KADA GOVORITE O RADU VLADE FEDERACIJE BIH U PROTEKLIH SEDAM GODINA, ONO ŠTO POSEBNO ISTIČETE JESTE DA JE NOVI ZAKON O RADU DONIO NOVIH 30.000 RADNIH MJESTA U FEDERACIJI. MOŽETE LI POJASNITI KAKO SE DO TOGA DOŠLO?

– Kada sam ja preuzeo mandat premijera Federacije BiH, mi smo imali skoro 467.000 zaposlenih. Danas ih je 70.000 više i ovo što ističem su zvanični i javno dostupni podaci Porezne uprave FBiH. Da nije bilo pandemije, siguran sam da bi ova brojka bila znatno veća. Bilo kako bilo, činjenica je također da smo godinu dana nakon stupanja na snagu novog Zakona o radu imali nešto više od 30.000 zaposlenih u FBiH. Kada su u pitanju društvene i ekonomske pojave, vrlo je teško uspostaviti uzročno-posljedične veze i sa sigurnošću reći da se nešto desilo, jer mu je prethodio određeni događaj. Sjetit ćete se da su 2015. i 2016. godina bile prve godine nove reformske agende, novog zamaha i značajnih socio-ekonomskih reformi na svim nivoima vlasti. Sve ove mjere su doprinijele rastu zaposlenosti i privrede. Međutim, usvajanje novog Zakona o radu je zaista bila jedna od temeljnih reformi tog perioda koja je povećala fleksibilnost tržišta rada i tako omogućio stvaranje novih radnih mjesta. Jednako je bio važan radi uvođenja reda u sistem kolektivnog pregovaranja i sačuvao FBiH od novih tužbi koje su u jednom trenutku nanijele štetu veću od milijardu maraka.

UPRKOS TOME, IZ SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA BIH NAJAVILI SU MASOVNE PROTESTE U SEPTEMBRU SA SAMO SA JEDNIM ZAHTJEVOM – POVEĆANJE NAJNIŽE PLATE U FBIH. IZ SINDIKATA TVRDE DA VLADA MOŽE, AKO ŽELI, SAMA PROMIJENITI UREDBU O NAJNIŽOJ PLATI, A TRAŽI SE DA ONA BUDE 70 POSTO OD PROSJEČNE PLATE U FBIH. HOĆETE LI UDOVOLJITI NJIHOVIM ZAHTJEVIMA?

– Dozvolite mi da odmah na početku kažem i potcrtam jednu stvar. Ja apsolutno podržavam povećanje minimalne plate, posebno jer su naši građani i radnici izloženi pritisku inflacije. Međutim, ne podržavam rast minimalne plate u uslovima u kojima i dalje imamo neprihvatljivo velike troškove rada, jer ćemo tako uništiti radna mjesta, doliti ulje na vatru kada je u pitanju inflacija i dovesti do rasta javnih prihoda koje jednostavno ne želim. Mi novac želimo vratiti i ostaviti građanima. Ali, krenimo redom. Mi smo početkom godine donijeli odluku kojom smo povećali minimalnu platu za oko 34 posto odnosno 543 KM u odnosu na prošlogodišnju. I to nije minimalno primanje, jer uz mjesečnu platu, većina radnika u FBiH ostvaruje pravo na neoporezive naknade poput toplog obroka, prijevoza i regresa, po čemu je FBiH jedinstvena u Evropi. Ove naknade u prosjeku po zaposlenom iznose 174 KM, tako da povećanje najniže plate garantuje ukupna primanja koja su znatno viša od najniže plaće i koja su za većinu radnika oko 720 KM mjesečno. S druge strane, u Republici Srpskoj ona je odnedavno 650 KM i u suštini je i dalje niža nego u FBiH. S obzirom na trenutnu inflaciju, apsolutno sam svjestan da je 720 KM malo i da minimalna plata treba još da raste. Nova uredba koju smo donijeli prošle godine garantuje da će najniže plate biti usklađivane godišnje po automatizmu u zavisnosti od rasta ekonomije i cijena, počevši od 2023. Sve, dakle, zavisi isključivo od snage ekonomije i o tome kako će se nastaviti kretati cijene do kraja godine. Izuzetno je važno da smo ovo pitanje stavili u ekonomski okvir i izvan politike. Nakon što Parlament FBiH usvoji nove fiskalne zakone, bit će stvorene pretpostavke za još veći rast najniže plate bez štetnih posljedica za privredu i zaposlenost. Primjerice, predviđeno je oporezivanje dividende što je korak ka tome da spriječimo isplatu plata “naruke”. Bez istovremenog rasterećenja troškova rada, značajnije povećanje minimalne plate moglo bi dovesti do pada broja zaposlenih, te kratkoročnog rasta budžetskih prihoda. Parlament je donio zaključak da će se tematika minimalne plate odnosno minimalnog primanja razmatrati skupa s novim fiskalnim zakonima i zaista se nadam da će se konačno ovaj paket reformskih zakona naći na dnevnom redu tog zakonodavnog tijela. Stupanje na snagu novih fiskalnih zakona bi omogućilo značajnije povećanje minimalne, ali i realnih plata u FBiH.

ČINJENICA JE DA SU U FOKUSU VLADE FBIH BILA SOCIJALNA PITANJA. PODSJETIĆEMO DA JE STUPIO NA SNAGU ZAKON O RODITELJIMA – NJEGOVATELJIMA, PORODILJE IMAJU NAKNADU U IZNOSU OD 1.000 KM, PENZIJE SU U DVA NAVRATA USKLAĐIVANE, A PENZIONERI SU DOBILI I JEDNOKRATNU FINANSIJSKU POMOĆ U IZNOSU OD 100 KM…KAKVI SU DALJNJI PLANOVI KAD JE RIJEČ O SOCIJALNOM SEKTORU?

– Dobro ste primijetili. Prvo moram istaći zadovoljstvo da smo, osim penzionerima kojima smo odmah osigurali da jednokratnu novčanu pomoć od 100 KM iz federalnog budžeta dobiju zajedno s penzijama 5. augusta, uspjeli i u namjeri da u ovom mjesecu istu pomoć isplatimo i našim korisnicima boračkih naknada i civilnim invalidima. Za njih je Uredbom o programu pomoći stanovništvu posebno pogođenom inflacijom bilo predviđeno da tih 100 KM dobiju u roku od 60 dana, ali smo osigurali sredstva za sve i puno ranije. Riječ je o više od 530.000 stanovnika iz ove tri kategorije. Nadalje, donijeli smo i uredbu koja se odnosi na petomjesečno subvencioniranje računa za električnu energiju za oko 70.000 korisnika, sa ukupno 100 KM. Pakete osnovnih životnih namirnica u vrijednosti od po 500 KM iz robnih rezervi FBiH dobit će oko 17.000 socijalno ugroženih porodica putem Direkcije za robne rezerve i Crvenog križa. Poslodavcima smo omogućili da isplate jednokratnu pomoć radnicima u FBiH, njih oko 536.500, oslobađajući ih plaćanja poreza i doprinosa na tu isplatu, a kako bi bez obaveze pomogli svoje uposlenike. I prije ovoga smo reagirali na krizu tako što smo zamrznuli marže na prehrambene proizvode, energetske derivate, potrudili smo se da cijena električne energije ne poraste ove godine za stanovništvo, iako je za trećinu ispod proizvodne cijene. Pošto pitanje indirektnih poreza nije u našoj nadležnosti, uputili smo inicijativu Vijeću ministara da se privremeno suspendiraju akcize na gorivo. Uplatili smo kantonima i opštinama 699 miliona KM kako bi oni mogli da podrže svoje građane, posebno one najugroženije.

Kao što znate, na inicijativu Federalne vlade je Vijeće ministara donijelo odluku o zabrani izvoza peleta i ogrijevnog drveta. Otkako je počela pandemija donosili smo mjere zaštite našeg stanovništva i to radimo i dalje. To nije populizam, nego domaćinski odnos prema javnom novcu i svojim građanima u stanju potrebe. Sve možemo servisirati jer imamo dobre ekonomske rezultate, jer su rasli bruto domaći proizvod i prihodi, kao i izvoz i broj zaposlenih. Više od 200 miliona KM u godini dajemo samo za socijalno pravedne i programe zapošljavanja kojima ublažavamo posljedice poskupljenja. Ovogodišnjim rekordnim budžetom smo reagirali i tako što smo povećali penzije u ovoj godini dva puta za ukupno 11 posto. Svim boračkim populacijama značajno smo povećali prava, za ukupno 50 miliona KM u ovoj godini, uvodeći sistem “švicarske formule”. Kroz novi federalni zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, slabijeg imovinskog stanja, uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno do 18. godine, što je tri puta više od dosadašnjeg prosjeka. Za tu podršku ćemo godišnje izdvajati oko 90 miliona KM.

