Connect with us

BiH

Ovdje ratni zločinac Radovan Karadžić čeka smrt: Smješten u zatvor sa silovateljima i ubicama, a uvečer ne smije u WC

Published

on

Već se pisalo kako osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić (79) služi doživotnu zatvorsku kaznu u zatvoru Albany na otoku Wightu u Engleskoj.

Nedavno je tužio vladu Ujedinjenoga Kraljevstva zbog nečovječnog postupanja prema njemu.

Žali se jer mu nije dopušteno da u ćeliju unese prijenosno računalo, a zbog kršenja ljudskih prava traži od vlade da mu isplati 50.000 funti (58.000 eura). Također tvrdi da mu je zabranjeno komunicirati na srpskom jeziku.

Kćerka ratnog zločinca Sonja Karadžić-Jovičević nedavno je za bosanske medije ustvrdila da je zdravlje njezina oca narušeno, da je u lipnju u nekoliko navrata gubio svijest te da je pri padovima ozlijedio glavu, kuk, rebra i oba ramena. Također je tvrdila da mu se “ne pruža nikakva medicinska pomoć”.

Prije tri godine Karadžić je iz Nizozemske prebačen u Britaniju na izdržavanje kazne. Kći Sonja ustvrdila je tada da su njezina oca poslali na jug Engleske samo kako bi se članovima porodice otežalo da ga posjećuju.

Britanski tabloid Daily Mail podsjeća na to da su u istom zatvoru kazne služili ozloglašeni gangsteri Ronald i Reginald Kray te serijski ubica Peter Sutcliffe, poznat pod nadimkom Jorkširski rasparač.

“Moj otac ne dobiva liječničku pomoć”, izjavila je Srni u aprilu ove godine njegova kći Sonja te je istaknula da to smatra pokušajem ubistva.

“Radovan mi danima govori da ima bolove u trbuhu i zdjelici koji se pojačavaju. Lijekove koje je trebao dobiti nisu mu dali. Čekao je, pokušavao doći do liječnika. Nije mi dao da se obratim medijima”, rekla je Jovičević, koja je slična zapomaganja ponovila i prije nekoliko dana.

Ona je u aprilu istaknula da ju je otac Radovan nazvao i da je jedva govorio, ali uspio je reći da mu je trbuh ogroman od sinoć, da ima užasne bolove i da mu niko ne želi pomoći niti pozvati liječnika.

“I dalje se nada da će mu ipak neko pomoći. Onog trenutka kad je rekao da bez pomoći neće preživjeti ovaj vikend i da se samo molim Bogu, odlučila sam to podijeliti s javnošću. Nadam se, barem ovako, da će neko reagirati na ovakvo ponašanje, koje smatram pokušajem ubistva”, kaže Sonja Karadžić-Jovičević.

Britanska ambasada u Sarajevu odbacila je u prošlosti navode javnih osoba u Srbiji i Republici Srpskoj da se osuđenik za genocid Radovan Karadžić nalazi u neprihvatljivim uvjetima u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Lokalne novine Isle of Wight County Press navode da je taj zatvor odabran zbog straha od osvetničkih napada na Karadžića.

A gdje se to nalazi Karadžić?

HMP Isle of Wight jako je čuvan zatvor na otoku Wight u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji kombinira dva otočna zatvora, Albany i Parkhurst.

Najgore ubice koji služe doživotne kazne više nemaju pravo vjenčati se iza rešetaka, oduzeta su im i druga prava. Većina će njih i umrijeti na tom otoku.

Taj je zatvor, smješten u Newportu, osnovan spajanjem triju odvojenih zatvora – HMP Parkhurst, HMP Albany i HMP Camp Hill.

Historija HMP Isle of Wight duboko je ukorijenjena u razvoju kaznenog sustava Ujedinjenog Kraljevstva. Parkhurst, prvobitno vojna bolnica, postao je zatvor 1863., poznat po smještanju mladih prijestupnika. Albany, izgrađen 1967., u početku je bio zatvor za obuku.

HMP Isle of Wight muški je zatvor kategorije B/C. U njemu su primarno smješteni seksualni prijestupnici, više od 98 posto zatvorenika osuđeno je za takve zločine. Kapacitet zatvora je otprilike 1100 zatvorenika, što ga čini jednim od većih objekata u Velikoj Britaniji.

– Posjete je moguće rezervirati prema posebnim protokolima koje je odredila uprava zatvora, uključujući rane rezervacije i pridržavanje smjernica. Zatvor može primiti oko 1100 zatvorenika. Vrijeme posjeta je obično u ponedjeljak, srijedu i petak od 14 do 16 sati – navodi se na stranici Prisonguide.co.uk.

U njemu se nalazi gotovo 1000 muškaraca koji su, s izuzetkom malog broja lokalnih otočana u pritvoru ili osuđenih zatvorenika, osuđeni za teške seksualne prijestupe. Procjenjuje se da je velika većina zatvorenika s visokim rizikom od ponovnog počinjenja prijestupa. U zatvoru se događaju i samoubistva.

“Institucija je izgubila smjer u svojoj temeljnoj misiji smanjenja ponavljanja kaznenih djela. Zatvorenici su imali vrlo malo vremena izvan ćelije, rutine su bile nepredvidive, a pristup poslu, obrazovanju i aktivnostima bio je isprekidan. Potpora za rehabilitaciju nije imala dovoljno resursa, a nedostajalo je usmjerenja i strogosti da se osigura da ono malo što se dogodilo bude učinkovito. Slično su nedostajale intervencije u vezi s prijestupnim ponašanjem i inicijative za preseljenje. Sve to u kombinaciji stvorilo je osjećaj nemara i frustracije među mnogima u zatvoru”, navodi se u inspekcijskom nadzoru, uz primjedbu da u tom zatvoru nedostaje osoblja.

Navodi se i da je zatvor prenapučen i da svi zatvorenici nemaju pristup WC-u tokom noći.

“Tokom ovog posjeta ustanovili smo da je oko 160 zatvorenika nastavilo živjeti u pretrpanim ćelijama. Osim toga, većina zatvorenika na lokaciji Albany nastavila je živjeti u ćelijama bez WC-a ili umivaonika. Umjesto toga, oslanjali su se na noćnu sanitariju, elektronički sustav koji omogućava zatvorenicima da pojedinačno iziđu iz svojih ćelija kako bi koristili zajedničke prostorije tokom noći.”

O smještanju Radovana Karadžića na taj otok pisao je i BBC:

“Njegova osuda za genocid odnosila se na njegovu odgovornost za ubistvo više od 7000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine. To je bio najgori masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Sudije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju također su Karadžića smatrali odgovornim za opsadu Sarajeva, kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja koja je trajala više od tri godine i dovela do smrti oko 10.000 civila.”

“Radovan Karadžić jedan je od rijetkih ljudi koji su proglašeni krivima za genocid… Trebali bismo se ponositi činjenicom da je, od potpore Ujedinjenog Kraljevstva da se osigura njegovo hapšenje do zatvorske ćelije s kojom se sada suočava, Britanija podupirala 30-godišnju potragu za pravdom za te gnusne zločine”, rekao je u 2021. ministar vanjskih poslova Britanije Dominic Raab.

Raab je opisao Srebrenicu kao “najmračniji trenutak u europskoj historiji od holokausta”.

Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je jedan od potpisnika sporazuma o izvršenju kazni s Ujedinjenim narodima za kazne koje su izrekli njezini sudovi u vezi s bivšom Jugoslavijom. Dužnosnici UN-a potvrdili su da su od Ujedinjenog Kraljevstva zatražili da Karadžić odsluži kaznu zatvora u Britaniji.

“Britanija je bila uključena u lov, suđenje i osudu Radovana Karadžića, te pristajanjem na to da odsluži kaznu u Britaniji preuzima odgovornost za izvršenje kazne koja mu je izrečena”, piše BBC.

Britanska obavještajna služba odigrala je ulogu u njegovu uhićenju u Beogradu 2008., nakon 13 godina bijega. Britanski suci i odvjetnici bili su uključeni u suđenje protiv njega na sudu Ujedinjenih naroda, u čijem je osnivanju pomogla Velika Britanija.

Jedan od mladih odvjetnika koji je izradio pravnu proceduru za prebacivanje Karadžića u Veliku Britaniju bio je Dominic Raab, kasnije britanski ministar vanjskih poslova, koji je na kraju pristao na zahtjev UN-a da bivši čelnik bosanskih Srba odsluži svoju kaznu u britanskom zatvoru.

Ujedinjeno Kraljevstvo snosit će troškove Karadžićeva pritvora, ali bilo kakvu odluku o tome hoće li biti pušten prije smrti donijet će vlast UN-a u Haagu.

Karadžić neće biti prvi strani državljanin osuđen za ratne zločine koji se nalazi u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Pet muškaraca koje su sudovi za bivšu Jugoslaviju osudili za ratne zločine u prošlosti su poslani u britanske zatvore visoke sigurnosti.

Među njima je i bivši general bosanskih Srba Radislav Krstić, kojeg su 2010. izbola trojica muslimanskih zatvorenika u zatvoru Wakefield u očitoj odmazdi za Srebrenicu. Krstić je 2014. prebačen u zatvor u Poljskoj.

Velika Britanija također je trebala biti “dom” bivšem predsjedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću dok mu se u Haagu sudilo za ratne zločine i genocid. No umro je 2006., prije nego što je sudski postupak okončan.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije