Abdulah Kučukalić, vještak medicinske struke, kazao je da je sačinio nalaz i mišljenje koji se odnosi na period u kojem je trajao krivični postupak – od oktobra 2013. do novembra 2019., te da nije pravio razliku između perioda kada je trajao krivični postupak i perioda kada su oslobođenom Šaranu izrečene mjere zabrane.

– Ocjenjivao sam duševnu bol u periodu kako je to Sud naredio. U tom periodu je vođen krivični postupak i bile su mjere zabrane, taj se period poklapa u najvećem dijelu. Bolest ne znači da je odmah krenula kad je počeo krivični postupak – kazao je Kučukalić te na upit pravobraniteljice Magdalene Papić – da li bi nalaz bio isti da je naveden samo period mjera zabrane – kazao da “vjerovatno ne bi”.

Papić je navela da nalaz ne može biti osnov za postavljanje tužbenog zahtjeva na ime naknade nemataterijalne štete, te u cijelosti osporila nalaz vještaka medicinske struke. Ona je prigovorila i nalazu vještaka ekonomske struke.

– Izračun toplog obroka, kako je navedeno u nalazu, urađen je u skladu s dopisom od strane direktora društva u kom je tužitelj bio zaposlen i u kojem je iskazana visina neplaćenog toplog obroka – navela je Mirsada Murtić, vještakinja ekonomske struke.

Ona se osvrnula i na obračun plata, kazavši da je u samom uvodu nalaza i mišljenja navedeno da se radi o obračunu eventulno neisplaćene plate, te da je izračun uradila kako je najbolje moguće sa aspekta struke, uzimajući u obzir prosječnu plaću u Federaciji BiH.

– U cijelosti osporavam opredijeljeni zahtjev na ime materijalne štete jer je isti usklađen s nalazom i mišljenjem vještaka ekonomske struke. Nalaz ne može biti relevantan s obzirom na to da je dio koji se odnosi na naknadu plate i toplog obroka sačinjen na osnovu pretpostavki i obračunu prosječne plate u Federaciji, a ne na osnovu platne liste tužitelja – kazala je Papić.

Advokat Zlatan Nanić je kazao da je tužitelj pokazao osnove u postavljenom tužbenom zahtjevu, što je dokazao i izvođenjem materijalnih dokaza – prvostepene i drugostepene presude Suda BiH – kojima je u krivičnom postupku oslobođen krivične odgovornosti. Dodao je da je visina tužbenog zahtjeva dokazana izvođenjem vještačenja.

– Iz navedenih presuda, kao i rješenja o mjerama zabrane, tužitelj je dokazao da je nezakonito pritvoren, da su protiv njega trajale mjere zabrane duži vremenski period. Neosnovani su prigovori tužene, s obzirom na to da osnov za naknadu nematerijalne štete ne predstavlja isključivo vrijeme za koje su određene mjere zabrane – kazao je Nanić.

Pravobraniteljica Papić je kazala da tužitelj niti jednim dokazom nije dokazao da mu je uskraćena isplata toplog obroka i plate za vrijeme prisustva na ročištima, te da nije dokazan ni broj ročišta održanih u krivičnom postupku, a što je bio osnov za obračun vještaka ekonomske struke.

– Sve da je nalaz vještaka [medicinske struke] i usmjeren samo na period trajanja zabrane, tužbeni zahtjev je u tom dijelu visoko postavljen – kazala je Papić te predložila da tužbeni zahtjev bude odbijen.

Državni sud je u januaru 2020. godine potvrdio oslobađajuću presudu kojom su Šaran, Samir Šabić i Zijad Kadić oslobođeni optužbi za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika, piše Birn.