.
Zdenac smrti popularna je aktivnost na mnogim događajima kao što su Vijayasadhami i Magh Mela, kulturno značajnim festivalima koji se slave u Indiji i Nepalu, prenosi The Mind Circle. Danas ta praksa nije tako poznata kao nekada, ali nekoliko preostalih bunara smrti u Indiji još uvijek privlače ljude. Stotine gledatelja kruže oko jame kako bi svjedočili ludim radnjama koje izvode odvažni vozači u automobilima ili na motorima.
Vozači crtaju krugove oko gotovo okomite jame koristeći snagu centrifugalne sile. Ne nose kacige niti zaštitnu opremu. Kako bi predstava bila opasnija, vozači izvode odvažne skokove i vratolomije. Čak grabe novac iz ispružene ruke gledatelja.
Popularnost događaja je oslabila zbog televizija koje su mogle prenositi isti sport dopuštajući ljudima da ostanu kod kuće. Ali nastavlja se izvoditi budući da neki vozači od nje preživljavaju, a neki je ljudi još uvijek uživaju gledati.
-
Cazinprije 1 dan
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
USKprije 1 dan
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
-
USKprije 1 dan
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
-
USKprije 1 dan
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
Vučić: 2026. ćemo sve pripremiti, 2027. počinjemo koristiti leteće automobile
-
Smrtovniceprije 1 dan
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad