Connect with us

BiH

Ovako Vlaisavljević dijeli novac: Za Božić, Advent, katoličke časopise i svetišta 95 hiljada KM, za Bajram, ilahije i Ajvatovicu ukupno 16 hiljada KM

Published

on

Za Božić, advente i svetišta Hrvata-katolika u Federaciji BiH ove će godine iz Federalnog ministarstva kulture i športa biti izdvojeno 95 hiljada maraka. Za Bajram, dva koncerta ilahija i Dane Ajvatovice sa iste će pozicije, iz istog Ministarstva u istoj godini biti izdvojeno 16 hiljada maraka. Tako novac dijeli ministrica kulture u Vladi Federacije Sanja Vlaisavljević. Njenu odluku o dodjeli novca “za kulturu od značaja za Federaciju” možete pročitati kliknete li ovdje. Zapravo, sve će vam se samo kazati. Od 195 projekata koji će biti financirani novcem iz Federalnog budžeta, čak 105 ih je sa hrvatskim predznakom, piše Istraga.

Evo paralele kada su u pitanju vjersko-kulturne manifestacije koje će biti finansirane iz Budžeta Federacije BiH. Ministrica Vlaisavljević odobrila je novac za osamnaest projekata koji se odnose na katolike-Hrvate. Samo četiri su projekta koji se odnose na vjersko-kulturne događaje Bošnjaka-muslimana.

Konkretno, za projekat Advent u Stocu odobreno 5000 KM, za Dani svetog Nikole Tavelića u Gustom Grabu kod Busovače 5000 KM, Advent u Travniku 5000 KM, Božićno -novogodišnji koncert u Čitluku 4000 KM, božićni susret s maticom u Brotnju 5000 KM, za projekat “Duh Božića” u Kiseljaku 4000 KM, za “Blagdansku čarolija u Žepču 6000 KM, za Dane svetog Ilije u Grahovu 4000 KM, za Ilindanske svečanosti u Stocu 4000 KM, za projekat “Lik i djelo Fra Didaka Buntića” u Čitluku 4000 KM, za božićni koncert u Travniku 4000 KM, za božićni koncert u Mostaru 4000 KM, za projekat “Božić u Varešu” 4000 KM, za projekat “Ususret Božiću” u Par Selu kod Tuzle 4000 KM, da Dane fra Didaka Buntića u Gradinićima 4000 KM , za projekat Franjevačkog muzeja “kulturno vjerski dani Naša Gorica” u Livnu 17000 KM. Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu za projekat “100 godina” bazilike dodijeljeno je 11 hiljada KM. Za promiciju 500. broja revije “Svjetlo riječi” koju izdaje Franjevački medijski centar izdvojeno je pet hiljada KM. Ukupno, osamnaest vjersko-kulturnih projekata Hrvata-katolika u BiH – 95 hiljada KM.

Kada je u pitanju vjersko-kulturni život Bošnjaka-muslimana situacija je ovakva. Za “Večer najljepših ilahija” u Ilijašu odobreno je 4000 KM, za “Dane bajramske radosti” Islamskoj zajednici u BiH je odobreno 4000 KM, za Dane Ajvatovice 4000 KM, a za večer ilahija u Livnu 4000 KM. Četiri projekta – 16 hiljada KM.

Nije to sve. Analiziramo druge “kulturne projekte”. Recimo, za kulturnu manifestaciju Dani berbe grožđa u Čitluku, Federalno ministarstvo kulture i športa sa Sanjom Vlaisavljević na čelu izdvojit će 14 hiljada maraka. Udruzi Manifest iz Širokog Brijega, za projekat Street Food Fest, isto Ministarstvo će dati 10 hiljada maraka budžetskog novca. Projekat Neum underwater film festival “potpomognut” je preko udruženja Standard iz Širokog Brijega sa 10 hiljada maraka. Tradicionalna kulturna manifestacija Dani kosidbe na Kupresu koštat će federalne poreske obveznike – 10 hiljada maraka. Udruzi Abduco iz Mostara za projekat “kulturna spajalica” ministrica Sanja Vlaisavljević dodijelila je 10 hiljada maraka. Za manifestaciju – izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji odobreno je 11 hiljada maraka. Etno festival “Moj Ivane”, na Kupresu dobio je šest hiljada maraka, dok je festivalu “pop glazbe” na Kupresu odobreno četiri hiljade KM. Ova dva projekta realiziraju se Hrvatskog doma Kupres, što znači da im je ukupno odobreno 10 hiljada maraka.

Značajnije iznose novca dobili su Sarajevo film festival- 150 hiljada KM, Narodno pozorište Sarajevo sa Dinom Mustafićem na čelu 60 hiljada KM i Jazz fest u Sarajevu 17 hiljada. Ali, recimo, Filmskom festivalu “Ivo Gregurević” u Orašku dodijeljeno je 36 hiljada KM.

“Dani Tolise” kod Orašja, recimo, od većeg su značaja da kulturu federacije od “Pozorišnih dana” najstarijeg profesionalnog pozorišta u državu – Narodnog pozorišta u Tuzli. Za Dane Tolise Sanja Vlaisavljević je izdvojila 10 hiljada KM, za “Tuzlanske pozorišne dane” 9 hiljada KM.

Ministrica Vlaisavljević je procijenila da “60. jubilarna internacionalna likovna kolonija u Počitelju” gdje se okupljaju umjetnici svjetskog glasa, vrijedi svega četiri hiljade KM. Toliko vrijedi i “6. sajam ćuptera” u Tepčićima kod Čitluka.

Za Festival klapske presume u Posušju izdvojeno je 10 hiljada KM., za “Loline horske večeri” u Sarajevu – četiri hiljade KM. Za “Noć vještica” Sarajevske filharmonije je izdvojeno sedam hiljada KM, a za Festival sevdalinke u Tuzli četiri hiljade KM. Za Mediteran film festival u Širokom Brijegu je izdvojeno sedam hiljada maraka, a za Tuzlanski film festival pet hiljada KM.

BiH

Parlamentarcima je najbolje: Na posao ne dolaze, a primaju platu i do 7.000 KM

Published

on

By

Moto naših političara je da se ništa ne uradi, a to ništa dobro naplati. Uprkos tome najplaćeniji su u regiji jer oni platu ne zarade, već je dobiju na poklon

Plate naših “izabranika”, političara, ministara, zastupnika, premijera su i do šest puta veće u odnosu na prosječna primanja građana. Iako zvuči nerealno, oni nemaju nikakvu odgovornost za rad, nerad, ispunjeno, neispunjeno. Plate su tu bez obzira na njihovu efikasnost.

Radio, ne radio

Prema podacima CIN-a, plata Denisa Bećirovića, kao člana Predsjedništva, iznosi 6.491 KM. Željka Cvijanović ima čak 6.636 KM, dok je “najskromniji” Željko Komšić sa 6.183 KM. Na jednako visokoj nozi žive i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji u zbiru (komisije, putovanja) imaju primanja približno 6.000 KM mjesečno. Visoku platu od 6.569 maraka ima i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, dok ministri na nivou BiH imaju plate otprilike 5.600 KM. Kako se spuštamo prema nižim nivoima vlasti, tako i plate funkcionera padaju. Milorad Dodik nije objavio podatak o tome kolika mu je plata kao predsjednika RS-a, ali ona je u prošlom mandatu na ovoj funkciji (2014-2018) iznosila gotovo 5.000 KM. Radovan Višković, kao premijer RS-a, ima bruto platu od 4.700 KM. Ministri u entitetu RS, s druge strane, imaju plate u prosjeku 3.480 KM. Nešto skromniju platu ima premijer Federacije Nermin Nikšić koja doseže približno 3.500 KM. Identična primanja ima i Lidija Bradara kao predsjednica entiteta. Kada je riječ o zastupnicima u Parlamentu FBiH, njihove plate kreću se između 3.500 i 4.000 KM.

Sociolog Esad Bajtal odavno je shvatio da moralni integritet kod većine onih koji su u BiH političari ne postoji.

Esad Bajtal: Plata bi se morala zaraditi

– Već ne znam treba li o tome išta misliti, je li to očigledno, dakle, sama činjenica da te paralele pokazuju to što pokazuju dovodi u pitanje moralni moment onoga što se ovdje zove plata. To bi moralo da se mijenja, a prije svega u jezičkoj ravni. Kad bi se to zvalo zarada, kad bi se plata zvala zarada, pitanje je da li bi nezarađeno moglo da se isplaćuje kao zarada na taj način na koji se isplaćuju plate, tako apsurdno, paradoksalno, neshvatljivo, iracionalno, kaže Bajtal.

Iz BiH se ne odlazi. Odavde se bježi. U takvoj atmosferi naravno da mogu raditi to što rade, smatra Esad Bajtal

Dodaje kako se to pokazalo “na brojnim sjednicama, analizama učinaka u prošlim godinama, donesenih zaključaka, zakona ovoga ili onoga…”

Nastavi čitati

BiH

Grad Cazin među nerazvijenim: Ovo su najrazvijenije općine u FBiH

Published

on

By

Najrazvijenija općina u Federaciji BiH je Centar Sarajevo, a najnerazvijenija općina su Dobretići.

Zanimljivo je da je izvan Kantona Sarajevo najrazvijenija općina Doboj-Jug, koja koja ispred Mostara, Tuzle, Tešnja, Širokog Brijega itd, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o dokumentu koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja a u kojem su općine i gradovi u FBiH rangirani po razvijenosti.

Za izradu indeksa razvijenosti kantona i jedinica lokalne samouprave u Federaciji koriste se sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku; stepen zaposlenosti; kretanje stanovništva; udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu te stepen obrazovanja radne snage.

Indeks razvijenosti ukazuje da je klaster visoko razvijenih jedinica lokalne samouprave (JLS) vezan za glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo.

Grupu I po indeksu razvijenosti čine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća.

