Kako je istakao Komšić u svojoj reakciji, više puta je razgovarao sa stalnim ambasadorom BiH u UN-u Zlatkom Lagumdžijom na ovu temu.

“Moram reći da me je ambasador Lagumdžija više puta kontaktirao i da sam mu isto tako više puta rekao da sam protiv toga da se pridružujemo toj Rezoluciji, odnosno da sam protiv toga da budemo kosponzori te Rezolucije”, rekao je Komšić.

Dalje je pojasnio zbog čega je bio stava da naša zemlja ne treba biti kosponzor ove rezolucije.

“U toj Rezoluciji se osuđuje Iran zato što je dejstvovao po tim zemljama ali nigdje se ne govori o tome da Iran, koji je napadnut, ima pravo, po Povelji Ujedinjenih nacija, da se brani i da svaka zemlja sa čije teritorije dolazi napad na određenu zemlju se smatra  agresorom. Iran nije prvi započeo te aktivnosti, nego su te aktivnosti bile usmjerene prema Iranu. Sve akcije koje je Iran izvodio mogu se karakterisati kao odbrambene”, rekao je.

Komšić je dalje rekao i da “za BiH nikakvu korist ne donosi kosponzorisanje ove Rezolucije”.

“Od Predsjedništva BiH niko to zvanično nije ni tražio, bar da ja znam. Izuzev što je Cvijanovićka objavila da je razgovarala s nekom osobom iz Ministarstva vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je od nje tražila da se BiH pridruži toj Rezoluciji. Mi svakako nismo glasali u ovoj Rezoluciji, jer mi nismo zemlja članica Vijeća sigurnosti. Po meni, to je potpuno bespotreban čin, ne donosi nikakvu korist BiH, ali može da nanese veliku štetu. Paralelno s tim, pojavila se priča o Rezoluciji Rusije kojom se osuđuje napad na Iran. Lagumdžiji sam, također, rekao da sam i protiv toga da se eventualno pridružujemo o toj Rezoluciji, jer mislim da je sama Rezolucija licemjerna, nakon svega onoga što je Rusija uradila u Ukrajini. Dakle, to je bio moj stav”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Pojasnio je i zbog čega je sjednica Predsjedništva organizovana nakon samog glasanja u Vijeću sigurnosti.

“Nakon što je stigao pismeni zahtjev Cvijanovićke da se održi vanredna sjednica na tu temu, a to je bilo 11. marta u 15 sati, ja sam naravno postupio onako kako mi Poslovnik nalaže,  zakazao sam sjednicu u roku 24 sata, a što je tražila u svom dopisu i sama Cvijanovićka. To je svakako bilo kasno je za pridruživanje Rezoluciji, odnosno sjednica Predsjedništva BiH bi se održala puno sati nakon samog  izjašnjavanja o Rezoluciji u Vijeću sigurnosti UN-a. Ali takav je bio zahtjev Cvijanović”, pojasnio je Komšić.

Navodi da zbog toga nije bilo načina da se drugačije postupi, te da se pitanja zbog čega je BiH bila kosponzor ove rezolucije trebaju “uputiti nekim drugim ljudima i nekim drugim institucijama, a ne Predsjedništvu Bosne i Hercegovine”.

“Mislim da je ovdje važno napomenuti da, od šest zemalja predlagača Rezolucije, tri od njih – Emirati, Bahrein i Oman, nisu glasali za našu Rezoluciju o Srebrenici. To sam također napomenuo i Lagumdžiji”, dodao je Komšić.

Na kraju je ponovio da niko od BiH nije tražio da bude kosponzor ove rezolucije, te da “nije bilo nikakvog razloga da ulijećemo u ovakav geopolitički procjep” i da BiH “objašnjava i da se pravda zašto je to urađeno”.

“Naravno, to se već desilo, to je već završena priča, po meni je šteta pričinjena. Kako će se to ubuduće odraziti na poziciju Bosne i Hercegovine, vidjet ćemo. Ja se nadam da šteta po ugled BiH ipak neće biti prevelika, i da će, oni koji budu se o tom izjašnjavali i eventualno analizirali ovakav potez BiH diplomatije, imati u vidu svu kompleksnost i jednu vrstu kaotičnog sistema kada je riječ o radu diplomatsko-konzularne mreže”, rekao je Komšić.

Još je naglasio da je Predsjedništvo BiH jedino nadležno da se zauzme stav o ovakvim pitanjima, pogotovo u ovakvoj delikatnoj situaciji koja ima globalni značaj.

Klix

Kajganić je na samom početku istakao da su svi raspoloživi kapaciteti usmjereni na rješavanje predmeta ratnih zločina, zbog čega Tužilaštvo danas ima veliki broj optuženih.

“Procenat osuđujućih presuda je 80 posto i time smo vrlo zadovoljni. Kada je riječ o drugostepenim presudama, taj procenat iznosi 71 posto. To je izuzetno značajan proces, posebno s obzirom na to da se sudi za događaje koji su se desili prije 30 godina”, naglasio je Kajganić.

Ipak, pred Tužilaštvom je još mnogo posla. Trenutno je aktivno 162 krivična predmeta u kojima su poznati izvršioci. Veliki problem, prema riječima glavnog tužioca, predstavlja nedostupnost osumnjičenih. U čak 86 predmeta jedno ili više lica je nedostupno organima gonjenja, a većinom se nalaze u zemljama regije.

Kada je u pitanju organizovani kriminal, Kajganić je potvrdio da je apsolutni prioritet rad na predmetima proizašlim iz dešifrovanja aplikacija Sky i Anom.

Prošle godine podignuto je 10 optužnica protiv 35 lica na osnovu dokaza iz ovih aplikacija. Također, 34 lica su optužena za pranje novca.

Osvrćući se na rad na ovim osjetljivim predmetima, Kajganić je ukazao na ozbiljan problem curenja informacija u medije, što direktno ugrožava istrage.

“Imali smo prošle godine situaciju da je jedan portal objavio naredbu o finansijskoj istrazi. Neka lica nisu ni znala da su predmet istrage, a to objavljivanje im je pomoglo da možda sakriju određene stvari”, upozorio je glavni tužilac.

Dodao je da mu je teško svakodnevno reagovati i demantovati lažne informacije koje, kako tvrdi, pojedine njegove kolege dijele s određenim portalima.

“Kada bih to radio, morao bih svaki dan držati konferencije za medije. Neka institucije rade svoj posao i odluče”, poručio je.

Slučaj “Vila na Dedinju” čeka dokaze iz Srbije

Na novinarsko pitanje o statusu predmeta poznatog kao “Vila na Dedinju” (slučaj kupovine vile Milorada Dodika), Kajganić je potvrdio da se na tom predmetu radi godinama, ali bez konačnog epiloga.

“Taj predmet je u Tužilaštvu od 2015. godine i do sada nije donesena tužilačka odluka. Više tužilaca se smjenjivalo na tom predmetu. Svaki put kada pitam za taj slučaj, odgovor postupajućih tužilaca je da je problem u neustupanju dokaza od strane Republike Srbije”, pojasnio je Kajganić.

Pozadina premještaja tužioca Pašića i disciplinska prijava

Veliku pažnju izazvala su novinarska pitanja o nedavnim kadrovskim promjenama, posebno o premještaju zamjenika glavnog tužioca Džermina Pašića iz Odjela za organizovani kriminal u Posebni odjel za ratne zločine, u trenutku kada su svi kapaciteti, prema tvrdnjama Tužilaštva, potrebni upravo za borbu protiv organizovanog kriminala.

Kajganić je demantovao navode o smjenama, ističući da se radi isključivo o preraspodjeli.

“Nisam nikoga smijenio. Samo sam vršio preraspodjelu, želeći da usmjerim kapacitete Tužilaštva u ono što je u ovom trenutku najpotrebnije, a to je organizovani kriminal. Ovo nije preraspoređivanje jer neko nekome smeta, nego zato što trebamo da radimo. Očekujemo prijem šest novih tužilaca, od kojih će dva odmah biti raspoređena na organizovani kriminal”, kazao je on.

Ipak, upitan zašto je Pašić prebačen u Odjel za ratne zločine, Kajganić je iznio konkretne razloge.

“Tužioca Pašića sam prebacio jer je formirano nekoliko predmeta u kojima se on pominje kao učesnik. Pojavila se informacija koja bi mogla utjecati na njegov integritet u tim predmetima. Postupao sam onako kako sam postupao i do sada kada su se imena tužilaca pojavljivala u sličnim situacijama. Osim toga, on je i ranije radio na predmetima ratnih zločina”, obrazložio je glavni tužilac.

Kajganić je potom otkrio i da je podnio disciplinsku prijavu protiv Pašića.

“Prijavu sam podnio prije nekoliko mjeseci zbog prekršaja za koje smatram da ih je kolega počinio tokom rada u Tužilaštvu. Odnosi se na sporno tretiranje i postupanje sa službenim zabilješkama i informacijama”, potvrdio je.

Odgovarajući na pitanja o eventualnom sukobu interesa i prijavama koje se podnose protiv njega, Kajganić je bio kategoričan.

“Svi predmeti koje su vodili premješteni tužioci dodijeljeni su u rad drugim tužiocima u sistemu. Što se mene tiče, svi tužioci su imali ili imaju podnesene prijave protiv mene, ali ja nikada nisam sumnjao u nepristrasnost bilo kojeg tužioca. Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost, može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca. Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje”, zaključio je Kajganić.

Klix

Prijevoznici iz svih zemalja u regionu su početkom godine održali proteste kako bi ukazali na problem koji im pravi uredba koja definiše da u EU mogu boraviti samo 90 dana tokom 180 dana.

S obzirom na to da problem nije riješen i da je uvođenjem EES sistema dodatno i pojačan, prijevoznici iz Srbije i Bosne i Hercegovine su planirali nove proteste u martu. Međutim, zajedničku reakciju nisu uspjeli dogovoriti jer prijevoznici iz Srbije ističu da oni trenutno nemaju potrebu za protestima.

Predsjednik Udruženja vozača “381” iz Srbije Srđan Tošić je za Danas pojasnio cijelu situaciju, navodeći da kamioni iz Srbije trenutno nemaju problema na EU granici, ali da imaju vozači iz BiH.

On ukazuje na to da su prijevoznicima iz BiH u jednom momentu naglo počeli da stvaraju probleme na granici s Hrvatskom.

“Tamo su kamione iz Bosne masovno počeli da vraćaju, tako da oni već za jednu sedmicu imaju oko 300 i nešto vraćenih vozača. I oni su zbog toga riješili da malo požure, da krene neki protest prije vremena”, objašnjava.

Tošić ističe da su vozači bili za to da se protest svejedno održi, kao znak podrške prijevoznicima iz BiH, ali da su poslodavci iz Srbije, okupljeni u udruženje “Međunarodni transport”, odlučili da prolongiraju proteste u Srbiji i ne podrže prijevoznike iz BiH.

Predsjednik Poslovnog udruženja “Međunarodni transport” Neđo Mandić je za Danas kazao kako je lično bio za održavanje protesta, ali da je većina odlučila da blokada bude tek 14. aprila, u nadi da će do 10. aprila biti doneseno trajno rješenje za Srbiju.

“Mi trenutno nemamo nikakvo vraćanje vozila, vraćanja vozila ima na granici BiH-Hrvatska i oni iz BiH su u problemu. Mi u Srbiji nismo u problemu i zbog toga smo smatrali da ne možemo da im se pridružimo i da protestujemo, a da nemamo nikakav problem”, kazao je Mandić.

On kaže da nakon masovnog deportovanja iz Roštoka, koje je bilo u januaru, skoro da nema nikakvih prijava da je neki prijevoznik iz Srbije vraćen sa neke granice. Dok s bh. prijevoznicima nije takav slučaj.

“Hrvati imaju neki problem s vozačima iz BiH, ali ne znamo koji su razlozi za to, da li su neki politički, lični ili neki treći. Bez obzira što razumijemo kolege iz Bosne, nema opšte hajke na vozače van šengenskog prostora. Meni je žao što im nismo dali podršku, ali ne možemo izaći na protest bez opipljivih razloga”, zaključio je Mandić.

Zbog masovnog vraćanja s hrvatske granice, prijevoznici iz BiH planiraju proteste za 23. mart, ali još nisu objavljeni detalji. Njima se na protestima, kao ni na prethodnim, neće pridružiti vozači i prijevoznici iz Hercegovine jer, kako ističu, nemaju problem s obzirom na to da koriste hrvatske pasoše.

Klix

Policijska uprava Prijedor je u junu 2021. godine podnijela izvještaje ovom tužilaštvu za koruptivna krivična djela počinjena od marta 2015. do februara 2019. godine.

J. K. je optužen da je, kao lice imenovano za zastupanje Islamske zajednice u Novom Gradu, počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i povreda obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

R. K. se tereti da je, kao sekretar i blagajnik Islamske zajednice u Novom Gradu, počinio krivična djela zloupotreba položaja odgovornog lica i pronevjera.