Cazin
Ogrešević: Cazin se naseljava, ima povratka ljudi, ekonomija raste. Bakir Izetbegović me prevario
Na početku razgovora govorio je o svojoj kandidaturi za gradonačelnika Cazina kazavši kako očekuje da će pobijediti i osigurati šesti mandat na ovoj funkciji.
“Nijedan mandat nisam oteo, građani su mi davali svaki put sve veću podršku, Cazin se naseljava ima povratka ljudi, ekonomija Cazina raste”, kazao je Ogrešević.
Komentarisao je i slučaj bivšeg načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića koji je uhapšen prošle godine zbog sumnje za korupciju kazavši da “svako mora odgovarati za svoj rad”.
Govorio je o radu Tužilaštva u BiH kazavši kako bi Visoko tužilačko i sudsko vijeće (VSTV) trebalo razdvojiti, na sudski i tužilački sektor.
Kada je riječ o Trojci kazao je kako se NES-u nije žurilo da bude u državnoj vlasti te da su bili tada mišljenja kako se treba zauzeti čvršći stav.
“Mi posljedice današnjih odluka nećemo vidjeti za pet godina, osjetit ćemo za deset, petnaest. 2009. je donesena strategija o radu Tužilaštva koja je bila kompromis tadašnje vlasti, danas se procesuira 300 pripadnika Armije BiH. Sa A liste koja je iz Haškog Tribunala nije niko procesuiran. Imamo razočarane pripadnike, generale to je isto kad bi se sudilo ustanicima u Varšavskom getu”, kazao je Ogrešević.
Na pitanje kakva je sada percepcija javnosti Trojke, i da li adekvatno zastupaju interese BiH ističe da u “u klinču između Dodika i Čovića niko ne može dobro raditi, ali da se mora naći odgovor na to”.
Kada je riječ o sankcijama predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku Ogrešević smatra da one pokazuju svoj puni domet.
“Sankcije pokazuju puni svoj domet i one su teške, nije mu lako, vjerovatno i unutar njegove strukture mnogi nisu zadovoljni što to preživljavaju”, ističe Ogrešević.
Dodao je kako se mora promijeniti kompletna srpska politika spram BiH.
“Mora se promijeniti srpska politika, politika Srpske pravoslavne crkve. Imamo taj svesrpski sabor, čim govorimo o svesrpskom, svenjemačkom isključujemo druge. To je neki koncept, fašistički, iz 30-ih godina. Srbija se mora mijenjati, a kako se ona ne mijenja mi moramo promijeniti”, kazao je Ogrešević.
Govorio je i o potencijalnom ulasku u vlast Federacije BiH kazavši da se radilo o medijskim špekulacijama i da nikada nije bilo konkretnih razgovora.
Govorio je i o radu ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka.
“Nismo u zadnje vrijeme u komunikaciji, nismo lično loši, ali Isak je sada u nekim drugim poslovima, ima puno entuzijazma, puno pozitivne energije, voli da je ministar. Njegov način rada nije nešto što bih ja podržao i što je prihvatljivo. Možda ja to ne razumijem, to naslikavanje i puno priče. Mislim da manje treba slikati i govoriti nego treba raditi”, rekao je Ogrešević.
Kada je riječ o odnosu sa SDA kazao je da su i njih kritikovali kao i Trojku zbog popuštanja, te da nema nikakvu komunikaciju s SDA.
Na pitanje da li ga je predsjednik SDA prevario kada je riječ o formiranu vlasti u USK kazao je da ostaje pri toj konstataciji.
“Ne smijemo se varati. Da, prevario me. Kad se predsjednici nešto dogovore, ako dođe do tog nivoa onda je to gotovo. Ako baza to iskomunicira, da će praviti vlast, a oni su se složili da će praviti vlast s nama, onda je predsjednik tu dao zadnju riječ i tu se završava proces donošenja odluke”, istakao je Ogrešević.
Na kraju je govorio o predstojećim izborima, kazavši kako će NES imati kandidate u nekoliko općina i da će smatrati uspjehom da imaju više od jednog načelnika, te da ponovio da očekuje svoju pobjedu.
Cijeli intervju i gostovanje Nermina Ogreševića u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
Porodica Račić iz Cazina obraća se javnosti s hitnim apelom za pomoć u pronalasku Alana Račića.
Alan se nije javljao svojoj porodici već duže vrijeme, a trenutno se ne zna gdje se nalazi niti šta se desilo s njim.
Posljednje informacije ukazuju da je Alan boravio i radio u Ljubljani, ali od tada mu se gubi svaki trag. Ova situacija je izazvala duboku zabrinutost i tugu među članovima njegove porodice, koji su očajni i moli za pomoć svih koji bi mogli imati bilo kakvu informaciju o njegovom trenutnom boravištu.
Porodica Račić poziva sve prijatelje, poznanike i sve one koji bi mogli prepoznati Alana ili imaju informacije o njegovom kretanju, da podijele ovu objavu i pomognu u njegovom pronalasku. Svaka informacija, ma koliko mala bila, može biti od velike pomoći u ovoj teškoj situaciji.
Ako imate bilo kakve informacije o Alanu Račiću, molimo vas da se direktno javite njegovom ocu, Jasminu Račiću.
Zahvaljujemo se svima na podršci i pomoći u ovoj teškoj situaciji. Vaša pomoć može biti ključna za ponovno spajanje porodice i donijeti im toliku potrebnu nadu i mir.
Ugovor za kupovinu građevinskog zemljišta u Poslovnoj zoni Ratkovac u Cazinu potpisala je još jedna firma. Ugovor su potpisali gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i predstavnik firme Revolante Manuel Perviz.
Ova firma će u ovoj poslovnoj zoni uskoro početi graditi fabriku za proizvodnju madraca i džepastog jezgra. U svojim pogonima zapošljavaju 25 radnika, a u planu je proširenje kapaciteta i nova zapošljavanja, piše Rtvusk.
Osma je to fabrika koja se gradi u cazinskoj poslovnoj zoni.
Ako pogledamo današnju toponimiju Cazinske krajine, onda primjećujemo da je ona uglavnom slavenskog govornog područja, uz poneki osmanski toponim, koji se zadržao na ovim prostorima i nakon odlaska Osmanlija. Jedan od važnih toponima je i toponim, odnosno ime grada Cazina, koje egzistira preko 11 stoljeća, a kuriozitet je da je od tolikog areala slavenskih toponima na ovom području ovo romanski toponim u nazivu mjesta i grada Cazina, pa su ga kasnije svi osvajači prihvatili, sačuvavši ga sve do danas.
Toponimi i imena dosta su zanimljiva i specifična, te često u svom imenu nose mnoge historijske i kulturološke posebnosti kraja. Znači, toponim, odnosno ime grada Cazina je dosta staro, što smo naprijed istaknuli, i nastanak toponima i imena seže u daleku prošlost. Mnogi naši arheolozi i historičari, koji su pisali o ovim krajevima, negdje u svojim pisanim djelima ne spominju porijeklo imena grada Cazina, te niti s jezikoslovnog stanovišta spominju ovaj specifični jezični oblik imena grada Cazina. Donekle je izuzetak hrvatski historičar Radoslav Lopašić, koji u djelu “Bihać i Bihaćka krajina“, Zagreb 1890., samo stidljivo spominje “da je možda ime naziva grada Cazina izvedeno iz latinsko-talijanske riječi „Casino“ ili „Monte Casino“, te spominje i “povratnu seobu Zapadnih Gota preko ovoga područja“. On za ovu tvrdnju nije iznio niti jedan historijski dokument, koji bi ovo doista i potvrdio. On piše na temelju nekih kaptolskih izvora, jer je zagrebački kaptol imao u svojem vlasništvu imanja u Koprivnici, kako on navodi, a dakako to je područje mjesta Koprivne (Gornja i Donja Koprivna).
Prvi poznati kninski biskup u Cazinu bio je Andrija Tuškanić, koji u jednom biskupskom pisanom dokumentu Cazin naziva “oppidum Cazin“, lat. oppidum, i. n. >utvrda, grad. Pretpostavlja se da su „cazinsko imanje“ kninskome biskupu kao posjed darovali hrvatski narodni vladari (knezovi, a kasnije kraljevi), koji su vladali ovim područjem. Vidi opširnije u: Radoslav Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb, 1890., str. 23., 26., 32., 129. i 157. i Bosanska vila, Sarajevo, 1887., str. 264. te Štajerski arhiv, Miscellanea, fasc. 26., broj 35.
Sa jezikoslovnog stanovišta ime grada Cazina možemo objasniti veoma lako temeljem historijske logike i analogije u postojanju istog toponima i gradića “Monte Casino“ u Italiji na cesti Rim-Napulj, iako za sve ove tvrdnje nemamo do sada pronađenog ni jednog relevantnog pisanog dokumenta. Lat. riječ mons, montis, m. znači u prijevodu: brdo, brežuljak, uzvisina, gora i planina, a latinska i talijanska riječ, casa, ae, f. znači: koliba, kuća, dok se npr. u talijanskom jeziku deminutiv ili umanjenica tvori dodavanjem nastavka –ino, pa otuda imamo casa+ino=Casino, u prijevodu: kućica, mala građevina, a zajedno s riječju monte, kućica na brdu (Monte Casino), što doista i jeste Stari grad Cazin, a ovakav deminutiv je čest u tal- ijanskom jeziku. Ovo ime je, dakle, prilagođeno domaćim fonetskim i akcentualnim osobinama. Znači, ime grada je nastalo po građevini na brijegu-brežuljku, odnosno prema latinskom imenu građevine, utvrde ili zidina. Od ovakvih toponima i imena, koja su nastala po nekim građevinama, može se lahko i jednostavno bar približno odrediti vrijeme njihova nastanka.
Smatra se da je ta kućica u 9. ili 10. stoljeću bila jedna mala skromna benediktinska redovnička crkvica. Naime, historija nas uči, da su ovim područjem u 9. i 10. stoljeću vladari bili hrvatski knezovi i kraljevi. Tadašnja srednjovjekovna Hrvatska bila je podijeljena na Panoniju ili Slavoniju te Primorsku Hrvatsku ili Dalmaciju, a današnje područje Cazinske krajine bilo je pod Slavonijom, u sastavu starohrvatske srednjovjekovne župe Pset. Hrvatski knez Trpimir, utemeljitelj dinastije Trpimirovića, pozvao je iz Italije svećenike redovnike benediktince da šire kršćanstvo. Zato se pretpostavlja da su ti redovnici benediktinci došli i na ovo područje te sagradili malu crkvicu na brdu-brežuljku, otkuda se lijepo vidi cijeli današnji Cazin.
Benediktinski crkveni red je najstariji crkveni red na Zapadu. Iznjedrila ga je najranija monaška tradicija prvih stoljeća Crkve, a utemeljio ga je sv. Benedikt oko 529. godine u Monte Cassinu u Italiji, pod geslom “Ora et labora” (Moli i radi). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Benedikt, sv. Skolastika, Sveti Ivan Trogirski. Kasnije je ovdje izgrađen i samostan još i prije dolaska kninskih biskupa u Cazin.
Kasnije se ispod Starog grada razvija podgrađe s kućama za stanovanje. Sve to su zatekli i Osmanlije, odnosno Ferhad-paša Sokolović, koji je Cazin zauzeo 1578. godine. Osmanlije su također popravile Stari Grad Cazin, te ga učvrstili i osigurali novim bedemima, a samostan je pretvoren u džamiju.
Iz svega navedenoga može se konstatirati da je ime grada Cazina importirani romanski toponim, koji je ostao u upotrebi sve do danas te nije zamijenjen slavenskim nazivom, što je doista jedan raritetni slučaj.
Evo, to je jedna historijska priča o nastanku imena grada Cazina, a jezične korijene imena svakako treba tražiti u latinskom i talijanskom jeziku, što je neuobičajeno u nas.
(Enver Ljubović)
VIDEO Snežanu su svi odbacili jer je postala Hurija: Zašto neke Srpkinje prelaze na islam i šta su prvo doživjele?
Spas za ispucale pete: Pravi se od 2 sastojka, a djelotvornije je od mnogih krema
Poznati klimatolog: ‘Postoje 3 stvari kojih se bojim. Ne želim to ni sanjati, a kamoli doživjeti’
VIDEO Znate li ko je Bosanac sa najskupljim automobilom? Ovo je njegova zanimljiva životna priča
Dodik pisao Trumpu: “Predsjedniče, čuvajte se, trebate nam da pobijedite!”
Krajina zavijena u crno “Daidža moj, bio si mi kao stariji brat, malog ću ja paziti”
U Austriji stradao bračni par iz Krajine, iza njih ostalo dvogodišnje dijete (FOTO)
Stravične fotografije s mjesta nesreće u kojoj je poginuo bračni par Hajdarević iz Krajine
Na ahiret preselio Hadžalić (Mehmed) hadži Almir
Na ahiret preselila Sarajlija (rođ. Delalić) Hasnija
-
Cazinprije 2 danaKrajina zavijena u crno “Daidža moj, bio si mi kao stariji brat, malog ću ja paziti”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 danaU Austriji stradao bračni par iz Krajine, iza njih ostalo dvogodišnje dijete (FOTO)
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 danaStravične fotografije s mjesta nesreće u kojoj je poginuo bračni par Hajdarević iz Krajine
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Hadžalić (Mehmed) hadži Almir
-
Smrtovniceprije 1 danNa ahiret preselila Sarajlija (rođ. Delalić) Hasnija
-
Cazinprije 7 danaMagic Touch medicinsko – kozmetički Centar Osvojio REVIDERM Nagradu: Najbolji Ambasador i Lider u Njezi Kože
-
Smrtovniceprije 2 danaNa ahiret preselila Ćoralić (rođ. Hadžić) Džemile
-
Smrtovniceprije 3 danaU 29-oj godini na ahiret preselila Edita (Ibrahim) Cinac