Grupu II čine većinom JLS koje su glavni gradovi kantona, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg, Grad Goražde i Grad Bihać. Zatim općine Doboj-Jug, Čitluk, Tešanj, Hadžići i Ilijaš su takođe u ovoj grupi.

U grupu III spadaju Grad Zenica, Vitez, Grude, Grad Visoko, Banovići, Grad Gračanica, Neum, Kreševo, Posušje, Grad Lukavac, Grad Živinice, Kiseljak, Usora, Jablanica, Kakanj, Grad Gradačac, Travnik, Grad Ljubuški, Novi Travnik, Grad Konjic, Doboj-Istok, Bugojno, Grad Čapljina, Kupres, Žepče, Grad Srebrenik, Breza, Maglaj, Busovača, Grad Livno i Fojnica.

U grupu IV (nerazvijene općine) spadaju Olovo, Jajce, Donji Vakuf, Grad Orašje, Grad Zavidovići, Vareš, Grad Stolac, Kalesija, Tomislavgrad, Grad Bosanska Krupa, Grad Cazin, Gornji Vakuf-Uskoplje, Odžak, Sanski Most, Prozor, Bosanski Petrovac, Kladanj i Velika Kladuša.

U V grupu (izrazito nerazvijene općine) spadaju Ravno, Domaljevac-Šamac, Drvar, Ključ, Bužim, Glamoč, Foča, Čelić, Pale, Teočak, Sapna, Bosansko Grahovo i Dobretići.

Kredibilni rezultati

Inače, svrha dokumenta “Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023.” je da se sagledaju osnovni društveno-ekonomski pokazatelji razvoja u jedinicama lokalne samouprave (JLS) FBiH te da se rangiraju lokalne zajednice i kantoni prema nivou razvijenosti.

Izračun indeksa razvijenosti je najvažniji dio ovog dokumenta. Indeks je kompozitni pokazatelj, koji služi kao aproksimacija nivoa razvijenosti JLS ili kantona i izrađuje se u skladu s Uredbom o izradi indeksa razvijenosti u FBiH, a na temelju Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH.

Indeks omogućava poređenje različitih administrativnih jedinica, ukazuje na (ne)ujednačenost regionalnog razvoja i osnov je za praćenje razvoja JLS i kantona, kao dinamičke kategorije tokom vremena i u međusobnoj usporedbi.

Federalni zavod za programiranje razvoja proveo je Anketu JLS 2024, s ciljem unaprjeđenja analize socioekonomskih pokazatelja po gradovima/općinama. Upitnik za Anketu je dizajniran na način da obezbijedi kredibilne rezultate, koji će ukazati na mogućnosti poboljšanja uvjeta života građana i poslovnog ambijenta.

Podaci su prikupljani tokom maja 2024. godine i to kroz online upitnik i telefonske konsultacije. Od 79 općina/gradova u FBiH, u predviđenom roku odgovori su dostavljeni od 66 (84 posto) JLS.

Nastavi čitati

BiH

Konaković: Izetbegović je svojom retorikom bildao Dodika svaki dan

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković kazao je sinoć za BHRT da misli da je SDA pomagala Miloradu Dodiku ne bude procesuiran.

On je govorio o tome da Trojka nije mogla niti je htjela utjecati na pravosuđe kako bi Dodik bio procesuiran, ali da je Trojka uspjela rasteretiti pravosuđe koje je onda podiglo optužnicu protiv predsjednika RS.

“Vrlo je važno bilo da se rastereti pravosuđe tog pritiska političkih partija koje su kontrolirale OSA-u koja je onda vršila pritisak na pravosuđe.

Mi nikome ne možemo srediti optužnicu, ali smo ih rasteretili. Prije se Dodik mogao nagađati s onima koji su mogli to raditi, sad ne može”, naveo je Konaković.

On je dalje govorio o tome kako je Trojka uspjela politički vratiti ono što je SDA izgubila.

“Taj Izetbegović je svojom retorikom bildao Dodika svaki dan. Jačao ga i pozicionirao ga kod glasačkog tijela. Izetbegović je direktno kroz svoje kontakte preko Osmana Mehmedagića i drugih uticao da se kontroliraju neki procesi. Pa pogledajte samo šta je Dodik radio, udarao na suverenitet i integritet BiH, i niko mu ništa nije mogao čak ni za ‘crveno svjetlo'”, naveo je Konaković.

Upitan je kako da je Osmica imao utjecao na to da se Dodik ne procesuira, on je kazao:

“Znam, bavim se politikom i vidim taj utjecaj Osmana Mehmedagića kroz sve ovo. To se više ne dešava, Trojka je promijenila taj koncept”.

Istakao je da je uvjeren da je Osmica utjecao na sve.

“Ubijeđen sam da jeste. Ne mogu podastirati dokaze sad. Govorio sam nekad o prisluškivanjima, pa su rekli da nije tačno, evo ispostavilo se da je tačno i u OSA-i i u FUP-u. Zloupotrebljavali su institucije da bi političkim pritiskom dirigirali neke procese”, zaključio je Konaković.

Nastavi čitati

Najčitanije