Connect with us

BiH

Pendeš: ‘Kovačevića treba kazneno goniti, to je lažno predstavljanje!” (VIDEO)

Published

prije 2 godine

on

Zvaničnica HDZ-a Marina Pendeš komentarisala je u programu BHRT-a presudu “Kovačević” koju je donio Evropski sud za ljudska prava i koju HDZ uz podršku visokog predstavnika Christiana Schmidta želi pred Velikim vijeće tog suda osporiti.

Naime, Evropski sud za ljudska prava 29. augusta 2023. godine objavio je sažetak presude u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH u kojoj je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno.

Aplikant se žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine koji živi u Sarajevu povrijeđeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine. Sud je presudio u korist aplikanta, navodeći da trenutni političko sistem koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja. U tom smislu, prilikom korištenja aktivnog biračkog prava, bilo čija etnička pripadnost kao glasača ne može se i ne smije koristiti, jer se time direktno podriva demokratija.

“Meni je jako zanimljivo da je gospodin Kovačević podnio tužbu sudu u Strazburu na način da se žali da je neko ili on onemogućen da bira svoje predstavnike, a ujedno je savjetnik kod člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.To je stvarno nonsens, ja nemam riječi. To nema nikakve zdrave logike”; kazala je Pendeš a zatim dodala: 

“On kao osoba koja se nekada izjašnjava kao Srbin, nekad kao Hrvat… Zar to nije manipulacija. To je krađa indentiteta, to je lažno predstavljanje. To treba kazneno goniti”, kazala je Pendeš, a zatim iste riječi ponovila: “To treba kazneno goniti!”.

 

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Najavljen novi snijeg u više dijelova BiH: Jako će zahladniti, očekuju se dvocifreni minusi

Published

prije 3 sata

on

29. Aprila 2026.

By

Naoblačenje, u nastavku dana i večeras kiša, na planinama snijeg koji se do sutra ujutru prodorom osjetno hladnijeg vazduha u dijelovima centralne, istočne, jugoistočne Bosne te istočne Hercegovine može spustiti i na samo 700mnv.

Količinski bez nekih većih padavina, većinom od 2 do 10 l/m2. U dijelovima centralne i istočne Bosne do 25 l/m2.

U nizinama kiša a na višim planinama uz tanji snježni pokrivač kojeg dekorativno sutra ujutru moze biti i u brdskim dijelovima gornjeg Podrinja, Sarajvsko-romanijske regije te sjeverne i istočne Hercegovine, objavio je u novoj prognozi BHmeteo.

Prestanak padavina i udari vjetra

U četvrtak (30. april) tokom dana prestanak padavina u svim krajevima uz postepeno razvedravanje. Uslijedit će hladna noć, pa bi jutarnji sati petka (1. maj) donijeli mraz većem dijelu zemlje.

Treba skrenuti pažnju i na vjetar, koji će dolaskom osjetno hladnijeg vazduha zapuhati širom zemlje. Umjeren do jak sjeverac, u dijelovima zapadne, jugozapadne Bosne i u Hercegovini jaka do olujna bura.

Najjači udari vjetra tokom vidljivog dijela dana, u četvrtak i petak dok bi u noćnim satima slabio.

Dvocifreni minusi

Za Prvi maj, nakon neuobičajno hladnog jutra uz temperature većinom -4 do 2°C, na planinskim mrazištima i blizu dvocifrenih minusa, u toku dana ostaje relativno svježe uz pojačan sjeverac.

Vrijeme uglavnom sunčano, uz slab do umjeren dnevni razvoj naoblake u poslijepodnevnim satima. Suho, tek rijetko uz koju kap kiše ili kakav zanemariv kratkotrajni pljusak.

Za vikend postepena stabilizacija vremena. Jutra ostaju prohladna uz lokalnu pojavu mraza, danju postepeno sve toplije naročito u nedelju (3. maja) kada bi preovladavalo i u potpunosti sunčanije vrijeme.

Nastavi čitati

BiH

I Miloševićev krvnik i bivši šef tajne službe Jovica Stanišić želi na slobodu: ‘Tražim samo malo milosti’

Published

prije 3 sata

on

29. Aprila 2026.

By

Nekadašnji šef srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovica Stanišić, kojeg je Međunarodni mehanizam za krivične sudove osudio na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj, zatražio je prijevremeno puštanje na slobodu i upitio izvinjenje za svoje zločine.

U podnesku Stanišića upućenom Mehanizmu se navodi kako je postupak protiv njega započeo je njegovom dobrovoljnom predajom i prvim pojavljivanjem pred ICTY-jem u junu 2003. godine. U zahtjevu stoji da je na dan 10. marta 2026. Stanišić proveo ukupno oko 3.650 dana, odnosno deset godina u pritvoru, što predstavlja dvije trećine izrečene kazne.