Istina, imali smo nekih problema sa početkom primjene tog zakona, ali ćemo retroaktivno isplatiti ove naknade od trenutka podnošenja zahtjeva, tako da će roditelji ostvariti obećana prava. Donijeli smo Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji i svi parovi u FBiH će pod jednakim uslovima imati pravo na liječenje BMPO-om na teret budžeta Federacije. Za te mjere pronatalitetne politike ćemo izdvajati 10 miliona KM godišnje. Još 61 milion KM osigurali smo za dva ovogodišnja programa zapošljavanja i samozapošljavanja koja provodi naš zavod za zapošljavanje. Za stambeno zbrinjavanje mladih, i ove godine, petu zaredom, osigurali smo ukupno 30 miliona, 15 iz budžeta plus 15 od Union banke kroz jeftine stambene kredite. Kroz razne mjere iz oblasti kulture, sporta, obrazovanja također smo podržavali mlade – pri zapošljavanju, pokretanju start-upova. Donijeli smo Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH za koji ćemo u naredne tri godine izdvojiti 225 miliona KM i koji će stvoriti pretpostavke za jedan bolji, efikasniji i kvalitetniji sistem zaštite. U ovoj godini 19 zdravstvenih ustanova dobit će 75 miliona KM. I naravno da nećemo stati sa direktnim podrškama građanima. Inflacija nas je pritisnula, ali zahvaljujući našoj ekonomiji i ove godine je naš realni bruto domaći proizvod Federacije u prvom kvartalu povećan u odnosu na isti period prošle godine. To ćemo nastaviti koristiti za još veće zapošljavanje i jačanje privrede.

ČESTO ZA VLADU NA ČIJEM STE ČELU KAŽETE DA JE REFORMSKA. NO, POZNATO JE DA NEKI OD REFORMSKIH ZAKONA, POPUT ONIH O DOPRINOSIMA I O DOHODKU NISU USVOJENI, IAKO SU UPUĆENI U PROCEDURU JOŠ 2018. GODINE. KOME JE BILO U INTERESU DA STOPIRA NJIHOVO USVAJANJE, AKO SE SVE VRIJEME GOVORILO KAKO BI SE TIM PROPISIMA SMANJILO OPTEREĆENJE NA PRIVREDU, A RADNICI DOBILI VEĆE PLATE?

– Socijalna reforma o kojoj sam govorio u prethodnom odgovoru, samo je jedan od četiri stuba koja sam postavio kao zadatak pred sebe prije sedam godina. Jako sam ponosan na sve novine koje je ova Vlada donijela, a koje puno govori o tome koliko smo socijalno osjetljivi. Jedino socijalno osjetiljivo društvo može se smatrati pravednim. Drugi stub smo, također, podigli kroz izmjenu radno-pravnog zakonodavstva kojim smo uspjeli povećati fleksibilnost tržišta rada, uvesti red u kolektivno pregovaranje i sačuvati FBiH od novih tužbi koje su u tom trenutku nanijele štetu veću od milijardu KM. Treći stub, podjednako važan, na koji sam ponosan je da smo donoseći zakone o unutrašnjem platnom prometu i finansijskom poslovanju zaustavili sive tokove novca. Upravo to je povećalo javne prihode, kojima se opet rješava socijala. Donijeli smo registar parafiskalnih nameta, izmijenili Zakon o dugu, zaduživanju i garancijama tako da javni sektor ne može beskonačno trošiti i iz budućnosti posuđivati pare i izazivati nelikvidnost. Jedino me žalosti činjenica da nismo uspjeli u izgradnji četvrtog stuba koji je imao za cilj da rastereti privatni sektor, poveća našu međunarodnu konkurentnost i doprinese stvaranju novih i bolje plaćenih radnih mjesta.

To su stvarni ciljevi fiskalnih zakona koji do danas nisu usvojeni u Parlamentu FBiH. Parlament je prava adresa za pitanje zašto ovako važni zakoni koji su još prije četiri godine utvrđeni na Vladi i upućeni u parlamentarnu proceduru još nisu usvojeni. Kao dugogodišnji iskusni privrednik i neko ko je zapošljavao hiljade ljudi jako dobro znam šta bi ti zakoni značili građanima i to sam uporno objašnjavao, ali su, nažalost, politikanstva bila jača. No, ja i nisam došao na ovo mjesto da budem popularan, iako su počesto napadi jako lični i naravno da je teško kada ih trpi porodica, a u mom slučaju vrlo često je oštrica neosnovanih napada usmjerena i na njih. Svjestan sam da je to cijena javnog posla. Zato ću opet potcrtati – da smo fiskalne zakone usvojili – sada bi u ovo teško vrijeme poskupljenja izazvanih globalnom inflacijom imali prijeko neophodno rasterećenje privrede i povećanje plata radnicima. Reforme ovog tipa su izazovne za sprovesti u bilo kojoj zemlji. Čini mi se da je ovdje nedostajala hrabrost ostalih aktera da ovu ključnu reform provedemo do kraja. Uz to, pojedini ljudi u društvu su, ili zbog neznanja ili zbog loših namjera, širili dosta dezinformacija o zakonima. U međuvremenu smo pobili svaki od njih, ali je to bilo dovoljno da ubaci crv sumnje među građanima i da tako izostane šira podrška zakonima koji bi zaista unaprijedili standard većine ljudi u FBiH.

KADA JE RIJEČ O KORIDORU 5C OSIGURANA SU SREDSTVA ZA 165 KILOMETARA AUTOPUTA. JESTE LI ZADOVOLJNI DINAMIKOM IZGRADNJE I KOJI SU TO PROBLEMI S KOJIM SE U OVOJ OBLASTI NAJČEŠĆE SUSREĆETE?

– Da, ja često ističem da je FBiH danas jedno veliko gradilište. To svako, ko prođe uzduž i poprijeko Federacijom, može vidjeti. Radi se na brojnim dionicama na koridoru 5C – kako na sjeveru, tako i na jugu. Za dugoročni razvoj ekonomije Federacije, u ovogodišnjem federalnom budžetu izdvojili smo značajna sredstva od 229 miliona KM za igradnju putne infrastrukture. Da bismo spriječili pad privrede, upravo zbog toga ulažemo toliko u infrastrukturu, jer ona ima najveći multiplikativni efekat. Obezbijedili smo izvore finansiranja za sve dionice budućeg koridora. Ubrzanje izgradnje raznih dijelova autoputa je jedan od prioriteta i pripreme su u punom jeku kako bi uskoro počeli sa izgradnjom najvećeg infrastrukturnog projekta u FBiH – probijanje tunela Prenj, za koji je već raspisan tender za izvođača radova. Izgradnja tunela Hranjen se nastavlja. Kada smo došli 2015. suočili smo se sa značajnim dugovanjima i rupama u budžetu. Tada je u Autocestama FBiH nedostajalo 180 miliona KM za finansiranje već dogovorenih projekata. Ulaganja prethodne Vlade bila su bazirana skoro isključivo na zaduživanju, dok je ova Vlada puno više novca uspjela da izdvoji iz federalnog budžeta. I to su činjenice. Za sedam godina moja vlada stavila je tačku na izgradnju 30,9 kilometara autoputa i započela radove na još 37,2 kilometra te osigurala izvore finansiranja izgradnje 120,9 kilometara autoputa. U periodu 2015.-2022. vrijednost izgrađenih puteva, objekata, dionica autoputeva, koji su u nadležnosti JP Autoceste FBiH povećana je za 1,416 milijardi KM ili 85 posto. Pored toga, budući da koridor 5c ne prolazi kroz sve dijelove države, mi smo se opredijelili za ravnomjeran infrastrukturni razvoj drugih kantona, prije svega USK i SBK, kako bi se počela ispravljati nepravda prema ovim krajevima.