BiH

Pčelinji otrov izuzetno cijenjen i tražen, proizvodi se i u BiH, kilogram oko 40 hiljada maraka

Published

prije 1 mjesec

24. Februara 2025.

Bella

U Savezu udruženja pčelara upravo u proizvodnji pčelinjeg otrova vide veliku šansu, jer sama proizvodnja meda, iziskuje puno truda, rada i ulaganja, a dobit je svake godine, ističu, neizvjesna.

Pčelinji otrov je poznati narodni lijek “još od starih civilizacija”. Iznimno je cijenjen i tražen, a kupci su farmaceutske, ali i kozmetičke firme jer pomaže kod mnogih bolesti, ali i za proizvodnju antiage kozmetike.

Velika potražnja

Kilogram pčelinjeg otrova je oko 40 hiljada maraka. Posljednjih godina, zbog velike potražnje, pčelinji otrov se proizvodi i u BiH i jedan je od najkvalitetnijih u Evropi, piše BHRT.

Nikola Matić u Dračevu kod Čapljine prvi je u BiH počeo s proizvodnjom pčelinjeg otrova. Upravo zbog toga se, kaže, prije pet godina i počeo baviti pčelarstvom. Danas ima 200 košnica. Trenutno zajedno s pčelarima iz susjedne Hrvatske izvozi pčelinji otrov, koji je, kaže, najkvalitetniji u Evropi.

“Najbitnija supstanca u otrovu je melitin, on recimo u svijetu otrova ima negdje oko 50 posto melitina, a naš ima 70 posto, zato možemo parirati svim ostalim pčelarima u svijetu i nema bojazni hoćemo li dalje prodavati otrov ili nećemo”, ističe Matić.

Posla ima i zahtjevan je, kaže Nikola, ali se isplati. Za sav pčelinji otrov koji skupe ove godine već je dogovoren otkup po cijeni od 40 hiljada maraka po kilogramu.

Pčelinji otrov ili apitoksin, vrlo je tražen u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji zbog svojih iznimnih ljekovitih svojstava. Pomaže kod različitih vrsta oboljenja, a neka istraživanja kažu čak i kod malignih.

Mnogo truda, rada i ulaganja

U Savezu udruženja pčelara upravo u proizvodnji pčelinjeg otrova vide veliku šansu, jer sama proizvodnja meda, iziskuje puno truda, rada i ulaganja, a dobit je svake godine, ističu, neizvjesna.

“Troškovi su veliki, neuređena regulativa, paše različite, puno je problema… Ovo je jedan od načina kako popuniti finacijske proračune i doći do dodtanih sredstava, i sva čast Nikoli i onima koji se odlučuju na ovakve iskorake”, kaće Slaven Cvitanović, Saveza udruženja pčelara “Kadulja”.

“Sigurno na ovaj način, ako pridoda tome medu još nešto kao što je polen, propolis, sad pčelnji otrov, sigurno će imati finu zaradu i jako brzo će se isplatiti. Evo da neko kupi nanovo 50 košnica, to je 10 hiljada KM, i aparat to je 2, on to bez problema može ove godine isplatiti, a med ako bude-bude, samo, opet kažem, treba raditi”, kaže Nikola Matić.

Na stotinu košnica, može se skupiti i do pola kilograma pčelinjeg otrova godišnje. Iz Saveza pozivaju domaće pčelare da se uključe u proizvodnju pčelinjeg otrova jer potražnja u svijetu je tolika da ponuda ne može pokriti trenutne potrebe.

Povezane teme:Bosna i Hercegovina pčelari pčelinji otrov

Up Next

Ramo Isak: Ako MUP RS-a izađe na entitetsku liniju, postajem republički ministar u cijeloj BiH

Don't Miss

Prvi mart je neradni dan u FBiH i ne prenosi se, obilježit će se u subotu

Nastavi čitati

BiH

Od nedjelje jeftina struja u drugim terminima

Published

prije 2 minute

28. Marta 2025.

Bella

Prelaskom na ljetno računanje vremena, u nedjelju, 30. marta ove godine nastupiće i promjena u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova.

Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi (tzv. jeftinija električna energija) primjenjivat će se radnim danima i subotom u periodima od 14.00 do 17.00 i od 23.00 do 08.00 sati, a nedjeljom cijeli dan.

Za sve ostale kupce JP Elektroprivreda BiH (EPBiH), manji dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima u periodima od 23.00 do 08.00 sati, a subotom i nedjeljom cijeli dan.

