UKLJUČIVANJE raznolikog povrća u prehranu jedan je od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za očuvanje zdravlja. Brojne vrste bogate su vitaminima, mineralima i antioksidansima koji pomažu u smanjenju rizika od kroničnih bolesti. Posebno se ističe tamnozeleno lisnato povrće poput špinata, kelja i blitve, a jednako su vrijedne i brokula te kupus kao ključni sastojci mediteranske prehrane, poznate po svojim zdravstvenim prednostima, piše Health.com.

Brokula

Brokula je jedno od najhranjivijih povrća koje možete staviti na tanjur. Bez obzira jedete li je sirovu, kuhanu na pari ili pečenu, ona je iznimno bogata vitaminima A, C i K te kalcijem.

Jedna šalica sirove brokule sadrži tek 24 kalorije, ali i 77 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C te 65 posto vitamina K. Brokula jača imunitet, čuva kožu i doprinosi zdravlju kostiju i zgrušavanju krvi.

Špinat

Špinat je prava riznica hranjivih tvari. Već jedna šalica sirovog mladog špinata zadovoljava gotovo polovicu dnevnih potreba za vitaminom C. Osim toga, obiluje željezom, magnezijem i vitaminima koji podržavaju zdravlje mozga, vida i srca.

U pola šalice kuhanog špinata nalazi se samo 27 kalorija, a čak 45 posto preporučene dnevne doze vitamina C. Idealna je namirnica za održavanje tjelesne težine i jačanje otpornosti.

Kelj

Kelj se često smatra “kraljem zelenog povrća”. Uz obilje vlakana i malo kalorija, sadrži vitamine C i E koji pomažu u borbi protiv upala i oksidativnog stresa. Jedna šalica sirovog kelja ima tek 7 kalorija, ali osigurava više od 20 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C. Redovita konzumacija kelja povezuje se sa smanjenim rizikom od određenih vrsta raka.

Lišće gorušice

Iako je rjeđe na jelovnicima, lišće gorušice bogato je vitaminima A i C te antioksidansima koji jačaju imunitet i razinu energije. Zahvaljujući svojem pikantnom okusu, odlično se slaže s korjenastim povrćem poput batata i cikle. Jedna šalica sadrži samo 15 kalorija, ali čak 43 posto dnevnih potreba za vitaminom C.

Rikola

Rikola, poznata po svježem i blago gorkastom okusu, sadrži vitamine A, C i K koji štite kosti, oči i pluća. Osim toga, bogata je folatom, važnim za zdravlje mozga i proizvodnju energije. U sto grama rikole nalazi se 26 kalorija te impresivnih 112 posto dnevne doze vitamina C i 37 posto folata.

Blitva

Blitva je bogata antioksidansima i spojevima koji pomažu u regulaciji šećera u krvi. Osim što jača srce, njezini protuupalni spojevi smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Jedna šalica sadrži samo 7 kalorija, a pruža 12 posto dnevnih potreba za vitaminom C i vitaminom A.

Kupus

Kupus je stoljećima poznat kao povrće koje pomaže kod probavnih tegoba. Sadrži vitamine C, E i K te proteine i antioksidanse. U 100 grama sirovog kupusa nalazi se 28 kalorija te gotovo polovica preporučene dnevne doze vitamina C i vitamina K. Istraživanja upućuju na to da može pomoći u zaštiti jetre i snižavanju kolesterola.

Lišće cikle

Gornji dijelovi cikle, koje mnogi bacaju, iznimno su hranjivi. Mogu se koristiti u juhama, salatama ili kao prilog. Dehidrirano lišće cikle sadrži više proteina od špinata, a bogato je i željezom i kalijem. Jedna šalica svježeg lišća ima svega 8 kalorija, ali osigurava 45 posto dnevnih potreba za vitaminom C.

Kako najbolje iskoristiti zeleno povrće?

Za maksimalnu korist birajte svježe i sezonsko povrće, živih boja i čvrste teksture. Ne zaboravite ni smrznute varijante koje zadržavaju hranjive tvari jer se zamrzavaju na vrhuncu zrelosti.

Povrće čuvajte u hladnjaku, umotano u papirnate ručnike koji upijaju višak vlage. Pri pripremi koristite zdravije metode kuhanja poput kuhanja na pari, pečenja ili laganog pirjanja.

Index.hr

Indonezija je dom tisuća otoka i stotina jezika, ali i primjer kako različiti narodi, vjere i tradicije mogu živjeti u slozi pod istom zastavom

Naši telefoni rijetko se pojavljuju u našim snovima, a razlog tome možda iznenađuje. Iako se možda ne sjećamo, vjeruje se da svako spavanje uključuje snove, budući da naš um ima potpunu slobodu tokom REM faze sna. Iako je ovo uobičajeno ljudsko ponašanje, zanimljivo je da muškarci i žene sanjaju na različite načine.

Prema istraživanjima, žene češće sanjaju o ljudima koje poznaju ili s kojima se redovno susreću, a snovi se najčešće odvijaju u poznatom okruženju, poput doma ili posla. S druge strane, muškarci su skloniji snovima u kojima se radnja odvija na otvorenom, uz prisustvo nepoznatih lica, piše Uniland.

Dodatno istraživanje sa Univerziteta zapadne Engleske u Bristolu pokazalo je da žene češće doživljavaju noćne more nego muškarci. Međutim, jedno je zajedničko svim snovima, bez obzira na spol, rijetko kada se u njima pojavljuju naši telefoni. Istraživanja pokazuju da samo 2,7% muškaraca i 3,5% žena sanjaju o svojim uređajima, što je zanimljivo s obzirom na to koliko telefoni dominiraju našim svakodnevnim životima.

