“U Vladi smo 2015. godine zatekli višemilionske dugove u budžetu, kao i da smo suočavali s najtežim globalnim izazovima koje niko u svijetu nije mogao predvidjeti. Pandemija je poremetila globalne lance snabdijevanja, a ruska invazija na Ukrajinu dovela je do poskupljenja, od hljeba do nafte. Zahvaljujući rezultatima koje smo imali mogli smo odmah intervenirati. Donosili smo i provodili ozbiljne i dugoročne mjere kojima smo pomagali kantone, gradove, općine, privredu, zdravstvo…, a da kategorije za koje Vlada obezbjeđuje sredstva, kao što su penzioneri, boračka populacija, nikad nisu bile ugrožene”, izjavio je u intervjuu za Fenu premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

“Ilustracije radi, pomenut ću da je prethodna Vlada u četiri godine mandata podigla ekonomiju za 1,4 milijarde KM, a Vlada na čijem sam ja čelu za sedam i po godina napravila je ekonomski rast od 7,2 milijarde. Uz to, prethodna vlada u četiri godine je zaposlila 7,5 hiljada ljudi, a ova Vlada za sedam i po godina otvorila je više od 60.000 radnih mjesta. Zatekli smo izvoz u vrijednosti od 5,8 milijardi, a s prošlom godinom povećan je na 9,6 milijardi i motor je našeg ekonomskog rasta. Sjećate se da smo samo u zadnje tri godine kao direktnu podršku budžetima kantona, gradova i općina, podijelili 699 miliona KM. U ovoj godini smo za zapošljavanje izdvojili 61 milion KM, a zajedno sa Union bankom osigurali smo 30 miliona za stambeno zbrinjavanje mladih, što činimo već petu godinu zaredom. Mnogo je još konkretnih projekata, koje Vlada realizira, a o kojima smo javnost redovno obavještavali.

Upravo zbog globalnih kriza i građani Federacije su zabrinuti, posebno zbog  nadolazeće zime i statistike koja govori o velikoj inflaciji. Vlada FBiH je često na meti kritika u kojima se tvrdi da ste malo ili ništa uradili?

Mi smo prva Vlada u Jugoistočnoj Evropi i prva od 14 vlada u BiH, koja je odmah u februaru po izbijanju rata u Ukrajini, okupila najvažnije ljude i donijela mjere, što se, opet ponavljam, vrlo lako može provjeriti. Vlada Federacije je konstantno poduzimala i poduzima strateške mjere da zaštiti svoje građane. Cijela Evropa se suočava s nestašicom energenata. Vlada je pustila u rad dva termobloka, 4 i 5, kako bismo imali dovoljnu količinu električne energije za naše građane. Tokom cijelog mandata nismo dozvolili da struja za građane poskupi i neće poskupiti ni u ovoj godini, a električne energije imamo dovoljno za sve naše građane, naravno uz odgovornu potrošnju. Uz to smo obezbjedili i subvencije za najugroženije kategorije. Elektroprivreda BiH, kao javno preduzeće Federacije jedini je izvoznik iz regiona, a za razliku od drugih, npr. Elektroprivrede Srbije koja pripada, posluje s dobitkom. Uostalom, Srbija struju kupuje i od nas, ali po tržišnim cijenama.

Preporučujem i nižim nivoima vlasti da slijede naš primjer subvencija za struju, kao što je primjer Tuzlanskog kantona čija Vlada koristi i benefite direktno dodijeljene finansijske pomoći  Federacije. Moram naglasiti da mi struju subvencioniramo najugroženijim kategorijama iako nije poskupjela, a subvencioniramo i razliku koja je nastala kad su rudarima povećane plate što je neminovno moralo dovesti i do povećanja struje, ali politikom Vlade i EPBiH nije jer su nama na prvom mjestu naši građani.

Očekujem da će se na zadovoljavajući način riješiti i aktuelni zahtjevi rudara. Samo zajedničkim snagama i iskrenim odnosima možemo očuvati energetsku stabilnost u Federaciji koju smo već strateški ojačali i učinili nezavisnom, jer smo razmišljali i djelovali za budućnost. Činjenica je da nemamo svoju naftu i plin, i imperativ je bio da osposobimo i napunimo naša skladišta. Već mjesecima intenzivno radimo na povećavanju kapaciteta u terminalima u Pločama, Blažuju, Kladnju, Bihaću, Mostaru. Od Vijeća ministara BiH zatražili smo i privremeno suspendovanje akciza na gorivo, smanjenje PDV-a i ukidanje PDV na uvoz gasa. Ova pitanja nisu u našoj nadležnosti, zato idu sporo, i mi nemamo uticaja.”

Može li Vlada intervenirati na cijene hrane?

Sigurno se sjećate da je među prvim mjerama u pandemiji bila odluka kojom smo ograničili marže na cijene hrane i nafte i ta odluka je i dalje na snazi. Ali, iz pandemije smo izvukli određene pouke zbog čega smo u budžetu za ovu godinu planirali do sada najveće poticaje za naše poljoprivrednike u iznosu od 106 miliona KM, uz to našu proizvodnju mlijeka subvencioniramo sa 45 miliona, a ojačali smo i robne rezerve sa 20 miliona, što je deset puta više nego ikada ranije i imamo dovoljno zaliha hrane. Nažalost, u ovoj godini je počela invazija Rusije na Ukrajinu, što je dovelo do dodatne krize na svjetskom tržištu i problema s kojima se nose i sve zapadne zemlje. Zahvaljujući reformama koje smo proveli, a kojima smo značajno uvećali naš budžet, ali i usljed poremećaja koji su doveli do dodatnog povećanja, Vlada je kroz niz mjera veliki dio tih sredstava vratila svojim građanima kako bismo im ublažili posljedice ekonomske krize. Kroz razne mjere, kako bismo ublažili, posljedice rasta cijena, pomogli smo skoro milion naših građana. U augustu smo isplatili jednokratnu pomoć za naše penzionere, branitelje, osobe sa invaliditetom, civilne žrtve rata, i druge socijalne kategorije koje primaju novčanu i drugu pomoć. Već sam spomenuo subvencioniranje računa električne energije koja se odnosi na socijalno najugroženije. Polovinom septembra počela je i podjela paketa osnovnih životnih namirnica. U novembru će biti isplaćena jednokratna novčana pomoć za sve nezaposlene od po 100 KM, a sredstva su osigurana. Jedna od mjera je i Uredba Vlade kojom poslodavci mogu pomoći svojim radnicima, a Vlada će pri tome pomoći poslodavcima tako da na te isplate ne moraju platiti poreze, što su mnoge firme već i uradile. Vladinim mjerama je obuhvaćeno više od 400.000 penzionera, 102.000 korisnika boračkih naknada, 53.000 osoba s invaliditetom i civilnih žrtava rata, 270.000 nezaposlenih, 70.000 građana kojima subvencioniramo račune za struju, 17.000 porodica kojima Federalna direkcija robnih rezervi dijeli pakete osnovnih životnih namirnica.

Jedna od reformi koju ste proveli, a koju često ističete je socijalna. Na šta se konkretno odnosi?

Vlada FBiH je donijela niz reformskih i dugoročnih mjera kako bismo pomogli porodicama s djecom, porodicama koje imaju osobe sa poteškoćama u razvoju i braniteljskoj populaciji. Prvi put od Daytona Federalna vlada je preuzela i sistemsko rješavanje problema koji su bili tretirani na nivou kantona, jer je to njihova ustavna nadležnost. Crpeći novac iz našeg ekonomskog rasta, mogli smo predložiti Zakon o materijalnoj podršci porodicama sa djecom i Zakon o roditeljima njegovateljima u Federaciji. Ovim prvim smo otklonili nepravde i stvorili pretpostavke da se izjednače prava svim nezaposlenim porodiljama u FBiH, utvrđujući njihovo minimalno pravo. Istovremeno smo na Federaciju preuzeli obavezu za isplatu dječijeg doplatka, koji je značajno povećan. Da pojasnim, ukinuli smo diskriminaciju da djeca u jednom kantonu vrijede više od djece u drugim kantona u FBiH. Za to iz federalnog budžeta dodatno izdvajamo oko 100 miliona KM godišnje za dječiji dodatak za porodice sa djecom slabijeg imovinskog stanja: 103 KM mjesečno za jedno dijete, 206 KM za dvoje, 309 za troje djece, itd. Vodeći računa o porodicama koje imaju osobe s posebnim potrebama osigurali smo da roditelji, staratelji, njegovatelji imaju redovna mjesečna primanja uz plaćene doprinose, što znači da će roditelj negovatelj imati mogućnost da njeguje svoje dijete, a da pri tome imaju zdravstveno osiguranje i uplaćen penzioni staž. Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji Vlada s 10 miliona maraka svim parovima u Federaciji omogućava da pod jednakim uslovima imaju pravo na liječenje steriliteta na teret budžeta Federacije. Posebno sam ponosan jer smo našim braniteljima omogućili da prvi put na jedan dostojanstven način ostvare povećanje zasluženih prinadležnosti iz budžeta. Sjetit ćemo se da su borci ranije svoja prava tražili na ulici, boraveći po nekoliko mjeseci i u šatorima pred vladinom zgradom. Izmjenom cijelog seta boračkih zakona značajno smo povećali naknade: pojednostavljeno rečeno za boračku populaciju iz budžeta FBiH se izdvaja oko milion maraka dnevno.

Šta je s izgradnjom cestovne infrastrukture?

Dolaskom u Vladu zatekao sam minus od 180 miliona maraka u Autocestama. Te 2015. godine Vlada je u budžetu izdvojila nešto više od 48 miliona, a 2022. skoro 400 miliona maraka, što samo po sebi govori koliko smo podržavali gradnju autocesta shvaćaju važnost transportne infrastrukture za razvoj privrede. Trenutno je u postupku ugovaranje radova za izgradnju autocesta vrijednih oko dvije milijarde eura. Moram naglasiti da je kompletna finansijska konstrukcija izgradnje Koridora Vc zatvorena, sad je to pitanje tehničke realizacije. Također smo fokus stavili i na gradnju brzih ceste i Vlada je obezbjedila sredstva za Unsko-sanski, Srednjobosanski i Zapadno-hercegovački kanton. Sada ostaje smo da se gradi i da se povezuju svi dijelovi države.

FENA