Informacije o primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova dostupne su i na web stranici JP Elektroprivreda BiH, putem besplatnih brojeva telefona u informativnim centrima, kao i na šalterima informacija u elektrodistributivnim dijelovima JP Elektroprivreda BiH, saopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Novi problemi za Dodika: Tužilaštvo poslalo poziv zbog vile na Dedinju

Published

prije 2 sata

28. Marta 2025.

Bella

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine poslalo je novi poziv za ispitivanje predsjednika RS Milorada Dodika, saznaje Istraga.ba.

Novi poziv za ispitivanje poslan je u okviru istrage koja se provodi zbog slučaja “Vila na Dedinju”.

Dodik bi se, prema tom pozivu, trebao odazvati u Tužilaštvo BiH u srijedu, 2. aprila.

Milorad Dodik je u ovom slučaju osumnjičen za krivično djelo “pranje novca” u vezi sa krivičnim djelima “primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja”.

Predsjednik RS je u martu 2022. godine i saslušan u ovom predmetu, ali optužnica protiv njega ne može biti podignuta sve dok ne bude ispitan na sve okolnosti koje mu Tužilaštvo BiH stavlja na teret.

Dodik se, podsjećamo, nije odazivao Tužilaštvu BiH na pozive koji su se odnosili na krivično djelo napad na ustavni poredak, zbog čega je za njim raspisana centralna potraga, a u toku je i postupak za raspisivanje međunarodne potjernice. S obzirom na to da se Dodikova odbrana poziva na član 3 Statuta Interpola u kojem piše da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, predmet Vila bi, u slučaju da Interpol ne odobri potjernicu za slučaj “državni udar”, mogao biti iskorišten za raspisivanje nove međunarodne potjernice.

U ovom krivičnom predmetu Bosna i Hercegovina je zatražila međunarodnu pravnu pomoć od Srbije, ali do danas vlasti te države nisu dostavile tražene dokumente.

Podsjećamo, Milorad Dodik je vilu na Dedinju u Beogradu kupio 2007. godine. Ugovor o kupovini dijela nekretnine Dodik je potpisao 16. maja 2007. godine. Vlasnik drugog dijela vile (bio) je Aleksandar Obradović, tadašnji direktor tada direktor ČEZ-a za Srbiju. Istog dana kada jen potpisan ugovor o kupovini nekretnine, Dodik je, zajedno sa Obradovićem doputovao u Gacko gdje je potpisan ugovor a Češkom elektroprivredom (ČEZ) o formiranju zajedničkog preduzeća „Nove elektrane Republike Srpske“, odnosno izgradnji drugog bloka Termoelektrane Gacko. Posao je vrijedan više od dvije i pol milijarde maraka. Za direktora „Nove elektrane RS“ imenovan je Aleksandar Obradović tada direktor ČEZ-a za Srbiju.

Osam godina kasnije, Tužilaštvo BiH otvara istragu o kupovini vile na Dedinju. Tada se saznaje da je Dodik kupovinu nekretnine “pokrio” fiktivnim kreditom od 750.000 eura podignutim u “Pavlović banci”. Dodik je ovaj kredit podigao tačno godinu dana nakon upisa vlasništva, a hipoteka je upisana dvije godine kasnije, odnosno 2009. godine.

Zbog ovoga je Dodik saslušan u martu 2022. godine u Tužilaštvu BiH.

“Istinita je činjenica da sam 2007. godine zaključio ugovor o kreditu sa Pavlović bankom u iznosu milion i 468 hiljada KM, koji je konvertovano u 750.000 eura. Sredstva kredita sam upotrijebio za kupovinu nepokretnosti u Beogradu. Sljedeće 2008 godine mijenjani su uslovi kredita tako da je rok otplate produžen, ali isto tako povećana i kamata. Zato je 2008 godine zaključen novi ugovor sa Pavlovićo bankom, kasnije aneksom ugovora rok otplate pomjeren na 20 godina. Kredit otplaćujem,“ rekao Milorad Dodik nakon saslušanja u Tužilaštvu BiH.

Ukoliko se Dodik u srijedu ne odazove pozivu Tužilaštva BiH, bit će izdata naredba za njegovo dovođenje, a to otvara i mogućnost raspisivanja nove međunarodne potjernice za krivično djelo korupcije, prenosi Istraga.ba.

Nastavi čitati

BiH

Stevandić: Sarajevo sad traži i našu fizičku likvidaciju, ne samo političku

Published

prije 4 sata

28. Marta 2025.

Bella

Predsjednik NSRS i bjegunac od bh. pravosuđa Nenad Stevandić izjavio je danas da ‘nema osnova da Interpol prihvati zahtjev Suda Bosne i Hercegovine da se raspiše međunarodna potjernica za njim i predsjednikom RS Miloradom Dodikom’.

On je naveo da bi takva odluka imala dalekosežne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Stevandić je za K1 televiziju rekao da je zahtjev Sarajeva veliko iznenađenje i da djeluje sumanuto i naglasio da je ‘Republika Srpska, uz Srbiju, jedina strana koja se zalaže za mir’.

“Mi smo jedini van ratne retorike i vidimo šta bi i kolike bi bile posljedice takve odluke”, rekao je Stevandić.

Stevandić dalje tvrdi kako on samo radi stvari koje su propisane zakonima RS i Ustavom RS, a zaobilazi da kaže da su zakoni po kojima postupa antiustavni i da ih je Ustavni sud BiH stavio van snage.

“Nismo napustili svoja radna mjesta, mi smo ljudi koji smo zaštićeni dokumentima, Ustavom i zakonima Republike Srpske, a s druge strane imamo histeriju u Sarajevu koje sad traži našu i fizičku likvidaciju, ne samo političku”, rekao je Stevandić.

Ukazao je da su u Sarajevu veoma dobro procjenili vrijeme da zatraže potjernicu jer su, kako kaže, demonstracije u Srbiji napravile izvjesnu dozu nestabilnosti i narušile ekonomski sistem o čemu je govorio i predsjednik Aleksandar Vučić i da to Srbiju stavlja u otežavajući politički, ekonomski, vojni, i svaki drugi položaj na Balkanu.

Nastavi čitati

BiH

Vjerujete li mu? Dodik kaže da ga je Netanyahu zamolio da sjedne pored njega

Published

prije 6 sati

28. Marta 2025.

Bella

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pokušao je kroz medije iz RS-a, koje je poveo na konferenciju u Izrael da se opravda nakon što mu je ukazano da ustane sa s mjesta pored Benjamina Netanyahua na konferenciji o antisemitizmu u Jerusalemu.

Na snimku koji je objavljen vidi se kratki pozdrav Dodika i izraelskog premijera nakon čega Dodik pokazuje na stolicu i gestikulira Netanyahuu da sjedne pored njega. Poslije toga sjeda, ali vrlo brzo dolaze organizatori i Dodik ustaje.

Svega nekoliko sekundi nakon toga Netanyahu ustaje da održi govor. U međuvremenu niko nije sjeo na mjesto s kojeg je Dodik ustao, a na kadrovima se vidi kako Dodik i dalje stoji (na videu od 1:55 do 2:35).

Dodik u obrazloženju kaže da ga je Netanyahu zamolio da sjedne pored njega.”Ja sam sjeo pored njega, nakon toga on je otišao da govori i ja sam otišao da pozdravim neke druge ljude”, kazao je Dodik.

Ipak, na snimku se vidi kako je Dodik dobio deložaciju prije nego što je Netanyahu ustao da održi govor, a također se vidi da kada je ustao ni s kim se nije pozdravio.

https://twitter.com/i/broadcasts/1BdGYqbYlagGX

Klix

Nastavi čitati

BiH

Avion Vlade RS-a iz Beograda stigao u Banju Luku, pretpostavlja se da je Dodik napustio letjelicu u Srbiji

Published

prije 9 sati

28. Marta 2025.

Bella

Avion Vlade Republike Srpske koji je prevezao Milorada Dodika iz Tel Aviva do Beograda, dva sata iza ponoći je sletio u Banju Luku. Pretpostavlja se da je predsjednik bh. entiteta RS izašao iz letjelice u glavnom gradu Srbije prilikom kratke pauze koju je pilot napravio.

S obzirom da je Dodik prije nekoliko dana u Beograd stigao ili helikopterom ili u koloni automobila koja nije provjeravana na graničnim prelazima, za očekivati je da u planu ima isti način povratka. Podsjetit ćemo da je za njim raspisana centralna potjernica što se odnosi na prostor unutar BiH.

Dodik je jučer iz Izraela poručio da će se u BiH vratiti iduće sedmice.

Termini, način i uopće pitanje povratka zavisi i od Interpola. Naime, Interpol još nije odgovorio na zahtjev Suda BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.

Ukoliko Interpol potvrdi zahtjev, to znači da bi Dodik trebao biti uhapšen u bilo kojoj državi članici Interpola. Treba znati da potjernica Interpola ne znači da bjegunce traži Interpol, već je to “obavijest policijskim strukturama država članica da obrate pažnju” na određene osobe koje bi mogle pokušati ući u njihovu državu, piše Klix.

Ukoliko ostane u Srbiji, nije za očekivati da bude uhapšen, što je praksa tamošnjih vlasti kada su u pitanju bjegunci od bh. pravosuđa. I sam ministar policije Ivica Dačić je kazao da su Dodik i Stevandić državljani Srbije i da Srbija štiti svoje građane.

