Kantonalni sud u Bihaću donio je presudu u predmetu protiv Samira Ćatovića, bivšeg direktora Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona, te članova Upravnog odbora iste institucije, Mersuda Omerdića i Hakije Ibrahimpašića. Sud je Ćatovića proglasio krivim za krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i osudio ga na dvije godine zatvora, dok su Omerdić i Ibrahimpašić oslobođeni optužbi.

Presuda nije pravosnažna, a stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu Federacije BiH u roku od 15 dana od prijema presude, piše Raport.

Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona podiglo je optužnicu još 2021. godine, a sud ju je potvrdio protiv trojice optuženih zbog sumnje da su zloupotrebom položaja omogućili nezakonito sticanje državnog kapitala Udruženju građana za zaštitu dioničara „Saniteks“ d.d. Velika Kladuša.

Optužnica je teretila Ćatovića, Omerdića i Ibrahimpašića da su tokom 2007. godine nezakonito smanjili obavezu investicionog ulaganja Udruženja u „Saniteks“ sa 4,1 miliona KM na 2,7 miliona KM, a potom su donijeli odluku kojom su lažno potvrdili da su obaveze ispunjene. Na osnovu te odluke Ćatović je izdao uvjerenje da je privatizacija završena, što je rezultiralo time da je Udruženje steklo vlasništvo nad državnim kapitalom u vrijednosti od 23,5 miliona KM bez izvršenih ulaganja.

Obilne padavine i porast vodostaja rijeka u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini izazvali su velike probleme. U Sanskom Mostu stanje je alarmantno zbog rasta vodostaja reke Sane, što prijeti ugrožavanju stanovnika i infrastrukture. Prema posljednjim podacima, vodostaj Sane iznosi 445 cm, a 2014. godine, za vrijeme velikih poplava je bio 492 cm. Porast Sane zabilježen je i u Prijedoru, a najkritičnije je u Raškovcu, Bišćanima i Sredicama. Najnovije informacije s terena su da je na području Sanskog Mosta proglašeno stanje prirodne nesreće, a alarmantna situacija je i u Ključu. Važno je istaći i to da je kritično i u Prijedoru te je i na ovom području proglašeno vanredno stanje. I u Krajini su zabilježene gdje je najkritičnije u Cazinu – selo Hušići je potpuno odsječeno.

Velike količine padavina tokom noći dodatno su pogoršale situaciju u Unsko-sanskom kantonu (USK), uzrokujući značajan porast vodostaja rijeka i poplave u pojedinim područjima. Prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite USK, vodostaji su u mnogim gradovima i općinama dostigli ili premašili kritične tačke, što je izazvalo vanredne mjere zaštite.

Vodostaj rijeke Une u Bihaću jutros je izmjeren na 86 cm, što je blizu kritične tačke od 100 cm, nakon čega se počinju preduzimati mjere obavještavanja stanovništva o mogućim poplavama. U bihaćkom naselju Ripač, vodostaj Une dosegao je 180 cm, što je prag za izdavanje prvog stepena upozorenja.

“Civilna zaštita Bihaća već je podijelila vreće s pijeskom u rizičnim mjesnim zajednicama – Ripač, Golubić, Mali i Veliki Lug i Pokoj. Situacija je pod stalnim nadzorom, a ekipe su na terenu spremne da reaguju u slučaju daljeg rasta vodostaja”, rekao je pomoćnik direktora Kantonalne uprave Civilne zaštite USK Muhamed Pečenković.

Kritične tačke su u Prijedoru u naseljima Raškovac, Puharska, Gomjenica i Tukovi.

U Prijedoru je proglašeno vanredno stanje budući da nivo Sane konstantno raste.

Rijeka Sana se izlila na dijelu magistralnog puta Prijedor-Sanski Most, a kritične tačke u Prijedoru su u naseljima Raškovac, Puharska, Gomjenica i Tukovi. Vodostaj je od juče porastao za 220 centimetara, a proglašen je prvi stepen odbrane od poplava.

Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor je nakon sjednice Štaba za vanredne situacije izjavio da se voda izlila i na dijelu ulice Muharema Suljanovića, ali da nema zaplavljenih objekata.

On je istakao da je angažovana neophodna mehanizacija da djeluje u slučaju potrebe na kritičnim mjestima.

“Rijeka Miloševica je u svom koritu i naselja Vrbice i Topolik nisu zaplavljena, što se ranije dešavalo, što znači da je uređenje korita Miloševice dalo dobre rezultate”, rekao je Javor.

N1

JP Autoceste FBiH objavile su javni oglas radi sporazumnog pribavljanja nekretnina na dionici brze ceste između Bihaća i Cazina.

Ova dionica je dio ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, kojom će se krajina povezati na unutrašnjem planu, ali i otvoriti prema Hrvatskoj s jedne strane, i ostatku BiH s druge.

JP Autoceste FBiH  d.o.o. Mostar pristupa realizaciji projekta izgradnje dionice Bihać – Cazin, u koju svrhu će se provesti postupak eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju uz isplatu odgovarajućih naknada u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji FBiH, naveli su iz Autocesta.

Riječ je o pokušaju sporazumnog rješavanja stjecanja prava vlasništva nad određenim nekretninama koje će se izuzimati u svrhu izgradnje dijela brze ceste na dionici Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska.

Pozivaju se vlasnici nekretnina koji se nalaze na administrativno-teritorijalnom području Grad Bihać: K.O. Kralje, da se jave radi pokušaja sporazumnog rješavanja stjecanja prava vlasništva nad određenim nekretninama.