Ova subota za građane u manjem bh. entitetu, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini, može se slobodno nazvati crnom, jer 26. augusta stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a kojim kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika i zvanično postaju krivična djela.

Ukratko, građani i novinari od sada će morati paziti i šta javno govore i šta pišu, jer ih svaka izgovorena i napisana riječ potencijalno može dovesti pred sudiju. Dakle, bez obzira na to da li imaju dokaze za ono što iznose, sud im ne gine ako se osoba ili institucija o kojoj se govori/piše u tom trenutku osjeti oklevetanim.

To je, kako već mjesecima uzaludno upozoravaju iz medijske zajednice, civilnog sektora, međunarodne zajednice i dr., direktan udar na slobodu mišljenja i govora, odnosno kočnica za istinu.

“Danas umire jedno od ustavnih prava i sloboda građana Republike Srpske, ali i cijele BiH. Vlast je kompletan državni sistem i o trošku građana Srpske stavila da po službenoj dužnosti istražuje da li je neko nekoga oklevetao. Znači, policija, pravosuđe, državni tužioci će goniti, ne kriminalce, ne tajkune, već će pored svog posla, koji, po mišljenju mnogih, ne radi dobro, imati na listi prioriteta da li je neko nekome rekao ružnu riječ ili ne, te da li su to rekli neki ‘obični’ građani ili su to rekli novinari”, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.

On navodi da je “zaprepašćujuće da od sada svako može podnijeti krivičnu prijavu protiv novinara, komšije ili bilo koga za koga smatra da ne radi svoj posao ili da mu je nanesena neka šteta, ili čak i da nije”.

“Čak iako se nakon nekoliko godina dokaže da ste vi bili u pravu, da niste nikoga oklevetali, vi ćete biti provučeni kroz toplog zeca, jer će u njihovim medijima biti objavljeno da je protiv vas podnesena krivična prijava, vas će policija privoditi i saslušavati, vi ćete ići na ročišta. Građani će morati putovati na ročišta, na primjer ukoliko je to u Trebinju, ići će iz Banjaluke nekoliko puta sedmično, jer ne može vas po krivičnom postupku zastupati samo advokat, što je zaista katastrofalno”, rekao je Vukelić.

Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović ističe da je razočaran što apeli medijske zajednice, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, posebno Evropske unije, nisu pomogli da se vladajuća koalicija u Republici Srpskoj urazumi i shvati koliko je opasan, štetan i loš potez što se kleveta vraća u Krivični zakonik. “Kao što smo stalno govorili, on će najviše štete nanijeti običnim građanima koji će moći biti predmet krivičnog postupka ako se usude da nešto kritički kažu o nekom predstavniku vlasti ili članovima njihove porodice u kontekstu njihovog javnog djelovanja. Ne smijemo odustati, moramo nastaviti borbu, a posebno očekivanje je sad od nosilaca pravosudnih funkcija da ovaj zakon primjenjuju odgovorno i ne na štetu slobode javnog govora i izražavanja običnih građana”, naglašava Šajinović.

Ono što je neophodno podvući, jeste da, bez obzira na to što je ovaj zakon donesen u Republici Srpskoj, on će se odnositi i na čitavu teritoriju BiH, na svakog njenog građanina.

Naime, prema Zakonu o sudovima u RS-u, odluke svih sudova u BiH obavezujuće su i na teritoriji FBiH.

Jednostavnije rečeno, ako neko u Republici Srpskoj podnese prijavu za klevetu ili iznošenje ličnih i porodičnih prilika protiv bilo koga u BiH, tužilaštvo će tretirati taj slučaj (policija u FBiH će postupati po prijavi iz Srpske).

“Krivično zakonodavstvo važi za svakoga ko učini krivično djelo na teritoriji RS ili prema građaninu RS. Dakle, ako u kafani u Federaciji BiH klevećete građanina RS, on vas može prijaviti tužilaštvu i postoji mogućnost da krivično odgovarate. Ili ako iz FBiH pišete na društvenim mrežama o licima iz RS (recimo, političarima ili sportistima). Prema tome, ovo nikako nije ograničeno na teritoriju RS i na građane RS”, pojašnjava Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke.

Dakle, svi su potencijalno osumnjičeni, dodaju pravnici, koji za Nezavisne novine još jednom podsjećaju da sporni zakon ima mnoge nedostatke koji nisu otklonjeni uprkos upozorenjima.

Oni ističu da je posebno problematično i to što ni predlagač niti zakonodavac nisu jasno pojasnili šta će se smatrati iznošenjem ličnih i porodičnih prilika.

Mnogi smatraju da se ovo može gledati na sljedeći način: ukoliko neko iskoristi obični status ili fotografiju koju su nosioci javnih funkcija (npr. političari) pa i građani objavili na svojoj društvenoj mreži, može se smatrati ličnom povredom, bez obzira na to što je ona bila ranije dostupna svima.

Isto tako, građani i novinari sada praktično neće smjeti ni “da vide” neku spornu diplomu, javnu nabavku, korupciju, čak i ako za to budu imali sve potrebne dokaze, jer će im sa druge strane prijetiti tužba za klevetu, što otvara pitanje koliko će se njih u stvari usuditi da se upusti u jedan takav proces.

Ali, uprkos svemu, novinari poručuju da neće odustati od svog rada i istine.