Štoviše, čini se da ni drugi moderni tehnološki izumi nemaju isti utjecaj na naše snove. Prevozna sredstva poput automobila, brodova, autobusa i aviona, kao i lifta, redovno se pojavljuju, dok su snovi u boji postali norma nakon pojave tehnicolor televizije, što je označilo kraj snova u crno-bijeloj tehnici.

Istraživač snova i psiholog Dr. Kelly Bulkeley postavio je pitanje da li najnovije tehnologije zaista imaju najveći utjecaj na naše snove. U članku za Psychology Today, rekao je: “Čini se da tehnologije transporta imaju veći utjecaj na snove nego tehnologije komunikacije i zabave. Ako dodamo kamione i autobuse na listu, dominacija unutrašnjeg sagorevanja u snovima postaje još očiglednija.”

Dok je objašnjenje za ovo fenomen još uvijek nejasno, Dr. Bulkeley smatra da bi moglo biti povezano s činjenicom da tehnologije transporta imaju snažniji, tjelesni utjecaj na naše živote. “Telefoni, filmovi, video i računari mogu biti fascinantni i apsorbujući, ali ne utječu na tijelo na isti način kao vožnja automobilom”, dodao je.

On je također istakao da bi se moglo očekivati da će nove tehnologije poput virtualne stvarnosti (VR) jednog dana početi utjecati na naše snove, ali prema njegovim riječima, to je još uvijek daleki scenarij. “Do tada, automobili ostaju najčešće prisutna tehnologija u snovima za većinu ljudi.”

Alice Robb, autorica knjige Why We Dream: The Transformative Power of Our Nightly Journey, ponudila je svoju teoriju pod nazivom “hipoteza simulacije prijetnje.” Prema njenim riječima, snovi omogućavaju ljudima da procesuiraju svoje strahove i tjeskobe u sigurnijem okruženju, čime se pripremaju za stresne situacije. “Ljudi rijetko sanjaju o stvarima poput čitanja i pisanja, koji su relativno noviji ljudski izumi, a češće sanjaju o stvarima vezanim za preživljavanje, kao što je borba, čak iako to nije povezano s njihovim stvarnim životom”, izjavila je za The Cut.

Dr. Bulkeley smatra da bi u budućnosti mogla postojati porast snova vezanih za VR tehnologiju, no trenutno to ostaje daleki scenarij. Do tada, automobili i dalje ostaju najčešće prisutna tehnologija u snovima.

Prema poznatoj ruskoj astrologinji Tamari Globi, 2026. godina za svaki horoskopski znak donosi velike stvari.

PLANIRANJE troškova automobila, poput kupovne cijene, osiguranja i goriva, uglavnom je predvidljivo. No, kada su u pitanju popravci, situacija je znatno drugačija. Tvrtka Carly, specijalizirana za samodijagnostičke alate, provela je analizu prosječnih troškova popravaka za popularne marke i modele automobila, a rezultati, iako očekivani, otkrivaju značajne razlike.

U istraživanju su pregledani najčešći kvarovi očitani pomoću Carly alata na automobilima tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Cijene popravaka kako piše njemački Auto Bild temelje se na kalkulatoru troškova specifičnom za svaku marku te su za potrebe ove analize izračunati prosječni iznosi.

Vozači BMW-a plaćaju najviše

Rezultati su potvrdili očekivanja: prva tri mjesta na ljestvici najskupljih popravaka zauzimaju premium marke. Na samom vrhu nalazi se BMW, čiji vlasnici prilikom posjeta servisu u prosjeku plaćaju impresivnih 1150 eura. Međutim, analiza pokazuje da postoje velike razlike među modelima. Tako je BMW serije 5 s prosječnim troškom od 1525 eura iznimno skup. Najčešći problemi koje je Carly identificirao su zamjena filtra čestica i kvar lambda sondi – oba popravka vrlo su skupa. S druge strane, serija 3 s prosječnim troškom od 875 eura u ovoj usporedbi djeluje gotovo povoljno.

Audi i Mercedes odmah iza

Drugo mjesto zauzima Audi s prosječnim troškovima popravaka od 989 eura. Zanimljivo je da su pojedini modeli znatno skuplji od prosjeka, a iznenađujuće prednjači Audi A1 s cijenom popravka od 1235 eura. Kod primjeraka proizvedenih do 2015. godine čest problem su rastegnuti razvodni lanci, a na tehničkom pregledu često se uočavaju i problemi s oprugama i amortizerima. Tek nešto jeftiniji je Mercedes s prosječnim troškom od 942 eura. I ovdje postoji iznimka – model CLA, čiji popravci u prosjeku stoje 1135 eura, dok C-klasa sa 800 eura znatno spušta ukupan prosjek marke, piše Index.hr.

Opel najpovoljniji za održavanje

Iza premium trojca smjestio se VW na četvrtom mjestu s prosječnih 767 eura, a slijede ga Ford (588 eura) i Hyundai (575 eura). Prema ovoj analizi, najjeftinije prolaze vlasnici Škode i Opela. Prosječni troškovi popravka kod češke marke iznose 450 eura, dok je Opel s 375 eura apsolutni pobjednik u povoljnosti – popravci su manje od trećine troškova BMW-a.

Važno je napomenuti

Budući da je Carly u svojoj analizi obuhvatio samo 21 popularan model, neke marke nedostaju. Stoga, primjerice, analiza ne daje odgovor na pitanje jesu li modeli Dacije jednako povoljni za popravak kao i za kupnju. Također, nije napravljena razlika između novih i rabljenih vozila ili različitih generacija modela.