Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, tokom nešto manje od osam godina provedenih na čelu federalne Vlade, uoči predstojećih oktobarskih Općih izbora u Bosni i Hercegovini, za DEPO Portal sumira njen rad, ali odgovara i na brojna aktuelna pitanja. O aferi “Respiratori” i svemu što se oko nje dešavalo i još uvijek se dešava, ne može govoriti zbog sudskog procesa koji je i dalje u toku, ali o svemu drugom govori detaljno, iscrpno i, kako sam navodi, s ponosom…

I premda ga brojni bh. analitičari, ali i građani, često i permanentno kritikuju, smatrajući da je rad Vlade FBiH neučinkovit, netransparentan i bez adekvatnog odgovora na narastajuću ekonomsku krizu, premijer Novalić ne misli tako i iznosi niz brojki i primjera kojim se suprotstavlja takvim tvrdnjama, te kaže: “Volio bih kada bi svi bili objektivni i bez politikanstava sagledali činjenice koje su vidljive i lako provjerljive, a koje dokazuju je li bilo bolje 2015. ili danas, 2022. godine”.

Razgovarala: Mirna DUHAČEK

Gospodine Novaliću, vodite Vladu FBiH osam godina. Nakon dva mandata, na šta ste najponosniji što ste uradili?

Preciznije, nepunih sedam i po godina vodim Vladu Federacije, s obzirom na to da je naš mandat počeo s krajem marta 2015. Mi iz aktuelne Vlade nismo mogli uticati na složene političke procese u BiH zbog kojih nije došlo do formiranja nove Vlade. Moralo se nastaviti raditi. Nastavili smo djelovati i donositi odluke u najboljem interesu naših građana.  Pred nama su bili brojini izazovi, međutim nismo trošili vrijeme na žalopoljke, već smo se hvatali u koštac sa svim preprekama koje su se našle na putu, ostvarivanja cilja da u Federaciji stvorimo bolje uslove za život naših građana, I ja sam ponosan sam naš rad.

Ja sam na ovo mjesto došao iz privrede, prihvativši izazov i priliku da sva svoja znanja, iskustva, kapacitete dugogodišnjeg poslovnog čovjeka koji je vodio uspješne kompanije sa stotinama uposlenih, uložim u jačanje ekonomije. Svi koji me znaju, znaju i da sam čovjek koji je spreman na teški rad i čovjek koji ne odustaje. Nisam došao na ovo mjesto da budem popularan. Svi smo preživjeli teške trenutke posljednjih godina. Posebno u vrijeme pandemije i proživljavamo ih i sada kada imamo novu svjetsku krizu izazvanu ratom u Ukrajini, koja je donijela globalnu inflaciju.

Sve to učinilo je rad aktuelne Federalne vlade daleko težim. Sa takvim izazovima nije se susrela nijedna vlada prije nas. Ipak, sve ono što smo upravo u tim kompleksnim i kriznim situacijama uspjeli napraviti daje mi za pravo da budem ponosan.

Svi koji me znaju, znaju i da sam čovjek koji je spreman na teški rad i čovjek koji ne odustaje. Nisam došao na ovo mjesto da budem popularan

Ipak, mnogi ne misle tako, a među njima i brojni ekonomski analitičari, koji rad Vlade FBiH često kritikuju…

Volio bih kada bi svi bili objektivni i bez politikanstava sagledali činjenice koje su vidljive i lako provjerljive, a koje dokazuju je li bilo bolje 2015. ili danas, 2022. godine.

Kada smo došli, kasnile su penzije, poticaji za poljoprivredu, postojali su ogromni dugovi za Autoceste. Sve smo to uspjeli sanirati, vratiti i ustabiliti isplate i investicije.  Naše brojke su egzaktne i one dokazuju da smo radili dobro, da smo pomogli mnogim ljudima, poboljšali uslove života. Krizu smo iskoristili kao priliku i s ponosom ponavljam svoju izjavu da mi danas imamo najbolje brojke u historiji Federacije.

