Connect with us

BiH

Oštrije kontrole na granicama: Ono što je bilo u Sloveniji, sada nas čeka u Hrvatskoj (VIDEO)

Published

on

Ulaskom u Šengen hrvatska granica će postati spoljna granica Unije. Što će to značiti za BiH?

Susjedna Hrvatska očekuje završne odluke prema kojima bi od 1. januara, paralelno s ulaskom u eurozonu, postala i dio šengenskog prostora.

Ulaskom u Šengen hrvatska granica će postati spoljna granica Unije. Što će to značiti za BiH?

Ulaskom u Sengenski prostor hrvatska granična policija postat će odgovorna za čuvanje granice Evropske unije. Očekuje se tako da će praksa kontrole na graničnim prijelazima sa prvim susjedima biti pooštrene.

U Vanjskotrgovinskoj komori podsjećaju da su od 30 graničnih prijelaza za međunarodni teretni transport, samo dva prijelaza na kojima se može vršiti uvoz svih vrsta roba i da bi od početka sljedeće godine zbog oštrijih kontrola mogli biti dodatno opterećeni, javlja BHRT.

– Ulaskom Hrvatske u Šengen mi očekujemo određene pojačane kontrole iako nas uvjeravaju da u tom kontekstu neće doći do nikakvih novih procedura, ali dovoljno vam je to da vi raspolažete sa dva granična prijelaza. Pri tom ne smijemo zaboraviti činjenicu da BiH 72% svojih roba izvozi na tržište EU a prva tranzitna zemlja je Hrvatska. Očekuju da će im nakon zvanične potvrde o ulasku u šengenski prostor nadležne institucije iz Hrvatske prenijeti svoja iskustva koja imaju sa postojećom granicom Šengen zone u Sloveniji. A iskustva prijevoznika su – čekanja i detaljne kontrole. Mi smo očevici da na graničnim prijelazima BiH su zaista ogromne gužve se dešavale proteklih deset godina, a sada ulaskom Hrvatske u Šengen sve te gužve koje su se dešavale na granici sa Slovenijom prelaze na granicu sa BiH i Hrvatskom. Hrvatska će ulaskom u Šengen prevoznicima raditi jedan veoma detaljan pregled koji je po obavezama da to radi gdje će doći do još većih gužvi nego što jesu, kaže Vjekoslav Vuković, potpredsjednik VTK BiH.

– Mogući problemi mogli bi se rještiti otvaranjem dodatnih prijelaza koji imaju potpunu kontrolu roba ili osposobljavanjem jednog od postojećih gdje bi fitosanitarne inspekcije radile 24 sata dnevno, tvrdi Nikola Grbić iz Udruženja prijevoznika za unutrašnji i međunarodni promet RS.

– Što se tiče određenih nekih drugih prijelaza gdje bi se možda mogle uvoziti i izvoziti robe koje zahtijevaju fitosanitarne ili druge preglede to je isključivo stvar dvije zemlje BiH i Hrvatske i unutar toga međunarodnog ugovora mora se tačno definisati koji je to granični prijelaz od kada na tom prijelazu je moguće da se vrši promet takvih vrsta roba. Postoje posebne komisije u BiH koje sarađuju sa sličnim tijelom u Hrvatskoj i sami zahtjevi treba da budu upućeni prema toj komisiji, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UIOBiH.

U bezbjednosnom smislu ulazak susjedne zemlje u Šengen zonu doprinijet će većem stepenu zaštite vanjskih granica šengenskog prostora, a time i naše zajedničke granice, saopštili su iz Granične policije BiH.

– Kroz različite vidove dosadašnje uspješne nsaradnje, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Šengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, a time i potvrda veoma visoke razine sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala, poručuje Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.

I građane očekuju novine prilikom ulaska u Evropsku uniju od sljedeće godine. ETIAS sistem trebao je biti paralelno uspostavljen sa ulaskom Hrvatske u Šengen, ali je njegova primjena odgođena do novembra 2023. godine.

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije