“Bosni i Hercegovini predostoji vrlo neizvjesno vrijeme u kojem ne isključujem mogućnost konačne realizacije prijetnji o otcjepljenju koje izriče Milorad Dodik. Imamo jasnu strategiju da će na liniju razgraničenja izvesti policiju, rezervni sastav, lovačka društva i dobrovoljce i to će biti ključni trenutak. Ukoliko su građani BiH spremi da dozvole etničku podjelu BiH, ukoliko su Sarajlije spremne da im na 200 metara zračnog prostora od Predsjedništva BiH bude Srbija, onda je zaista moguće da se zemlja etnički podijeli bez rata. Tvrdim da je to nemoguće i da će doći do sukoba i incidenta koji će odnijeti ljudske živote”, rekao je ovo advokat i novinar Senad Pećanin koji je nakon više od pola godine prekinuo medijsku šutnju gostujući u Pressingu.

Zašto šutnja više od pola godine i zašto se odlučili istupiti javno sada?

To je bila odluka koja je bila plod velikog razočarenja političkim odnosima u BiH, situacijom u kojoj se BiH nalazi unutrašnjim političkim akterima s jedne strane, i druge strane odnosom naših Zapadnih prijatelja prema BiH. Uslijedila je nakon jedne značajane konferencije u Berlinu koja je nažalost potvrdila i uvjerila me da je odnos jedne tako značajne zemlje kao Njemačke, pa i cijele EU, apsolutno nedorastao ozbiljnosti težine i dubini krize u BIH.

Zašto je tako? Nemoguće da sve te zemlje ne razumiju šta se zbiva?

EU se pokazala kroz decenije kao akter koji ipak slijedi politiku SAD-a kada je region u pitanju. To se događa i sada. Nažalost, SAD su unatoč suprotnim očekivanjama mnogih koji su se nadali pobjedi na prošlim izborima Bidena, promijenili softver politike prema BiH u kojem je BiH postala kolateralna šteta, zajedno sa Crnom Gorom i Kosovom, uvjerenja aktuelne američke adminsitracije da će situaciju u regionu stabilizirati tako što će aktuelni režim Aleksandra Vučića odvojiti od Rusije. Iako su bili oni koji su ukazivali na neutemeljnost očekivanja i da će takva politika destabilizirati regiju, Amerika je istrajavala na tome i dovela u tešku poziciju ne samo EU, ali naročito Crnu Goru, potom Kosovo i BiH. Uvjerenje da je moguće režim Vučića odvojiti od Rusije prevući na stranu zapadnih partnera je bila jedna iluzija koje postaju svjesni pomalo i u SAD. Posljednja posjeta Jamesa O'Briena je priznanje, naravno nikada to nećete dobiti od velike zemlje, ali je to bilo svojevrsno priznanje bankrota velike države prema ovoj regiji. Oni su prepustili srpskom nacionalsitičkom hegemonizmu Crnu Goru, usporili mnoge procese na Kosovu, a BiH doveli u teško stanje koje postaje sigurnosni problem.

Je li to razlog zbog kojeg ste odlučili prekinuti šutnju?

Ja sam blago šokiran nedostatkom analize u našem javnom prostoru o situaciji prije svega sa sigurnosnog aspekta u kojoj se BiH nalazi. Mnogi građani se sjećaju 1992. godine i čuvenog šlepera sa bananama JNA i pitam se da nakon 30-ak godina ne postoji minimum svijesti o svemu što se događa oko nas. Prije svega mislim na činjenicu enormnog naoružavanja Srbije koja nije u zavidnoj ekonomskoj situaciji, ali ogroman dio budžeta izdvaja za naoružanje. 2017. Srbija je potrošila 731 miliona dolara na naoružanje. To je bilo više nego svih pet ostalih zemalja Zapadnog Balkana koje su zajedno potrošile. Od tada svake godine se povećavaju izdvajanja iz budžeta za naoružavanje. Ako pogledate Srbije je okružena članicama NATO-a. Nijedna od tih zemalja neće napasti Srbiju, jedina zemlja koja bi mogla biti poprište jeste BiH.

S druge strane imate politiku Milorada Dodika koja je poštena. On ne krije šta je njegov cilj i ambicija. Ako te dvije činjenice ukrstite, ne mogu da vjeurjem da je takvo ignorisanje realnosti od političkih aktera, onda javnosti i medija. Mislim da BiH postoji vrlo neizvjesno vrijeme u kojem ja ni malo ne isključujem mogućnost konačnog realiziranja prijetnji o otcjepljenju koje izriče Milorad Dodik.

Bojite li se da bi Srbija mogla napasti BiH?

Ne napasti na način da izvrši agresiju, ali na način da bude potpora na koju je JNA i Vojska Srbije bila. Ovdje ćemo imati situaciju da neće biti rat po uzoru na 90-e godine, ali će biti, ironično kažem, da vjerujem Dodiku da nije za rat, ali jeste za otcjepljenje- imamo jasnu strategiju da će na liniju razgraničenja izvesti policiju, rezervni sastav, lovačka društva i dobrovoljce i to će biti ključni trenutak. koliko su građani BiH spremi da dozvole etničku podjelu BiH, ukoliko su Sarajlije spremne da im na 200 metara zračnog prostora od Predsjedništva bude Srbija, onda je zaista moguće da se zemlja etnički podijeli bez rata. Tvrdim da je to nemoguće i da će doći do sukoba i incidenta koji će odnijeti ljudske živote. Najgori scenario je da će se tek tada umiješati međunarodne snage NATO ili EUFOR i pokušati konzervirati stanje na način kako je to urađeno s podjelom Kipra. Imat ćemo plave šljemove koji će biti zaštitnica onoga što je RS otela od teritorije. Bit će to vještačka država koja će biti održava od pomoći Srbije, Rusije, Kine, a s druge strane će biti obećavanje mrkve kao što je ulazak u EU.

Pričate sigurno kao da imate dokaze da će se to desiti. Slušamo mjesecima od evropskih i američkih lidera da neće dopustiti raspad BiH?

Bogić Bogićević je 25.11.2023. ispričao detalj kada je američki sekretar James Baker došao 1991. u Jugoslaviju i imao sastanak s članovima Predsjedništva i članovima predsjedništava svih država članica kada je rakao da SAD priznaju teritorijalni integritet Jugoslavije i da neće priznati niti jednu državu koja se osamostali. Nedavno je Vesna Pusić, vrlo iskusna političarka, javno rekla da ona ne bi da je na mjestu lidera u BiH imala puno pouzdanje u to da će SAD odlučno braniti integritet BiH. Bio sam tužan zbog toga što se slaže sa mnom, ali je istovremeno bila potvrda mog stava da živimo u vremenu u kojem interesi BiH mogu biti zaštićeni od bilo kojeg prijatelji samo u onoj mjeri u kojoj se poklapaju s interesima tih zapadnih prijatelja. Agresija na BiH 1992-1995 to svjedoči. Agresija Rusije na Ukrajinu i genocid u Gazi i krize u odnosima sa Kinom, vjerovatno živimo jedan od najturbulentnijih perioda u bližoj istoriji čovječanstva. Dubina ove krize prevazilazi svešto smo vidjeli do okončanja Drugog svjetskog rata.

Koji je momenat u kojem bi se Dodik odlučio na otcjepljenje?

Onog trentuka kao bi institucije BiH zaista počele raditi, mislim na prvosuđe prije svega, kada bi njegova sloboda bila dovedena u pitanje, u stanju je proizvesti rat da ne bi otišao u zatvor. S druge strane, tu je faktor Rusija. Imali smo predigru pokušaja secesije prije dvije godine, uoči početka rata u Ukrajini. Samo je ozibljnost kojom je shaćaen taj rat spriječio Dodika da 9. janura ne provede u djelo. Od ishoda rata u Ukrajini će dosta toga zavisiti.