Svijet / Zanimljivosti

Njemački ministar pojasnio koja vozila će biti zaustavljana i kontrolisana

Published

2 mjeseca ago

17. Septembra 2024.

Bella

Zbog preopterećenosti sistema za prihvat azilanata, ministrica unutrašnjih poslova od ponedjeljka naređuje kontrole na svim njemačkim granicama. Iako bi to trebalo biti izuzetak u EU, ta pravila više ne važe.

Od danas (16.9.2024), njemačka Savezna policija neće kontrolisati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama, već i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze iz Danske, Nizozemske, Belgije, Luksemburga i Francuske.

S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu “Šengenske zone”, dodatne kontrole bi mogle dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je da će Njemačka sa svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli Šengenski sistem. Naime, u Šengen-zoni su putovanja moguća bez kontrola i čekanja, a pasoš se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.

Šengen: Kontrole samo kao posljednja opcija

Kontrole na unutrašnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Evropsku komisiju u Briselu o uvođenju graničnih kontrola.

Iako Evropska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Evropske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.

Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sistema za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutrašnjih poslova, Nensi Fezer (SPD).

Stotine izuzetaka u Šengen zoni

Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica Šengen zone trenutno ima postavljene kontrole na unutrašnjim granicama. Od 2006. godine, ukupno je bilo 441 prijavljena kontrolna mjera u zemljama Šengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine, Pariz zadržava pravo da konstantno kontroliše sve kopnene granice. Kontrole se produžavaju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskim pritiskom, ruskom špijunažom ili sportskim događajima.

Njemačka od 2015. godine sprovodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontroliše svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.

Vrhunac graničnih kontrola desio se tokom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoevropske države uvele pasoške kontrole i djelimično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve i nezadovoljstvo među putnicima i prevoznicima.

Nasumične provjere na autoputevima

Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutrašnjih poslova Joahima Hermana, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autoputevima. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente; samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim putevima, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.

Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim putevima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage su već preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavali zadaci kontrola. S druge strane, rukovodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.

Luksemburški ministar unutrašnjih poslova, Leon Gloden, izjavio je za Deutsche Welle da mu je njemačka ministrica Nensi Fezer osigurala da kontrole neće značajno ometati saobraćaj i svakodnevni život, te da neće biti sprovođene na mostovima prema Luksemburgu.

Fezer želi spriječiti nelegalne ulaske

Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nensi Fezer želi da novim kontrolama otkrije osobe koje pokušavaju „nezakonito“ ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, već bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutrašnjih poslova Joahim Herman.

Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti da li su nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili prva zemlja ulaska u Šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dablinskim pravilima može trajati mjesecima.

Ministrica Fezer sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora sa odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražioci azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.

50 posto nije moglo ući u Njemačku

Savezna policija Njemačke saopštila je da je od januara do jula ove godine 34.000 osoba pokušalo nelegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dablinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliko je stvarni broj pokušaja nelegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.

Mađarska izražava zadovoljstvo

Mađarska, trenutna predsjedavajuća EU, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritikovana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Sada izgleda da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je kako nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u saopštenju desničarske vlade u Budimpešti.

Related Topics:Cazin granica kontrole Njemačka

Svijet / Zanimljivosti

O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike

Published

1 dan ago

20. Novembra 2024.

Serhatlija

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?

Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr

Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.

Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.

Navike se usvajaju od najranije dobi

Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.

Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.

Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?

Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.

Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.

Nikada nije kasno

Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.

Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.

akos.ba

Svijet / Zanimljivosti

5 navika za zdraviji um i život

Published

3 dana ago

18. Novembra 2024.

Serhatlija

Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.

Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.

Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije

sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.

Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.

Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.

Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:

1. Spavanje umanjuje stres

Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?

Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.

2. Budite se sa prvim izlaskom sunca

Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.

Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.

3. Konzumirajte riblje ulje

Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.

4. Budite koncentrisani i meditirajte

Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.

5. Kreirajte sebi neugodnosti

Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.

Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?

Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Svijet / Zanimljivosti

Zabavni načini da djeci odagnate dosadu

Published

4 dana ago

17. Novembra 2024.

Serhatlija

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.

Autor: Jelena Računica

Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.

Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.

Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.

Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.

Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.

Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.

Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.

akos.ba