Osim gotovine, dionica i novca položenog u privatnu fondaciju, on raspolaže i nekretninama širom svijeta, uključujući kuću na obali Ženevskog jezera u Švicarskoj te imanja u Španiji i Maroku, a sve to je, kako prenosi švicarski Tribune de Geneve, odlučio ostaviti svom 51-godišnjem vrtlaru.

Njegovo ime se u članku ne spominje, ali je poznato da je riječ o čovjeku marokanskog porijekla, koji je Puechu godinama bio desna ruka te je u braku sa Španjolkom podigao dvoje već odrasle djece. Za razliku od svog vrtlara, Nicolas Puech nikad se nije ženio.

Nema bioloških potomaka, a najveća strast su mu konji i psi kojima je okružen, pa upravo svog vrtlara u čijem društvu krati dane smatra svojim najbližim prijateljem i jedinim dostojnim njegova nasljedstva.

 

Da izbjegne svaku mogućnost osporavanja nasljedstva članovima svoje porodice, 51-godišnjeg Marokanca namjerava prvo usvojiti, čime će on službeno postati njegov sin kojeg nikad nije imao, a poznavatelji prilika u Hermèsu ističu kako se na taj potez Puech odlučio zbog – osvete.

Kad je globalna grupacija LVMH 2014. godine za dionice ponudila mnogo više od procijenjene tržišne vrijednosti i stekla značajan udio u bivšoj porodičnoj kompaniji, nastao je razdor među onima koji su ponudu prihvatili i onih koji su željeli sačuvati Hermès kao porodični brend.

Nicolas Puech tada je podnio ostavku na svoje upravljačko mjesto u kompaniji, ali je zadržao svoj udio dionica, čija je vrijednost nakon LVMH-ovog preuzimanja znatno porasla.

– Nicolas se nakon svega osjećao prevarenim i izopćenim – govore anonimni izvori.

Premda bi vrtlaru bez pravnih teškoća mogao ostaviti sve što posjeduje, a nije uključeno u njegovu privatnu fondaciju Isocrates Foundation, Nicolas Puech se na usvajanje odlučio kako bi mu i taj dio svoje imovine mogao ostaviti nakon svoje smrti.