“Stanišić ne traži suosjećanje, već samo određeno razumijevanje i malo milosti. Ima 76 godina i narušenog je zdravlja. Prijevremeno puštanje na slobodu omogućilo bi mu mali, ali neprocjenjiv, posljednji period života kod kuće sa suprugom i sinom te u svojoj zajednici. Nasuprot tome, odbijanje ovog zahtjeva najvjerovatnije bi ga osudilo na usamljenu smrt u udaljenom zatvoru“, istaknuto je u zahtjevu.

Njegovi pravni zastupnici naveli su da u ovom predmetu krivična djela počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) nesumnjivo su bila ozbiljna, ali djela za koja je Stanišić osuđen spadaju u donji raspon težine u odnosu na osobe osuđene po osnovu odgovornosti za UZP pred Haškim tribunalom.

“Tokom sudskog postupka koji je trajao više od 20 godina, Stanišić je oslobođen većine činjeničnih navoda iz optužnice. Shodno tome, težina krivičnih djela za koja je osuđen odražava se u kazni koja je samo tri godine duža od njegove prvobitne osude za pomaganje i podržavanje, te je niža u odnosu na većinu osoba osuđenih pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju i Mehanizmom za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu“, navodi se u zahtjevu.

Također se navodi da iako Stanišić priznaje ozbiljnost svojih djela i njihov težak utjecaj na žrtve, važno je istaći da se težina tih djela i doprinos za koji je osuđen nalazi na najnižem nivou u poređenju s većinom drugih osoba kojima je odobreno prijevremeno puštanje na slobodu

Prema optužnici Haškog tribunala iz 2008. godine, Stanišić i Simatović se terete da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bilo uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s dijelova teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske radi uspostavljanja etnički čiste srpske države.

Nastavi čitati

BiH

Bura u Briselu zbog izložbe o Jasenovcu, Hrvatski eurozastupnici reagovali: “Bi li tako odao pijetet i Srebrenici”

Published

prije 3 sata

on

29. Aprila 2026.

By

Izložba o koncentracionom logoru Jasenovac, koja je ove sedmice otvorena u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu, izazvala je oštre reakcije i osude, prvenstveno od strane hrvatskih eurozastupnika.

Kako prenosi zagrebački Jutarnji list, izložba je okarakterisana kao pokušaj propagande i historijskog revizionizma, a tokom rasprave su direktno spomenuti genocid u Srebrenici, ratna uloga Nenada Stevandića te širenje mržnje prema Bošnjacima.

Izložbu pod nazivom “Koncentracijski logor Jasenovac: Sjećanje i opomena” u ponedjeljak navečer otvorio je Aleksandar Nikolić, francuski eurozastupnik srpskog porijekla iz redova krajnje desničarske grupacije “Patrioti za Evropu”, u saradnji s Federacijom mladih Srba Evrope.

Na otvaranju je prisustvovala i delegacija iz bh. entiteta Republika Srpska, predvođena predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem, što je izazvalo posebnu buru među zastupnicima.

“Bi li organizovao izložbu o genocidu u Srebrenici?”

Zastupnik iz redova Zelenih, Gordan Bosanac (Možemo), ocijenio je da su motivi postavljanja ove izložbe isključivo dnevnopolitički, naglasivši da organizatorima namjera nije bila stvarni doprinos kulturi sjećanja. U svojoj izjavi direktno je prozvao organizatora spomenuvši Srebrenicu.

“Pravo je pitanje, bi li zastupnik Nikolić, inače član ekstremno desne grupacije Patriota, bio spreman organizirati izložbu o, primjerice, genocidu u Srebrenici, i tako dokazati svoju iskrenu posvećenost politici sjećanja, umjesto iskorištavanja Jasenovca za dnevnopolitičke bodove?”, upitao je Bosanac, a prenosi Jutarnji list.

Zloupotreba Jasenovca i širenje mržnje prema Bošnjacima Da se radi o zloupotrebi žrtava smatra i Davor Ivo Stier, eurozastupnik iz redova HDZ-a. On je u svom govoru na plenarnoj sjednici u Strazburu podsjetio na nedavne događaje u Bosni i Hercegovini, tačnije u Donjoj Gradini.

“Jedno je kako propisuje rezolucija ovog Parlamenta o osudi totalitarnih režima, a drugo je ono što smo vidjeli nekidan u Donjoj Gradini u BiH, gdje je kompletno vodstvo Republike Srbije i Republike Srpske zloupotrijebilo Jasenovac da bi zapravo slalo poruke mržnje. Ne pijetet prema žrtvama, nego mržnja prema drugim narodima, prema Hrvatima i prema Bošnjacima”, istakao je Stier, dodavši da se “daleki eho te propagande” sada osjeti i u Evropskom parlamentu kroz poteze francuskog desničara.

Posebnu pažnju i oštre kritike izazvalo je prisustvo Nenada Stevandića. Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) nazvao je skandaloznim to što se predsjednik NSRS-a uopće pojavio u Parlamentu u ovakvom kontekstu.

Bartulica je poručio da je Stevandićeva “ratna uloga iz 90-ih opterećena ozbiljnim optužbama i brojnim svjedočanstvima o progonu Hrvata i muslimana”. Naglasio je da, iako neko nije pravosnažno osuđen, to ne briše političku i moralnu odgovornost, te da takve osobe ne bi smjele biti dio događaja koji se bave osjetljivim temama poput Jasenovca. Pored toga, Bartulica je optužio Nikolića da se na izložbi dijele leci kojima se manipulira brojem žrtava u političke svrhe.

Reakcije ostalih zastupnika i Stevandićev odgovor

S kritikama su se složili i Tonino Picula (S&D) i Karlo Ressler (HDZ/EPP). Picula je istakao da su ovakvi pokušaji “političkih manipulatora i povijesnih revizionista s krajnje desnice” i njihovih “sponzora sa zapadnog Balkana” u potpunoj suprotnosti s pijetetom koji žrtve Jasenovca zaslužuju. Ressler je dodao da Srbija i RS već godinama pokušavaju instrumentalizirati patnje kroz koje su u logoru prošli Srbi, Jevreji i Hrvati.

S druge strane, Nenad Stevandić se putem mreže X pohvalio dolaskom u Brisel.

“Mi Srbi dugo smo čekali priliku da istina pređe naše granice, da poništimo povijesni revizionizam s mjesta gdje se Hrvatska i Balkan puno jasnije vide. Ne mrzimo – sjećamo se, kako se ne bi ponovilo”, objavio je Stevandić. On je, kako prenosi Tanjug, iskoristio priliku i da spomene hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, ustvrdivši da on “u Evropi ne bi mogao imati koncert kao u Hrvatskoj”.

KLix

Nastavi čitati

BiH

Svake godine “umire” nekako s proljeća: Zločinac moli za milost

Published

prije 8 sati

on

29. Aprila 2026.

By

Već godinama srbijanska propaganda uporno pokušava u javnost plasira istu priču, kako je zločinac Ratko Mladić navodno na samrti, teško bolestan, pred kraj života. Svake godine, gotovo po pravilu, “umire” nekako s proljeća.

 

Haški sud u utorak je, radi razmatranja zahtjeva za privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, odnosno omogućavanja liječenja u Srbiji, naložio procjenu zdravstvenog stanja ratnog zločinca Ratka Mladića.

Međutim, postavlja se pitanje koliko je takav scenarij uistinu moguć. Haški ekspert s kojim smo razgovarali, za Vijesti.ba tvrdi da je nemoguće.

Naime, srbijanska kampanja nije ništa drugo nego kreiranje narativa čiji je cilj relativizacija zločina i pokušaj izazivanja sažaljenja prema čovjeku koji je pravosnažno osuđen za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Najprije, valja napomenuti kako ovo nije prvi put da se zahtijeva Mladićevo puštanje na slobodu radi njegovog lošeg zdravstvenog stanja. U junu prošle godine, njegova je odbrana zatražila od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove da ga se pusti na privremenu ili uslovnu prijevremenu slobodu, jer mu se, kako je tada navedeno, “životni vijek mjerio u mjesecima”, što je identičan narativ koji se provlači i sada, jer je Mladićev sin Darko naveo kako se nada da će mu otac “ostati živ do petka”, kada bi trebala biti donesena odluka o njegovom zahtjevu za puštanje. Ovakvi zahtjevi su se ponavljali i godinama ranije.

Da nije otišao u Haag, raspao bi se

Da bi se razumjela suština ove manipulacije, treba se vratiti u trenutak njegovog hapšenja i izručenja Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Haški ekspert za Vijesti.ba ističe kako je Mladić zapravo, kada je doveden u Haag, bio u stanju “raspadanja”. Mladić nije doveden u Haag kao snažan vojnik, već kao čovjek u zapuštenom zdravstvenom stanju. Postojala je realna bojazan da neće ni dočekati presudu. Prema svjedočenjima iz Haaga, da je ostao u Srbiji još nekoliko mjeseci, vjerovatno ne bi preživio. Upravo su ga ljekari u pritvorskoj jedinici Tribunala održali u životu dovoljno dugo da se suoči s pravdom. Zahvaljujući sistemu koji Srbija osporava, on je i dalje živ.

U svakom slučaju, odluku u potpunosti samostalno i nepristrasno, donosi predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana, međutim, uvijek u konsultaciji sa sudijama koje su presudile zločincima, ali i sa žrtvama. Primjeri iz prakse pokazuju da se i najteži slučajevi razmatraju tek kada je kraj apsolutno neizbježan i neposredan. Također napominje kako je iz zdravstvenih razloga 2022. pušten bivši politički vođa Autonomne regije Krajina (ARK) i osuđeni ratni zločinac Radoslav Brđanin, ali i ističe da se to dogodilo nakon što su svi ljekari konstatovali da će umrijeti u roku od 48 sati. U slučaju Mladića, takav scenario jednostavno ne postoji.

Još je jedan paradoks. Zločinac, Srbija i njegova odbrana zahtijevaju njegovo puštanje na slobodu, od koga? Haškog suda kojeg navodno ne priznaju i čije presude navodno ne priznaju.

Nije nevažno ni podsjetiti kako se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija ogrnuo zastavom Srbije prije glasanja o rezoluciji o Srebrenici, te pokušao odvratiti zemlje članice od glasanja za njeno usvajanje, lobirajući tako svijet za rušenje naslijeđa Haškog tribunala.

Ko je Ratko Mladić?

Ratko Mladić je zločinac osuđen na doživotni zatvor pred međunarodnim sudom u Hagu zbog više teških ratnih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995).

Najvažnije tačke presude su:

  • Genocid u Srebrenici (1995)
  • Zločini protiv čovječnosti (progon, istrebljenje, ubistva)
  • Deportacije i prisilno premještanje civila
  • Terorisanje stanovništva Sarajeva tokom opsade
  • Napadi na civile
  • Uzimanje talaca (npr. pripadnika UN-a)

Uhapšen je u Lazarevu, u Srbiji, 2011. godine nakon godina bjekstva i skrivanja od međunarodne pravde. Sud je utvrdio da je bio odgovoran za organizovanje i vođenje operacija koje su dovele do tih zločina. Posebno je istaknuta njegova uloga u genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva. Presuda iz 2017. godine potvrđena je konačno 2021., čime je doživotna kazna postala pravosnažna.

E. Šahbazović
(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

BiH

Ovo su nove cijene mesa u BiH, kilogram teletine na historijskom maksimumu!

Published

prije 8 sati

on

29. Aprila 2026.

By

Cijene mesa u BiH su najviše od okončanja rata, a prema predviđanjima stručnjaka, trend poskupljenja će i dalje biti prisutan.

Tako su cijene teletine u RS-u dostigle su historijski maksimum i približile se granici od 50 maraka po kilogramu, dok istovremeno ponuda na tržištu nikada nije bila oskudnija.

Junetina prihvatljivija

Za razliku od teletine, situacija sa junetinom je nešto prihvatljivija Ipak, kada je riječ o teletini, stanje je znatno nepovoljnije za potrošače.

U banjalučkim mesnicama cijene se razlikuju i kreću se od 27 do čak 47 maraka po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta i dijela mesa.

“Teleći but dostiže najvišu cijenu i iznosi 47 KM po kilogramu, plećka je oko 42 KM, dok teletina sa kosti košta 35 KM po kilogramu”, navode iz jedne banjalučke mesnice.

Međutim, u drugoj mesnici situacija je nešto drugačija, pa kilogram teletine bez kosti košta oko 32 marke, dok je teletina sa kostima 27 KM.

Što se tiče cijena u FBiH, cijene su malo niže. Kilogram junetine najčešće se prodaje po cijeni od 21 do 27 konvertibilnih maraka, dok teletina dostiže od 33 do 40 KM.

Cijene u regionu

Prema dostupnim podacima, najviše cijene bilježe se u Hrvatskoj, gdje kilogram junetine često košta između 14 i 16 eura, dok je teletina i skuplja.

Takav nivo cijena prati standard Evropske unije, ali istovremeno predstavlja dodatno opterećenje za potrošače.

Slična situacija prisutna je i u Srbiji i Crnoj Gori, gdje se kilogram junetine uglavnom prodaje za 10 do 13 eura, uz manja odstupanja u zavisnosti od grada, ponude i kvaliteta mesa.

Najniže cijene mesa u regionu bilježe se u Sjevernoj Makedoniji, gdje se kilogram junetine može kupiti za osam do 10 eura, što ovu zemlju izdvaja kao najpovoljniju za potrošače kada je riječ o ovoj vrsti proizvoda.

Pad domaće proizvodnje i nekontroliran uvoz

Zbog pada domaće proizvodnje i sve većeg oslanjanja na uvoz, meso postaje luksuz koji sve manji broj građana može sebi da priušti.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe za Nezavisne novine da se na ovaj problem upozorava već dvije decenije, ali da konkretne reakcije nadležnih institucija izostaju.

“Prekomjeran i nekontrolisan uvoz doveo je do pada interesovanja za uzgoj domaće stoke, a samim tim i do smanjenja stočnog fonda”, kazao je Marinković.

Kako pojašnjava, posebno je izražen problem kada je riječ o teletini, jer se u domaćim mesnicama i marketima uglavnom nalazi meso iz uvoza.

“Cijene diktiraju zemlje izvoznice i zato su ovako visoke. Pošto naši kupci nemaju alternativu da kupe domaće tele, prinuđeni su da plate cijenu koja im se ponudi u mesnicama”, naveo je Marinković.

Neizvjesna situacija

Vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze” Lazo Šešić naglašava da je situacija na terenu izuzetno teška i neizvjesna.

“Cijena žive vage teletine kreće se od 15 do 16 maraka, a kada se doda PDV, dolazimo do skoro 19 KM. Međutim, veći problem od same cijene jeste to što robe jednostavno nema. Farmeri sve češće odustaju od uzgoja jer im se proizvodnja ne isplati”, rekao je Šešić.

Dodaje da na tržište dodatno utiču i globalni faktori, poput geopolitičkih kriza i rasta cijena energenata.

“Sukobi na Bliskom istoku, kao i poskupljenje goriva, utiču na sve segmente proizvodnje i transporta, pa se to neminovno preliva i na krajnje cijene mesa”, pojasnio je Šešić.

Nastavi čitati

BiH

Iznos RTV takse na računima struje mogao bi biti značajno veći, objavljeno za koliko

Published

prije 11 sati

on

29. Aprila 2026.

By

Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH trebala je danas razmatrati obimnu dokumentaciju o prijedlogu novog iznosa RTV takse. Riječ je o dokumentaciji javnih emitera, ali Regulatorne agencije za komunikacija (RAK).

Radi nedostatka kvoruma, sjednica je ipak odgođena, a očekuje se da će uskoro biti utvrđen novi termin kada bi sjednica ove komisije mogla biti zakazana, piše Fokus.ba.

Inače, RTV taksa trenutno se naplaćuje putem računa samo Elektroprivrede BiH. Naplata RTV takse se ne vrši putem EPHZHB. U RS-u se RTV taksa naplaćuje direktno putem računa koje ispostavlja emiter RTRS.

Vijeće RAK-za izračunalo projekcije naplate RTV takse

U dokumentaciji Vijeća RAK-a, otkriva Fokus, razmatrana je opcija povećanja RTV takse sa sadašnjih 7,50 KM na 10 KM.

Faksimil dokumenta RAK-a o visini RTV takse

Tako je u obimnoj dokumentaciji izračun iznos prihoda za postojeću visinu RTV takse od 7,50 KM kao i uz povećanje na 10 KM.

Tako se navodi da bi uz postojeći stepen naplate, a povećanje visine RTV takse na 10 KM, povećanje iznosa ukupne prikupljene RTV takse bio 17.698.667 KM. Od toga na teritoriji RS-a bi bilo 6,9 miliona, a na nivou FBiH 10,7 miliona KM.

Dio elaborata Upravnog odbora RTVFBIH o RTV taksi

Kaže se da bi pripadajući zakonski dio BHRT-a od ukupnog povećanja bio 8,8 miliona KM. Navodi se i da bi u takvoj situaciji, a zbog krize u kojoj se nalazi BHRT, državni emiter ostvario dobit od 7,7 miliona KM.

Šta stoji u elaboratu RTVFBiH

To bi se onda, kaže se, prioritetno usmjerili na izmirenje obaveza po osnovu poreza i doprinosa kao i EBU.

U elaboratu o visini RTV takse kojeg je sačinio Upravi odbor RTVFBiH, stoji sljedeća konstatacija:

Da je vršeno redovno usklađivanje visine RTV takse sa zvaničnom stopom inflacije tokom proteklog perioda od 2015. godine., na inicijativu Odbora JRTV sistema BiH, a u skladu sa Zakonom o Javnom radio- televizijskom sistemu BiH, visina RTV takse bi iznosila 9,35KM.

Nastavi čitati

Najčitanije