Dokazali smo da se može kad se hoće i kad se radi. Mi u BiH nismo nesposobni, kako nam se pokušava nametnuti. I svako se može uvjeriti da su sada, uprkos svim krizama, lockdownima i političkim blokadama, u Federaciji veće i plate i penzije i javne investicije i izvoz i broj zaposlenih.  Ključ je u domaćinskom upravljanju i strateškom djelovanju.

Možete li navesti konkretnije primjere koji potkrepljuju ove Vaše tvrdnje?
Iako sam uvijek svjestan da može bolje, moram naglasiti da smo danas bogatiji za više od 7 milijardi KM, jer smo 2015. zatekli BDP od 17,83 milijarde, a sada je on veći od 25 milijardi. Da nije bilo pandemije, ovi rezultati bi bili još impresivniji. Zatekli smo 476.367 zaposlenih, što je zvaničan podatak Porezne uprave FBiH za mart 2015. godine. U odnosu na tada, povećali smo broj radnika oko 60.000. Raduje me da smo uspjeli vratiti sva radna mjesta koja su bila izgubljena tokom pandemije.

Izvoz, iako je bio daleko ispod naših mogućnosti, uspjeli smo povećati za skoro 4 milijarde u odnosu na ono što smo naslijedili i u posljednjoj godini smo imali najbolji rezultat ikada. Izvezli smo vrijednosti roba 9,57 milijardi KM. Godišnji izvoz je posljednjih godina u prosjeku rastao za 500 miliona KM godišnje, što je duplo više nego u doba prethodne Vlade.
Tokom pandemije intervenisali smo s više od milijardu maraka, a značajna sredstva ulažemo i danas kako bi građanima cijele Federacije podjednako pomogli da se iznesu sa inflatornim pritiscima. Primjera radi, podržali smo obrte sa 60 miliona KM za ublažavanje posljedica pandemije, sa 30 miliona podržali smo ugostiteljsko-turistički sektor koji je bio najpogođeniji, sa 30 miliona KM podržali smo izvozno orjentirane firme da bi također lakše prebrodile posljedice pandemije.

Iako sam uvijek svjestan da može bolje, moram naglasiti da smo danas bogatiji za više od 7 milijardi KM, jer smo 2015. zatekli BDP od 17,83 milijarde, a sada je on veći od 25 milijardi. Da nije bilo pandemije, ovi rezultati bi bili još impresivniji

Sve to smo uradili dok se udio našeg javnog duga u bruto domaćem proizvodu konstantno smanjivao.  Ponosan sam na programe i projekte koji su od životne važnosti za naše penzionere, borce, porodice s djecom, roditelje njegovatelje, pronalatalitetnu politiku.Prosječna plata iznosila je 834 KM kada smo došli. Prema posljednjim podacima za juni ove godine, ona je 1.115 KM.
Minimalna penzija kada smo došli, bila je 326, danas je 424,43 KM, prosječna samostalna penzija iznosi 544,87 KM. Što se tiče penzija, s povećanjima smo počeli u martu 2018., tako je prosječna penzija porasla za 31 posto, a minimalna za 35 posto. To je činjenica.
Za 363.430 penzionera u augustu smo isplatili i po 100 KM pomoći za ublažavanje posljedica poskupljenja izazvanih svjetskom inflacijom.
Istu pomoć su dobili i borci za čiji set zakona i povećanje naknada, sada izdvajamo i dodatanih 50 miliona KM godišnje, na dosadašnjih oko 350 miliona za ispunjenje prava i zahtjeva ratnih vojnih invalida, šehidskih porodica, demobilisanih boraca, nosilaca ratnih priznanja.
Mi smo u ovoj godini povećali penzije za 11 posto i uz još po 100 KM jednokratne pomoći, to je ukupno 300 miliona KM. Ovi potezi su svakako imali ozbiljan uticaj na PIO, ali smo ga iznijeli tako što smo išli na maksimalno budžetsko izdvajanje za penzionere koji su svih postratnih godina bili u veoma lošoj poziciji i nije bilo lako napraviti radikalne promjene.
Za podršku zdravstvu usvojili smo novi Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji za koji ćemo u od ove do 2024. godine izdvojiti 225 miliona KM za bolji, efikasniji i kvalitetniji sistem zaštite pacijenata. Ove godine već smo izdvojili 75 miliona u tu svrhu našim javnim zdravstvenim ustanovama.

S mnogim mjerama podržavali smo mlade. I ove 2022., a to je peta godina uzastopno, mladim osobama dajemo na raspolaganje 30 miliona KM za kreditiranj njihovog stambenog zbrinjavanja po najpovoljnijim uslovima.
Nažalost, nemamo ministarstvo za mlade pa za njih onda iz federalnog budžeta kanališemo i novac iz više ministarstava i projekata, iz programa sporta i kulture, te nauke i obrazovanja, koje smo ove godine povećali za više od 10 miliona KM. Ta dva resora zajedno sada iznose oko 28 miliona. Za mlade je namijenjen i Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji za koji će se izdvajati 10 miliona KM godišnje.

Od 61 milion KM za dva programa pomoći pri zapošljavanju i samozapošljavanju koje dajemo tokom ove godine, kompanijama sufinansiramo zapošljavanje novih radnika u iznosu od 45 miliona, a za samozapošljavanje smo osigurali 16 miliona.
Očekujemo da ćemo, kada ova globalna kriza popusti, nastaviti tempo povećanja i penzija i plata, i izdvajanja za mlade, jer uprkos svemu, mi to možemo zato što stvaramo dobre ekonomske rezultate.

Svašta ste nabrojali, nikad kraja… Međutim, kada se osvrnete na urađeno u posljednjih 7,5 godina, šta mislite da ste ipak mogli drugačije i bolje? Koji su to bili zacrtani ciljevi koje niste uspjeli ispuniti i zbog čega?

Reformaska agenda koju sam zastupao kada smo 2015. godine preuzeli Vladu Federacije imala je četiri socio-ekonomska stuba. Prvi je bio finansijski, drugi socijalni, treći radno-pravni i četvrti fiskalni.
S našim novim finansijskim zakonima povećali smo likvidnost privrede i uveli red kada su u sva plaćanja. Kroz izmjenu socijalnih zakona, prije svega onog koji se odnose na penzije osigurali smo daleko pravedniji, održiviji i transparentniji sistem. Zahvaljujući novom radno-pravnom zakonodavstvu povećali smo fleksibilnost tržišta rada, uveli red u kolektivno pregovaranje i sačuvali Federaciju od novih tužbi koje su nam nosile štetu veću od milijardu maraka.
Tako smo kroz usvajanje Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o finansijskom poslovanju, zatim Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju i Zakona o radu, završili tri stuba reformi. Ostao je nezavršen četvrti koji se odnosio na izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. To su tzv. fiskalalni zakoni koje smo još 2018. godine poslali u Federalni parlament. Iako je sve bilo spremno, a slao sam i četiri urgencije, oni jednostvano u ova naša dva mandata nisu uspjeli dobiti podršku.

Ovo su iznimno važni zakoni, koji će proizvesti ozbiljne promjene sistema, ali te promjene su na bolje, prije svega za privredu, jer nose njeno ogromno rasterećenje.

Očekujemo da ćemo, kada ova globalna kriza popusti, nastaviti tempo povećanja i penzija i plata, i izdvajanja za mlade, jer uprkos svemu, mi to možemo zato što stvaramo dobre ekonomske rezultate

Zbog čega su toliko važni ovi zakoni?

Ti zakoni podrazumijevaju oslobađanje poslodavaca obaveza za najmanje 400 miliona maraka. Tu se otvara prostor da taj novac pređe u ruke radnika. Donošenje ovih zakona, zajedno sa zakonom o minimalnoj plati, morao je biti svim političkim opcijama prioritet, a mi smo ovo potpuno depolitizirali. Stavili smo ga u ekonomski okvir. Fokus naših prijedloga fiskalnih zakona bio je samo interes građana, odnosno radnika kojima bi se povećale plate, jer zastupam moto da kad je čovjek, pojedinac, u fokusu, onda imamo temelj da svima bude bolje.
Ali, evo došli smo u fazu izbora i jako mi je žao što nismo zaokružili i tu posljednju zacrtanu reformu. Nadam se da će je donijeti sljedeći saziv Federalnog parlamenta.

Nedavno ste iznijeli podatke da Federacija FBiH bilježi pozitivan rast u gotovo svim segmentima privrede i društva, izuzev u izgradnji autoputeva. Šta biste naveli kao razloge zbog kojih je Vlada podbacila u tom bitnom segmentu razvoja saobraćajne infrastrukture?

Naprotiv!  Pogledajmo ovu stvar u širem kontekstu. Kada smo preuzeli mandat, suočili smo se sa značajnim dugovanjima i rupama. U Autocestama Federacije BiH je nedostajalo 180 miliona KM za finansiranje već dogovorenih projekata. Na početku smo imali težak zadatak da saniramo tolike dugove, ali i to je uspješno obavljeno i napravili smo veliki pomak.

Ulaganja prethodne Vlade bazirala su se isključivo na zaduživanju. S druge strane, mi smo puno više novca uspjeli da izdvojimo iz budžeta i tako vratimo poreske prihode koje smo tokom godina ubirali. Nadalje, budući da Koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove države, mi smo se opredijelili da učinimo puno više kako bismo potpomogli ravnomjeran infrastrukturni razvoj drugih kantona i tako počeli da ispravljamo nepravdu prema drugim krajevima.

Ubrzanje izgradnje raznih dijelova autoputa je bio naš prioritet svake godine, ali to je postalo vidljivo tek nakon što smo riješili zatečene probleme. Ko god izađe na naše ceste, vidjet će da je Federacija trenutno jedno veliko gradilište. Nikada više novca nije uloženo u izgradnju puteva, a iz ovogodišnjeg federalnog budžeta dajemo 229 miliona KM za izgradnju putne infrastrukture. Ono što želim posebno naglastiti, kao najbolji pokazatelj da radimo za budućnost Federacije, je činjenica da smo osigurali izvore finansiranje za sve dionice budućeg koridora. Praktično to znači da izgradnja Vc neće zavistiti od toga ko će sačinjavati narednu Vladu.

Izgradili smo 38 kilometara, dok je 30 u fazi gradnje, za 30 slijedi potpisivanje ovog ljeta, a za 76 su obezbijeđena sredstva. Radi se od Neuma do Orašja. Jako puno smo uložili i u naše aerodrome. Za Aerodrom Bihać skoro 20 miliona dajemo u ovoj godini, a za unapređenje avioprometa Federacije još 6 miliona KM.

Kao najbolji pokazatelj da radimo za budućnost Federacije je činjenica da smo osigurali izvore finansiranje za sve dionice budućeg koridora. Praktično to znači da izgradnja Vc neće zavistiti od toga ko će sačinjavati narednu Vladu

Vlada FBiH je početkom jula ove godine donijela Uredbu o programima podrške stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, nakon koje su uslijedile brojne, različite i oprečne, reakcije. Među njima je bilo i puno kritika, te stavova da se radi o populističkom predizbornom potezu Vlade. Kakav je Vaš stav prema Uredbi i da li ona možda dolazi kasno?

Iz podataka koje sam do sada iznio, svakom dobronamjernom jasno je da mi ne razmišljamo predizborno nego strateški i dokazali smo da smo u cijelom proteklom periodu donosili ispravne odluke. Sjećamo se svi februara i marta kada je krenula ruska invazija na Ukrajinu i kada su svi tvrdili da ćemo propasti, da neće biti hrane, plata, penzija, hljeba, da će doći do masovnih otpuštanja. Ništa od toga nije se desilo, iako smo bili suočeni sa teškim i nepredvidivim scenarijem.

Ali, život je u međuvremenu postao drastično skuplji i teži…

No,  krizu smo shvatili kao priliku i čovjeka stavili u centar. Sagledali smo sve aspekte krize i kako će se to odraziti na građane, te tražili najbolje puteve da ublažimo udar. Zahvaljujući realizaciji naših dobrih i ambicioznih planova, blagajna se nastavila puniti, i mogli smo nastavili usmjeravati novac tamo gdje je najpotrebnije.

Prva smo vlada u Jugoistočnoj Evropi i prva od 14 vlada u BiH koja je odmah po izbijanju ruske invazije na Ukrajinu održala tematsku sjednicu. Već tada smo donijeli mjere o isplatama transfera za poljoprivredu, plavi dizel, robne rezerve i druga davanja direktno građanima iz budžeta Federacije. Uložili smo više nego ikada u poljoprivredu – 106 miliona KM. Za naše robne rezerve 20 miliona maraka, desetostruko više nego ikada ranije. Podijelili smo 1,4 miliona litara plavog dizela i svaki registrovani poljoprivredni proizvođač dobio je 50 litara dizela po hektaru. Time smo željeli postići i pozitivni efekat kroz nižu otkupnu cijenu pšenice.

Kroz novi Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, slabijeg imovinskog stanja, uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno za svu djecu u Federaciji do 18. godine, što je tri puta više od dosadašnjeg kantonalnog prosjeka. Ispravili smo nepravdu i prema porodiljama. Donijeli smo Zakon o roditeljima njegovateljima koji će konačno moći da njeguju svoje članove porodica s invaliditetom, a da će pri tome imati mjesečne naknade i pravo na doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje. Uduplali smo podršku povratnicima. Nastavili smo snažnu finansijsku podršku kantonima, gradovima i općinama, te i ove godine osigurali 239 miliona KM za podršku njihovim budžetima. Uz 700 miliona KM koje smo dali tokom pandemije za održavanje ekonomske stabilnosti, to je skoro milijardu maraka za posljednje tri godine, za finansiranje i sufinansiranje infrastrukturnih projekata od značaja za Federaciju BiH i ublažavanje negativnih posljedica pandemije. Nastavili smo sa ograničavanjem marži na cijene hrane, nafte i naftnih derivata.

Sve to smo uradili prije nego što smo donijeli uredbe s nizom programa podrški stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, i nastavit ćemo s donošenjem mjera u tom pravcu.

Sjećamo se svi februara i marta kada je krenula ruska invazija na Ukrajinu i kada su svi tvrdili da ćemo propasti, da neće biti hrane, plata, penzija, hljeba, da će doći do masovnih otpuštanja. Ništa od toga nije se desilo, iako smo bili suočeni sa teškim i nepredvidivim scenarijem

Možda se sve to čini kao velika podrška u godini strahovite krize, ali čini se i da su potrebe znatno veće… Kakva su Vaša očekivanja od mjera koje je usvojila Vlada FBiH za suzbijanje posljedica inflacije, da li su te mjere realne ili su pojedinačni iznosi finansijske pomoći mogli i morali biti veći s obzirom na drastična poskupljenja zadnjh mjeseci, ali i na zabrinjavajuća predviđanja ekonomista?

Svjesni smo da se očekuje i mnogo više od onog što radimo, ali treba sagledati situaciju objektivno. Agresija Rusije na Ukrajinu je nešto na što mi nemamo uticaja, ali to ima uticaj na nas i taj uticaj nije mogla izbjeći nijedna zemlja na svijetu, pa ni mi. Došlo je do inflacije koja je jako poskupjela osnovne životne namirnice i energente.  Za energente imamo rješenja djelimično, jer utičemo na jačanje naše energetske nezavisnosti kroz proizvodnju struje, te koliko je u našoj nadležnosti pokušavamo uticati i na cijene ogrijeva, insistirajući kod Vijeća ministara da se privremeno zabrani izvoz i time zaustavi divljanje cijena peleta. S druge strane, na rješavanje problema nafte i plina ne možemo uticati jer nemamo tih energenata.

Ali to ne znači da se ništa ne može uraditi…

I tu radimo što je u našoj moći, a skladišta su rješenje za ublažavanje šokova koji se pojavjuju na tržištu. Intenzivno radimo na tome da povećamo naše kapacitete u skladištima Terminala u Pločama, rekonstrukciji terminala u Blažuju, osposobljavanju skladišta za stvaranje zaliha gasa i goriva u Kladnju, Bihaću i Mostaru Vlada Federacije zajedno sa kantonima ograničila je marže na cijene hrane i nafte. I to smo uradili prvi. Međutim, izvana je toliko bio veliki poremećaj cijena da to jednostavno nije bilo dovoljno i zato smo donijeli niz mjera o podrškama našim građanima posebno za socijalne kategorije.

Jednokratnu pomoć od 100 KM osim za penzionere i boračke kategorije koje sam već pomenuo na početku, dali smo i za civilne invalide. Riječ je o više od 530.000 stanovnika iz ove tri kategorije. Očekujemo u narednom period novu intervenciju prema socijalno ugroženim kategorijama. Nadalje, donijeli smo i uredbu koja se odnosi na petomjesečno subvencioniranje računa za električnu energiju za oko 70.000 korisnika, sa ukupno 100 KM. Poslodavcima smo omogućili da isplate jednokratnu pomoć radnicima u Federaciji BiH, njih oko 535.500, oslobađajući ih plaćanja poreza i doprinosa na tu isplatu, a kako bi bez obaveze pomogli svoje uposlenike. Za skoro 17 hiljada porodica ćemo izdvojiti pakete pomoći sa osnovnim prehrambenim i higijenskim artiklima. Očekujem da svoje aktivnosti ubrzaju svi zaduženi za podjelu tih paketa, od Federalne direkcije robnih rezervi do Crvenog krsta/križa. Ovo su vremena kada se djeluje u vanrednim okolnostima i nema osnova za čekanja.

Kao što imamo dovoljno struje iz naših izvora i nismo je poskupjeli zadnjih skoro 12 godina i nećemo, i kao što imamo dovoljno mlijeka za koje nije bilo poskupljenja zahvaljujući našim subvencijama, tako možemo riješiti sve ono što sami proizvedemo, ulje, šećer, meso, brašno

Koliko je ljudi obuhvaćeno tom pomoći?

Kada se u konačnici sabere broj osoba koji su dobili do sada pomoć i dobit će je u narednom period, dobijemo brojku od oko milion ljudi. I pored činjenice da smo uradili dosta, budite sigurni da tu nećemo stati, a znamo da nismo jedini nivo vlasti u BiH. U narednom periodu morat ćemo voditi računa još više o jačanju naše prehrambene nezavisnosti. Naš problem je što mi dominantno uvozimo hranu, a možemo je proizvoditi. Pored toga, svakako ćemo nastavit s donošenjem odluka o novoj intervenciji prema socijalno ugroženim kategorija

O kojoj novoj intervenciji govorite? Sve poskupljuje gotovo svakodnevno i nezaustavljivo…

Na primjer, kao što smo donijeli mjere za subvencioniranje proizvodnje mlijeka i osigurali da ne zavisimo od uvoznog, tako ćemo ići i na donošenje odluka u subvencioniranju žitarica za proizvodnju brašna i uljarica za proizvodnju ulja. Kao što imamo dovoljno struje iz naših izvora i nismo je poskupjeli zadnjih skoro 12 godina i nećemo, i kao što imamo dovoljno mlijeka za koje nije bilo poskupljenja zahvaljujući našim subvencijama, tako možemo riješiti sve ono što sami proizvedemo, ulje, šećer, meso, brašno.
Jer ono što imamo i sami proizvodimo, ne može poskupiti onoliko koliko poskupljuje u svjetskim kretanjima.

Populističkim potezom mnogi ocjenjuju i finansijsku podršku za izgradnju Olimpijskog bazena u Mostaru, koju je Vlada FBiH i zvanično osigurala prošle sedmice. Zašto se čekalo toliko dugo za ovakvu odluku?

Podsjetit ću samo da smo još prije sedam-osam mjeseci imali na dnevnom redu Vlade Federacije predlaganje ovogodišnjeg federalnog budžeta. Tačno, 2. marta uputili smo ga u parlamentarnu proceduru na usvajanje i već tad smo imali u prijedlogu izdvajanje 8 miliona KM za izgradnju bazena u Mostaru. Dakle, to nije predizborna priča…
Sretan sam da smo nedavno imali priliku obići lokaciju predviđenu za izgradnju i isto kao i svi Bosanci i Hercegovci, želim što prije vidjeti završen olimpijski bazen u Mostaru.

I kada očekujete da bi bazen mogao biti gotov?

To ne zavisi od mene niti Vlade Fedracije, zato apelujem na sve da zajedno istrajemo u namjeri da se ovaj bazen čim prije izgradi, ako treba da se radi i u sve tri smjene. Mi ćemo nastaviti s podrškom iz federalnog budžeta, jer novac nije i neće biti problem, ali ne smije se dozvoliti da problem budu niti bilo kakve administrativne prepreke u gradskim nadležnim institucijama na koje mi nemamo uticaja. Ja ne dajem predizborna obećanja…

Sada kada je naša najbolja plivačica, zlatna djevojčica Lana Pudar osvojila sve moguće medalje, svi su se odjednom počeli utrkivati da je nagrade. A naša podrška Lani traje od samog početka

Ipak, u javnosti se stiče dojam da je u pitanju “tipični predizborni potez”… Na čemu temeljite tvrdnje da nije?

Primjerice, sada kada je naša najbolja plivačica, zlatna djevojčica Lana Pudar osvojila sve moguće medalje, svi su se odjednom počeli utrkivati da je nagrade. A naša podrška Lani traje od samog početka.  Za nju smo tako već u prošloj godini dali 33.500 KM direktne novčane podrške. Konkretno, njenu bronzu u prošlogodišnjem finalu Svjetskog prvenstva u malim bazenima (25 metara) u Abu Dabiju nagradili smo s 10.000 KM, a njenom treneru dodijelili 5.000 KM. Prije toga je Federalno ministarstvo kulture i sporta za Lanine uspjehe i pripreme za Olimpijske igre izdvojilo 23.500 KM.
Kao što sam uvijek govorio, najmanje što možemo učiniti sa nivoa izvršne vlasti, jeste da se ujedinimo oko ideje da naše vrhunske talente podržimo na sve moguće načine.

Veliki problem s kojim se Federacija, ali i cijela BiH, susreće posljednjih godina je masovni odlazak ljudi. Pojedini kantoni su na većem udaru od drugih, mnogi gradovi se prazne, sela ostaju maltene prazna, školama prijeti zatvaranje… Razlozi zbog kojih mnogi napuštaju BiH su uglavnom nemogućnost zaposlenja, ali i niska socijalna i politička sigurnost. Mnogi smatraju da nepotizam i korupcija prilikom zapošljavanja u javne institucije izjedaju ovo društvo… Da li je Vlada FBiH učinila dovoljno da zaustavi egzodus? Šta konkretno?

Apsolutno sam svjestan situacije. Kritike su stalne, mnoge su opravdane. Samo mi je žao što mnogi naši građani ne razumiju naše složene političke odnose, stvarne izvore nestabilnosti i stvarne krivce koji na sve načine svojim neodgovornim politikama, prije svega nacionalističkim, pokušavaju upropastiti ovu lijepu zemlju.  Naši ljudi bježe od toga i takvih politika. Ti problemi se često vještim manipulacijama imputiraju na pogrešne adrese. Jedna od tih pogrešnih je i Vlada Faderacije.
Ono što je Vlada kotinuirano poduzimala jesu aktivnosti u cilju potpune implementacije Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji. Osim toga Vladin Antikorupcioni tim odnedavno je pojačan uglednim profesorom Eldanom Mujanovićem koji je izuzetno cijenjen i u pravosudnim krugovima zbog ogromnog iskustva i doprinisa u borbi protiv korupcije. On je vrlo studiozno pristupio ovom poslu u Vladi i to već prezentirao javnosti.
Ipak, mi u Vladi smo naučili već na sve, pa i na stalne opstrukcije, objede, politikantsva, zamjene teza, svakakve udarce kojima se nama pripisuje odgovornost za sve i svašta pa i za sve to o čemu me pitate.

Kako kometarišete to da je napravljen takav sistem u kojem se čini da vlasti, od najnižih do najviših, ne žele najbolje ljude u svojim redovima, nego ‘podobne’?

Moja namjera nije da ikoga uvjeravam kako je život u FBiH danas savršen. Daleko od toga. Svjesni smo problema i izazova i savršeno razumijem da ekonomija nije sve. Loša politička atmosfera, nesigurnost i korupcija su ono što često frustrira većinu, zbog čega u međuvremenu odlaze obrazovaniji ljudi. Na nama jeste velika odgovornost da na ovim poljima učinimo još veći napor, ali prije svega treba realno sagledati šta su čije odgovornosti i nadležnosti. Što se nas tiče toliko smo do sada imali turbulentnih perioda, da smo itekako savladali kako se strateški radi, svjesni da na visoke politike ne možemo uticati. Pred nama jeste daleki put prije nego što dostignemo željeni životni standard na nivou EU, ali siguran sam da podaci koje sam iznio u prethodnim odgovorima pružaju barem malu dozu optimizma i podstreka da sa još više predanosti i želje radimo na ekonomskom prosperitetu Federacije, a to znači i cijele države Bosne i Hercegovine.

Mi smo stvorili dobre uslove i optimista sam da ćemo ove godine imati najveći broj zaposlenih u Federaciji ikada. Zbog tih rezultata ne bih mijenjao pravac djelovanja. To je put kojim bih nastavio da idem

I za kraj, a nakon svega, možete li zamisliti scenarij da vodite Vladu FBiH i naredne četiri godine? Šta biste sebi postavili za ciljeve?  

Kao što sam na početku istakao, ovu funkciju sam i prihvatio ne kao političar, nego privrednik, da bih pomogao našoj ekonomiji i to će ostati moj jedini motiv gdje god da budem, na kojoj god poziciji.   Svim građanima BiH ću biti na raspolaganju uvijek.  Bio sam tokom agresije na našu domovinu, nakon nje, i bit ću do kraja života.
Nezahvalno je prognozirati bilo šta, gdje ću biti nakon izbora. Ko će voditi Vladu, pokazat će se uskoro, nadam se. No, ko god da bude vodio, sigurno je da će ciljeve i prioritete svakog premijera određivati prije sega svjetska kretanja i trenutna inflacija koja ostaje najveći ekonomski izazov. Mi smo stvorili dobre uslove i optimista sam da ćemo ove godine imati najveći broj zaposlenih u Federaciji ikada. Zbog tih rezultata ne bih mijenjao pravac djelovanja. To je put kojim bih nastavio da idem.

A šta biste (u)radili drugačije?

Možda bih se samo više potrudio da javnosti bude vidljivije da svoj uspjeh ne mjerim prema tome kolika mi je popularnost, već koliko ljudi u ovoj državi ima posla i kolika im je plata. I nastojao bih da više gradimo i snažimo naše samopoštovanje, da poštujmo sebe, svoj identet, svoje obrazovanje, dosege, svoj rad.  Kada prihvatimo pozitivan stav da se u našoj zemlji može kvalitetno raditi, to je trenutak i kada će krenuti naš pravi ekonomski uzlet koji će ovu zemlju zauvijek promijeniti nabolje. Ja vjerujem u naše ljude. Moje bi se sve želje ispunile kad bismo samo stisnuli taj prekidač u našim glavama. Iz manjka samopoštovanja u priznanje vlastitih kvaliteta i mogućnosti. Mi ih imamo.