Svijet / Zanimljivosti
Očajnički vapaj majke u Gazi: Ovo je moje jedino dijete…
Petomjesečni Abdulaziz al-Hourani leži u svom krevetu u bolnici al-Ahli u sjevernoj Gazi, a njegovo malo tijelo pokazuje znakove pothranjenosti. Težak samo 3 kilograma, Abdulaziz je upravo pušten s odjela intenzivne njege, gdje je liječen zbog teške pothranjenosti. Njegova majka kaže da ne može dobiti hranu koja mu je potrebna u Gazi. “Ovo je moje jedino dijete. Trebao bi težiti najmanje 5 kilograma, i jako sam zabrinuta za njegovo zdravlje. Ne mogu ga odvesti u inostranstvo jer su granice zatvorene”, kazala je očajna majka. Priču donosi BBC.
Abdulazizova priča nije jedinstvena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 8000 djece mlađe od pet godina dijagnosticirano je i liječeno od akutne pothranjenosti od početka rata – od tih 1600 bili su teški slučajevi.
Prošle sedmice, glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da su “već bila 32 smrtna slučaja pripisana pothranjenosti, uključujući 28 među djecom mlađom od pet godina”.
Početkom juna, UN-ova agencija za djecu, Unicef, izvijestila je da devet od 10 djece u Gazi doživljava ozbiljnu nestašicu hrane, preživljavajući na dvije ili manje grupe namirnica dnevno. Rečeno je da su “mjeseci neprijateljstava i ograničenja humanitarne pomoći urušili prehrambene i zdravstvene sustave, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama” i da su djeca “u opasnosti od pothranjenosti opasne po život”.
Prazne tržnice
Autor teksta napominje kako je rođen u Gazi, gdje je živio sa svojom porodicom – odakle je izjveštavao do februara.
Prije rata poznavao je četvrti al-Tufah na sjeveru Gaze kao užurbano mjesto s hiljadama kupaca. Ali kad kontaktira ljude koji su još tamo da ih pita o uvjetima, šalju mu slike koje pokazuju da je sada gotovo pusto.
“Nema paradajza, krastavaca, voća i kruha”, kaže Salim Shabaka, stariji čovjek na tržnici. Kaže da je izložena samo neka rabljena odjeća i ograničena količina konzervirane hrane.
“Nikad nismo upoznali ovakav život – ništa za kupiti ili prodati”, dodaje drugi ulični prodavač.
“Imam sedmero djece i nisam primio nikakvu pomoć”.
Svakodnevno se stvaraju dugi redovi ispred “Tikkeyasa” – malih štandova s hranom koji nude besplatne obroke. Mnoge su financirali imućniji pojedinci u sjevernoj Gazi, ali manjak zaliha znači da je njihova budućnost neizvjesna.
Za sada neka djeca tu odlaze po topli obrok, a druga po vodu pješače daleko.
Glad i bolest
Gotovo svaki dan razgovara s rodbinom i prijateljima u Gazi. Na slikama koje mu šalju vidi da su smršavjeli i primjećuje promjenu na njihovim licima.
I dr. Tedros iz WHO-a upozorio je da “uprkos izvještajima o povećanoj isporuci hrane, trenutno nema dokaza da oni kojima je najpotrebnija dobivaju dovoljnu količinu i kvalitetu hrane”.
Dodao je da zbog nesigurnosti i nedostupnosti trenutno mogu raditi samo dva stabilizacijska centra za teško pothranjene pacijente. Upozorio je da nedostatak zdravstvenih usluga, čiste vode i sanitarnih uvjeta “značajno povećava rizik od pothranjene djece”.
Situacija znači da je širenje zaraznih bolesti, poput hepatitisa, također vjerojatnije. Većina bolnica i klinika je zatvorena, a one koje još rade oštećene su i prenapučene.
“Iscrpljeni smo i bez energije”, kaže Umm Fouad Jaber, starija žena iz Jabalije, u sjevernoj Gazi. “Raseljeni smo nekoliko puta, a ljude ubijaju svaki dan.”
“Jeli smo životinjsku hranu, a djeca i žene padaju u nesvijest zbog pothranjenosti. Bolesti su pojele naša tijela”.
Palestinski liječnik Moatasem Saed Salah, član odbora za hitne slučajeve u ministarstvu zdravstva koje vodi Hamas, potvrđuje da se svakodnevno bilježe desetine slučajeva pothranjenosti, posebno među djecom te trudnicama i dojiljama.
Kaže da se mnogi ljudi, koji već boluju od hroničnih bolesti, sada bore i s drugim zdravstvenim problemima.
