Connect with us

BiH

Optužio Ramu Isaka za reketiranje: Moja porodica je živjela u strahu

Published

prije 6 mjeseci

on

Prije više od četiri godine Hadžo Mušović, privrednik iz Zenice je pred kamerama Žurnala detaljno opisao svoju situaciju sa reketiranjem i ucjenama koje je, kako je tvrdio, tada proživljavao od Rame Isaka, trenutnog ministra unutrašnjih poslova FBiH.

Uporedo je Isak pred našim kamerama demantovao te navode, tvrdeći da je sa Mušovićem u prijateljskim relacijama i da je on njemu posuđivao velike iznose novca, piše Žurnal.

„Postoje neke pozjamice između nas, sve ovjerene kod notara, ako ima šta sporno, zna se ko je nadležan. Ja ako ne budem na vrijeme naplatio, ja ću se obratiti sudu. Ja mu nisam niti šta imam dužan osim kafe prijateljske i ništa više“, odgovarao je tada Isak.

Hadžo Mušović je nazvao vidno uznemiren

Dan prije nego što smo namjeravali objaviti njegov iskaz, Hadžo Mušović je nazvao vidno uznemiren i molio da to ne objavljujemo jer je dobio ozbiljne prijetnje zbog najavljenog medijskog istupa. Rekao je da mu djeca i supruga ne izlaze iz kuće te da su pod velikim strahom, a mogli smo ih i čuti u pozadini telefonskog razgovora. Zarad njihove sigurnosti odlučili smo da prolongiramo objavu.

„Da, gospodin Ramo Isak. Negdje 2016, kupio sam od njega neke objekte, poslovne prostore i stan. E onda je počelo sa iznudama, treba mu nešto da ‘preklopi’ u firmi, možeš li posuditi da revolving zatvori. Krenulo je to par puta, nikad ništa ne vraća.

Nazvao sam ga i pitao da li će vratiti, on je rekao naravno i počeo sve više tražiti, nikad ništa nije vraćao. Imao sam veliki posao, farmu i poljoprivredno dobro u Glamoču gdje je jedan investitor iz Njemačke uložio novac. Onda je on vidio da dobijam velike sume i počeo tražiti novac, ja sam, hajde, prijateljski da mu pomognem. Uvijek je znao da su mi pare iz Njemačke legle na račun prije mene i onda bi dolazio: Joj prijatelju treba mi dvjesta hiljada, trista hiljada.

Riječ je o velikim sumama novca što je uzimao u kešu. Ima nekih notarskih ugovora koje je on pravio i donese meni i kaže: znaš ja sam ovde neko i nešto u gradu, imam ime, autoritet, ne bi valjalo da u banci saznaju, da narod sazna da ja posuđujem pare od nekoga.

Pa je pravio ugovore kao da sam ja od njega posudio novac i sa tim ugovorom ja sam prebacivao novac na njegov račun“, detalj je iz Mušovićeve priče u kojoj je još mnogo detalja, ne samo o Rami isaku nego i još nekim osobama iz njegove okoline.

Ugovori o pozajmici

Žurnal je prije nekoliko godina objavio detalje ugovora o pozajmicama između Mušovića te Rame Isaka i njegove supruge. Riječ je o velikim sumama koje su Mušoviću davane „u kešu“, a on je potom pozajmljeno trebao vraćati i uplatama na bankovni račun Isaka.

Mušović tvrdi da se zato morao kod drugih zaduživati kako bi opravdao investitoru iz Njemačke započete projekte. Prema izvorima Žurnala ovdašnji istražni organi su preko tamošnje policije provjeravali porijeklo tog novca i investitora i nisu pronašli ništa sporno.

„Počele su prijetnje, sve prijavljivano policiji u Zenici koja se nije obazirala na prijave. Porodica mi je znala napustiti kuću jer su stizale najave: napašće vas večeras, živjeli smo u strahu“, pričao je Mušović.

Nedugo nakon kontakta sa Žurnalom, u njegovo dvorište bačena je zapaljiva naprava, izgorilo je jedno vozilo. Sve je snimljeno nadzornim kamerama, no počinilac nije pronađen.

Brojna vozila oduzeta na silu

Detaljno je u svom video iskazu Mušović ispričao ne samo o iznudi novca, a riječ je o milionskom iznosu, nego i o brojnim vozilima koja su mu silom uzeta.

O brojnim drugim detaljima zarad eventualnog istražnog postupka nećemo ovom prilikom, a sve o tome i još mnogo više Mušović je naveo u prijavama koje je svojevremeno podnio SIPI i federalnoj policiji.

„Prijetio je da će mi napakovati policiju. Potom je prijetio za nekih 560 hiljada da mu moram dati, ja to nisam htio niti ću,“ bio je tada kategoričan Mušović.

Hadžo Mušović je aprila 2022. bio jedan od 15 uhapšenih u akciji „Orao“ pod sumnjom za djela nedozvoljena trgovina, krivotvorenje isprava, porezna utaja, pranje novca, davanje dara i drugih oblika koristi, odavanje službene tajne i primanje dara i drugih oblika koristi. Taj je predmet okončan obustavom istrage.

“Uhapse te, uzmu auta, kamione, sve uzmu, medijski napumpaju kao da si ne znam šta i onda se ušute par godina dok sve propadne, donesu obustavu i ne hvale se onda medijima kako nisi kriv”, rekao je nakon svega Mušović.

Povrat dugovanja

Protiv Mušovića su još 2021. godine tri odvojene tužbe za povrat dugovanja podnijeli zaštitarska firma Kondor, potom Ramo Isak te njegova supruga Amela, na što je Mušović uzvratio kontratužbom u kojoj je kao dokaz naveo davanje na uvid bankovnog izvoda sa količinom novca koja dokazuje da njemu nisu trebale pozajmice. Nije poznato kako su ovi procesi okončani.

Petnaestog januara ove godine po nalogu Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) sadašnji federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak je u zgradi SIPA-e dao iskaz u svojstvu svjedoka.

„Onaj ko nema oraha u džepu, nema se čega bojati”, poručio je nakon davanja iskaza Isak ne otkrivajući povod poziva.

Morao okončati poslovnu saradnju sa partnerom iz Njemačke

Hadžo Mušović je nakon svega, po svemu sudeći, morao okončati poslovnu saradnju sa partnerom iz Njemačke i zatvoriti poljoprivredno dobro, na što ukazuje njegova objava na društvenim mrežama prije nekoliko mjeseci.

„Deset punih godina poslovanja borbe, rada 00-24, truda za stvoriti nešto dobro za dobrobit naroda, dobrobit porodice, dobrobit države, ubijedis čovjeka čiji budžet je veći od države Bosne i Hercegovine da uđe u poslovanje, da uđe u investicije, da ulaže čiste pare u državu u nadi da radiš ispravnu stvar, u nadi da će država prepoznati to i da će podržati projekte kako nam poljoprivreda propada. Haram je i jedan fening uložiti u ovu državu i dok sam živ žalit ću svakog feninga uloženog i dok sam živ bit će me sramota ispred države prema čovjeku kojeg sam ubjeđivao kako je Bosna i Hercegovina dobra i da treba da se ulaže u nju”, napisao je pored ostalog.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

MMR vakcina ponovo u centru pažnje: Šta misle građani Cazina i BiH?

Published

prije 10 sati

on

14. Jula 2026.

By

MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.

Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.

Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.

Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.

PITANJE ZA RODITELJE

MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.

Zanima nas vaše mišljenje:

  • Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
  • Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
  • Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
  • Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?

Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.

Nastavi čitati

BiH

Zavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula

Published

prije 1 dan

on

13. Jula 2026.

By

Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.

Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.

U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.

“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.

Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.

Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora

Published

prije 3 dana

on

11. Jula 2026.

By

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)

Published

prije 3 dana

on

11. Jula 2026.

By

Nastavi čitati

BiH

Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima

Published

prije 3 dana

on

11. Jula 2026.

By

U Srebrenici, na 31. godišnjicu genocida, danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.

To su:

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Izvor:klix.ba

Nastavi čitati

BiH

Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima

Published

prije 5 dana

on

9. Jula 2026.

By

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Nastavi čitati

Najčitanije