Dodik je prethodno boravio u Izraelu, gdje je učestvovao na konferenciji o antisemitizmu. Izraelski mediji objavili su da mu je, nakon zahtjeva za Interpolovom potjernicom, preporučeno da obustavi učešće na tom događaju.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH izdvojila 257,5 miliona KM za izgradnju puteva u Federaciji BiH, evo o kojim se trasama radi

Published

prije 9 sati

28. Marta 2025.

Bella

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 miliona KM. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju putne infrastrukture u Federaciji BiH.

Vlada Federacije BiH donijela je tri odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima“ u ukupnom iznosu od skoro 240 miliona KM. Sredstva su namjenjena za izgradnju autocesta, brzih cesta, te magistralnih i drugih cesta, kao i putnu infrastrukturu.

Jadransko-jonska autocesta

Također, Vlada je odlukama utvrdila i projekte koji će se finansirati putem ovih programa, a sredstva su namijenjena za finansiranje izrade projektne dokumentacije, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM (dionice Maoča – Tuzla i Čanići-Tuzla, te dionica Orašje-Brčko).

U okviru projekata izgradnje Jadransko-jonske autoceste, dionica Počitelj-Stolac osigurano je 2.744.705 KM, zatim za južnu obilaznicu Mostar planirano je 15.758.521 KM (dionica Miljkovići-Rodoč – veza na M17, spojna cesta na M17.4, pristupna ceste Varda-Rodoč i rekonstrukcija ceste Ilići-Mostar).

Sredstva su osigurana i za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok – Pofalići- Velešići- Bentbaša u iznosu od 1.000.000 KM.

Za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17.200.000 KM.

Zatim za brzu cestu Lašva-Travnik-Jajce osigurano je 43.807.531 KM (dionica Nević Polje-Turbe, Poslovna zona Vitez, Vitez-Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva-Kaonik Selište-Vitez, te Nević Polje – Turbe).

Sredstva u iznosu od 43.257.283 KM namjenjena su za brzu cestu Mostar- Široki Brijeg- granica RH.

Za finansiranje izgradnje brze ceste Prača -Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno.

Sredstva od 700.000 KM planirana su za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjetu na M17 Ortiješ i Počitelj.

Zatim, za izgradnju dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo prema usvojenim odlukama izdvaja se 18.668.665 KM.

Za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo planirana su sredstva u iznosu od 7.001.423 KM.

Iznos od 2.400.000 KM osiguran je za projekt rekonstrukcije ceste Kreševo – Kiseljak planirano je 1.200.000 KM, te izgradnju obilaznice Kiseljaka Il faza – tunel i trasa i sanaciju ceste Lepenica- Han Ploča.

Za izgradnju „Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo – Slavinovići, I faza – nastavak od Prinčeve džamije planirano je 1.500.000 KM.

Po milion KM planirano je za projekte izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, (dionica Šički Brod 3 – Živinice 1), kružnog toka Hidani na cesti M4 u Kalesiji (dionica Simin Han – Donje Caparde), te Južne obilaznice Gruda.

O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisat će se Ugovori ili Sporazumi između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze. Za provođenje ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, te finansija, zatim JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

Četvrtom odlukom koju je donijela Vlada Federacije BiH usvojen je Program utroška drugog dijela sredstava „Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” u iznosu od 18.552.998,94 KM. Raspodjela ovih sredstava vršit će se na osnovu provedenog javnog poziva, u skladu sa općim i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih današnjom odlukom.

Sanacije, rekonstrukcije i povezivanje regionalnih cesta

Korisnici ovog transfera su kantoni, gradovi, općine i fondovi (kantonalne direkcije, uprave i javne ustanove za ceste) u Federaciji BiH, a svrha je poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti u cestovnom prometu regionalnih, lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Dio ovih sredstava za projekte regionalnih cesta u iznosu od 7.000.000 KM dodjeljuju se za usluge izrade projektne i studijske dokumentacije za rekonstrukciju, izgradnju regionalnih cesta, zatim izgradnju novih cesta iz nadležnosti kantona i povezivanje regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Također, namijenjena su za radove na sanaciji, rekonstrukciji, izgradnji i povezivanju regionalnih cesta na ostatak prometne mreže.

Za projekte koji se odnose na lokalne ceste, te gradske/općinske ulice odnosi se iznos od 11.552.998,94 KM i dodjeljuje se za usluge izrade projektne dokumentacije, kao i radove na sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Sredstva će se dodjeljivati korisnicima u skladu sa odobrenim projektima, a na osnovu podnesenih zahtjeva na javni poziv koji će raspisati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Javni poziv će biti objavljen na web stranici Ministarstva, te u najmanje dva dnevna lista s ciljem dostupnosti najširoj javnosti.