Izazovi humanitarne pomoći
Rat je počeo nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1200 ljudi i odvevši 251 osobu natrag u Gazu kao taoce, prema izraelskim vlastima.
Ministarstvo zdravstva koje vodi Hamas kaže da je više od 37.000 Palestinaca ubijeno od početka rata, a još stotine hiljada ih je ranjeno ili raseljeno.
Stanovnici Gaze tražili su humanitarnu pomoć kako bi preživjeli, ali ne stiže dovoljno zaliha.
U jednom je trenutku prijelaz Rafah na egipatskoj granici na jugu Gaze bio glavna ulazna tačka za pomoć. Ali budući da Izrael sada kontrolira prijelaz s Gaze, on je zatvoren.
Također na jugu je prolaz Kerem Shalom iz Izraela. Otvorena je, ali su borbe ograničile dotok pomoći ovom rutom.
Nešto hrane također se šalje na sjever preko novih prijelaza, ali količina pomoći je pala za dvije trećine od 7. maja, prema podacima UN-a, a zalihe su sve manje na jugu, prema Svjetskom programu za hranu.
Plutajuće pristanište za pošiljke pomoći koji su izgradile SAD nije bilo u funkciji danima nakon što ga je oštetilo loše vrijeme, a od tada je privremeno premješten zbog visokog mora.
Dvadeset međunarodnih humanitarnih agencija upozorilo je da je “nepredvidivi dotok pomoći u Gazu stvorio privid poboljšanog pristupa dok je humanitarni odgovor na rubu kolapsa”.
Prošle sedmice, vlada Gaze koju vodi Hamas saopštila je da u Gazu ne stiže više od 35 kamiona dnevno, i rekla je da su oni jedini izvor hrane i lijekova za 700.000 ljudi u sjevernoj Gazi.
Ali u objavi na X od 13.juna, izraelsko tijelo odgovorno za humanitarnu koordinaciju, Cogat, navelo je: “Preko jedne milijarde funti hrane prebačeno je u Gazu od početka rata. Nema ograničenja u iznosu humanitarne pomoći, uključujući sve vrste lijekova koji mogu ući u Gazu”.
U drugoj objavi istog dana Cogat je saopštio da je 220 kamiona s humanitarnom pomoći ušlo u Gazu toga dana. Agencije za pomoć okrivljuju se za logističke propuste u distribuciji hrane i drugih potrepština, kazavši da više od 1.300 kamiona pomoći još uvijek čeka na prikupljanje.
UN kaže da je distribucija onoga što prođe ozbiljno otežana borbama, rušenjem reda i zakona i drugim izraelskim ograničenjima.
U nedjelju je izraelska vojska najavila dnevne “taktičke pauze vojnih aktivnosti” duž ceste u južnoj Gazi kako bi omogućila ulazak većih količina humanitarne pomoći. Ali je naglašeno da nema prekida vatre i da će se borbe nastaviti u Rafahu. Izrael kaže da je njegova operacija u Rafahu neophodna kako bi se izbacio Hamas iz onoga što naziva “posljednjim velikim uporištem” te grupe.
Ove stanke, za koje je rečeno da su počele u subotu, trajat će od 08:00 do 19:00 sati po lokalnom vremenu i utjecat će samo na rutu koja vodi sjeverno od prijelaza Kerem Shalom.
Glasnogovornik UN-a pozdravio je najavu, ali je u nedjelju primijetio da još nije povećana pomoć na terenu.
Agencije UN-a ranije su upozorile da bi se, ako se neprijateljstva nastave, više od milijun Palestinaca u Gazi moglo suočiti s teškom gladi do sredine jula.
BBC
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Svijet / Zanimljivosti
Eksplozije autobusa potresle Tel Aviv: Netanyahu promptno naredio žestoku osvetu na Zapadnoj obali
Nije bilo žrtava, niti je bilo ko odmah preuzeo odgovornost za eksplozije koje su se dogodile kada su eksplozivne naprave postavljene na prazna vozila detonirale u kratkom vremenskom razmaku u gradovima Bat Jam i Holon, južno od izraelskog finansijskog centra.
U Bat Jamu, dvije bombe su eksplodirale na autobusima parkiranim u depou, saopćile su vlasti. Treća eksplozija prijavljena je u Holonu, od eksplozivne naprave postavljene na treći autobus.
Fotografije iz Bat Jama prikazuju dva izgorjela autobusa u depou i forenzičke stručnjake koji rade na mjestu događaja.
U međuvremenu, eksplozivna naprava koja nije detonirala pronađena je na četvrtom autobusu, saopćila je policija.Izrael je pojačao sigurnosne mjere i obustavio autobuski i željeznički saobraćaj širom zemlje nakon eksplozija, koje su u izjavi iz Netanyahuovog ureda nazvane “pokušajem izvršenja lanca masovnih bombaških napada na autobuse”.
Nakon sastanka s ministrom odbrane, šefom izraelskih odbrambenih snaga (IDF) te visokim sigurnosnim i policijskim zvaničnicima, Netanyahu je “naredio IDF-u da provede intenzivnu operaciju protiv centara terorizma” na Zapadnoj obali, navodi se u izjavi.
“Premijer je također naredio izraelskoj policiji i (Izraelskoj sigurnosnoj agenciji) da pojačaju preventivne aktivnosti protiv dodatnih napada u izraelskim gradovima”, dodaje se.
Eksplozije autobusa dogodile su se samo nekoliko sati nakon što je palestinska grupa Hamas predala četiri tijela.
Tijela su predana kao dio sporazuma o prekidu vatre postignutog prošlog mjeseca, koji se posljednjih sedmica čini nestabilnim dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Izrael je u četvrtak optužio Hamas za kršenje sporazuma vraćanjem ostataka u jednom kovčegu za koje je utvrđeno da ne odgovaraju nijednom taocu.
Pojačanje na Zapadnoj obali
Nakon eksplozija autobusa, izraelska vojska saopćila je da će u petak ujutro rasporediti tri dodatna bataljona na Zapadnu obalu.
“IDF nastavlja provoditi tekuće procjene situacije i spreman je proširiti ofanzivne aktivnosti”, navodi se u saopćenju.
Od Hamasovog napada 7. oktobra, Izrael provodi kampanju za koju tvrdi da je usmjerena na “militante na Zapadnoj obali”, koristeći taktike poput zračnih napada koje su ranije tamo bile gotovo nezamislive.
Izraelske odbrambene snage pokrenule su veliku kampanju – “Operaciju Željezni zid” – fokusiranu na sjevernu Zapadnu obalu prošlog mjeseca, samo dva dana nakon što je počeo prekid vatre u Gazi, navodeći da je cilj eliminirati “teroriste i terorističku infrastrukturu” te “sigurati da se terorizam ne vrati” nakon njenog završetka.
Operacija je raselila najmanje 40.000 Palestinaca sa sjeverne Zapadne obale iz njihovih domova, prema podacima UN-a.
UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, upozorila je prošle sedmice da je prisilno raseljavanje palestinskih zajednica na sjevernoj Zapadnoj obali eskaliralo “alarmantnim tempom”.
Agencija je navela da je Zapadna obala samo ove godine pretrpjela 38 zračnih napada, pri čemu postaju sve češći napredna oružja i kontrolirane detonacije, što označava “prelijevanje rata iz Gaze”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić pozvao “sarajevske sudije” da budu pametne: “Ako osudite Dodika, svi smo u problemu”
On smatra pravom političkom avanturom i neodgovornošću pravni progon protiv Dodika i misli da je to veoma loše, piše Klix.
Nada se, kaže, da će biti dovoljno razuma u Sarajevu jer je sveukupan pravni progon Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića “apsolutno besmislen”.
On je rekao da taj problem postoji ne samo da bi se progonili Dodik i Lukić “iz potpuno nepoznatog razloga”, nego da bi se poslao jasan signal Republici Srpskoj.
“To su stvari koje su potpuno neprihvatljive, ali sačekajmo da vidimo kako će sve da se završi. Nadam se da će biti dovoljno razuma. Sa oduševljenjem bih pozdravio oslobađajuću presudu”, rekao je Vučić.
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac
Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”
VIDEO Navijači Hrvatske na utakmici protiv Francuske u Jazinama skandirali “Za dom spremni”
Krajiški Herkules dobio tri decenije dugu bitku: Muju Hrnjicu napokon čekaju bolji dani
Hezonja nakon neuspjeha hrvatskih košarkaša: Vidio sam nas na Eurobasketu, ali BiH nas je iznenadila
Musa: Ponosan sam što smo ovaj narod učinili sretnim!
Nezavisni odbor razmatrao stanje sigurnosti u USK
Izetbegović: ‘Ne bih rekao da će Milorada Dodika iko poslati u zatvor, ali očekujem onu drugu kaznu, važniju…’
Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini
Načelnik Istočne Ilidže poručio Dodiku: “Ne ucjenjujte ljude mitinzima, opet će ljudi na posao u Sarajevo”
FIBA-ine instrukcije za navijače BiH: Kažite šefovima da ste na bolovanju od 27. augusta
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 5 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 5 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 5 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 7 danaDodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
-
BiHprije 5 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina