Connect with us

BiH

Plata KV čovjeka koji radi dnevnu smjenu je 944 KM, to je ponižavajuće

Published

on

Potpisivanje kolektivnih ugovora je i način zadržavanja radne snage

 

Jedan od načina borbe za ostvarivanje boljih radničkih prava je kolektivni ugovor koji definira materijalni status, ali i bolje uslove rada. Da je to veoma važna stavka za uposlene u realnom sektoru, prepoznali su u Zeničko-dobojskom kantonu i sindikatima metalske industrije.

Preko 3000 radnika ostvaruje benefite kolektivnog ugovora, što je tek mali garant za zadržavanje radne snage u aktuelnom vremenu. No, kako se većinom radi o privatnim kompanijama, do postizanja dogovora za bolji materijalni status radnika nerijetko se dolazi velikim naporima sindikata.

Kako bi znatno unaprijedili status radnika, najveća kompanija metalske industrije na području Zeničko-dobojskog kantona, Arcelor Mittal Zenica u prijedlogu novog kolektivnog ugovora nastoji postići povećanje satnice, plaće, isplatu regresa, ali i dodatne benefite s obzirom na uslove rada.

“Prvo su rudari što se tiče težine posla, drugi smo mi. Plata KV čovjeka koji radi dnevnu smjenu je 944 marke – to je ispod svakog nivoa, to je ponižavajuće s obzirom na to da znamo koliko i kako posluje firma. To je apsurd“, tvrdi Rašid Fetić, predsjednik Sindikata radnika Arcelor Mittala Zenica.

No, ugovaranje prava i obaveza između poslodavca i radnika nerijetko zavisi i od dobre volje poslodavca. Aktuelni kolektivni ugovor za radnike zeničkog Mittala istječe krajem maja, a kada bi mogli biti vođeni pregovori o novom, nismo uspjeli saznati ni mi nakon upita menadžmentu.

„Jednostavno imam osjećaj da se izbjegava nešto – ne znam zašto i kako. Do sad ni jedan kolektivni ugovor nije išao lagano, tako da ne očekujem ni ovaj sad, ali tu smo – mi smo spremni na sve“, poručuje Fetić za Federalnu TV.

Da radnik nije samo trošak za poslodavca, već nasuprot tome, dokazuju i primjeri nekolicine privatnih kompanija metalske industrije koje imaju potpisane kolektivne ugovore, što je ujedno i način zadržavanja radne snage.

„Dobili smo uvećanje plate, naknade koje nemaju karakter plata, definisali smo topli obrok, ubacili prevoz, regres i uvećanje godišnjeg odmora. Potpisivanjem kolektivnog ugovora firma će otvoriti vrata kao budući poslodavac svim dobronamjernim radnicima da mogu zasnovati svoj radni odnos u istoj firmi“, objašnjava Ismir Salkičević, predsjednik Sindikata Pobjede Tešanj.

U većini sindikalnih organizacija kompanija metalske industrije u ovom kantonu zaključeni su kolektivni ugovori kojima su poboljšana materijalna prava za više od 3000 radnika. Prema podacima sindikata, radničke plate u prosjeku su povećane za 11 do 22 posto ili u nekim apsolutnim iznosima od 100 do 150 maraka – što zavisi od kompanije do kompanije.

„Prosječna plata u firmama koje djeluju u Sindikatu metalaca ZDK-a je između 1050 i 1520 maraka – s tim da imamo primjere majstora koji sa određenim dodacima izađu i na 2 i preko 2 hiljade maraka. Je li to dovoljno? Nije“, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

Sveukupne prilike koje nisu stimulativne za bavljenje biznisom jedan su od uzroka za evidentan problem sve manjeg broja radnika u prerađivačkom sektoru. Uzme li se u obzir da upravo taj sektor privrede, ne umanjujući zasluge drugih, puni budžet, postavlja se pitanje budućnosti domaće industrije.

„Imamo situaciju da je 98 hiljada radnika uposleno u sektoru tgovine. Broj radnika u prerađivačkoj djelatnosti i trgovini je skoro identičan, što jasno ukazuje na zaključak da je isplatnije baviti se trgovinom i maržama nego prerađivačkom djelatnošću. U tom smislu – polako, ali sigurno – dolazi do deindustralizacije BiH“, napominje Mujkanović.

Spremni su zato, kažu metalci, ustupiti povremene aplauze nadležnih koje dobijaju za očuvanje ekonomije u zamjenu za kvalitetan opći kolektivni ugovor koji će utvrditi najnižu cijenu rada i najnižu platu. Uz adekvatnu zaštitu na radu i sigurnost radnog mjesta, tako se može osigurati i dostojanstvo metalaca, ali i drugih radnika u realnom sektoru.

BiH

Fadil Novalić slavi u zatvoru: “Dragi moji prijatelji, obradovala me je ova vijest”

Published

on

By

Presuđeni bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić u srijedu, 22. januara ponovo se oglasio na društvenoj mreži Facebook.

Ovaj put se pohvalio brojem pratitelja na društvenim mrežama.

 

“Dragi moji prijatelji, obradovala me je vijest da moja stranica ima 45.000 pratitelja. Hvala Vam”, napisao je.

 

Podsjetimo, Novalić, koji je osuđen na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe prilikom javne nabavke medicinskih respiratora iz Kine tokom pandemije koronavirusa izdržava četverogodišnju zatvorsku kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine, u Vojkovićima.

Nastavi čitati

BiH

Oglasio se SDP o protestima: “Većina je za minimalnu platu, nastavljamo borbu”

Published

on

By

U toku trajanja protesta poslodavaca ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) oglasio se SDP. Iz ove stranke su na Facebooku objavili fotografiju uz kratku poruku, piše Klix.
“Većina je za minimalnu platu. SDP će nastaviti borbu za radničko dostojanstvo”, naveli su iz SDP-a.Kao glavni zahtjev poslodavaca navedena je hitna suspenzija i revizija odluke o minimalnoj plati na način da 700 KM bude oporezivo, a 300 KM neoporezivo.

Pozvali su parlament na odgovornost i da sankcionišu djelovanje premijera Nermina Nikšića (SDP).

Prema posljednjim procjenama protestu je prisustvovalo između 1.000 i 2.000 osoba.

Nastavi čitati

BiH

Poduzetnik Šaban Efendić: Neka smanje oporezivi dio, a mi ćemo podići dodatno plate radnicima

Published

on

By

Poduzetnik Šaban Efendić jedan je od mnogobrojnih poslodavaca koji su danas došli na protest pred zgradu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u Sarajevo.

On je u izjavi za Klix.ba kazao da se odazvao protestu kako bi podržao zahtjeve privrednika koji su upućeni Vladi FBiH.

“Vlada FBiH bi trebala da razgovara s nama, da se konsultuje s nama, mi smo ti koji punimo budžete, a ne da preko noći donose odluke kao u nekim komunističkim sistemima ili autokratnim gdje autokrata preko noći donese neku odluku i kaže: ‘Mora biti ovako'”, kaže Efendić.

Dodaje da je privreda u BiH izdržala i veće namete i da je tek odnedavno situacija poboljšana te je privrednike strah pogoršanja.

“Očigledno da žele da pune budžete i krpe rupe. Mi nismo protiv ove minimalne plate, plata neka ide i više. Ovo što se oporezuje, neka se smanje oporezivi dio za 200 ili 300 maraka, a mi ćemo još više podići platu radnicima”, poručuje Efendić.

Mnogi od privrednika zbog straha od inspekcije nisu htjeli pred kamere. Kažu da su u posljednjem periodu izloženi velikom pritisku.

Na protestu je bio manji broj radnika te su većinom prisustvovali poslodavci.

Nastavi čitati

BiH

Poslodavaci pred Vladom FBiH u Sarajevu blokirali saobraćaj: “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”

Published

on

By

U toku su veliki protesti poslodavaca pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Protest se održava zbog odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM koju je Vlada donijela, a istovremeno nije smanjenja stopa doprinosa, piše Faktor.
Okupljeni su blokirali saobraćaj. Skandiniraju “Nametnuti izađi”. Među transparentima su natpisi “Đavo nek vas nosi, visoki su doprinosi”, “Veća plaća Da skupi Tuarezi Ne”, “Udruženja vam poručuju: Od vrlih nameta, nema salameta”…
Nastavi čitati

BiH

Raspodjela 592 miliona KM: Objavljeno ko će sve u FBiH dobiti povišice i veća primanja

Published

on

By

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je budžet za 2025. godinu u iznosu od 592 miliona KM, koji je usmjeren na unaprjeđenje socijalne zaštite i pružanje podrške najranjivijim kategorijama društva.

Najveći dio budžeta, 531 milion KM, namijenjen je podršci najranjivijim članovima društva, među kojima se posebno izdvajaju sredstva za naknade osobama s invaliditetom u iznosu od 285 miliona KM. Za naknade civilnih žrtava rata, odnosno ranjene civile, roditelje ubijene djece i žrtve ratnog zločina silovanja, obezbijeđeno je 26 miliona KM, dok je za naknade roditeljima njegovateljima, koji brinu o članovima porodice sa 100 postotnim invaliditetom, predviđeno 39 miliona KM, što omogućava mjesečnu naknadu od 1.000 KM, u odnosu na 619 KM u protekloj godini, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Posebna pažnja za djecu

Posebna pažnja posvećena je djeci, pa je za dječiji dodatak osigurano 166 miliona KM, što će omogućiti isplatu od 190 KM po djetetu za oko 70.000 djece u Federaciji. Također, za svako novorođenče u Federaciji BiH predviđena je jednokratna podrška od 1.000 KM, za što je osigurano 15 miliona KM.

Podrška penzionerima kroz različite programe iznosi 2,24 miliona KM, od čega su dva miliona KM namijenjena za banjsko liječenje i rehabilitaciju, dok su dodatna sredstva usmjerena na podršku radu udruženja i organizacija koje zastupaju prava ove populacije.

S ciljem jačanja kapaciteta centara za socijalni rad u Federaciji BiH izdvojeno je 3,7 miliona KM, što uključuje sredstva za administrativnu obradu socijalnih davanja po federalnim propisima u iznosu od 1,7 miliona KM, dok je dva miliona KM predviđeno za infrastrukturne projekte koji će unaprijediti uslove rada ovih ustanova.

Za razvoj socijalnih usluga u lokalnim zajednicama planirano je šest miliona KM, od čega su značajna sredstva usmjerena za podršku u radu javnih kuhinja, domova za djecu bez roditeljskog staranja i domova i dnevnih centara za starije osobe, dnevnih i servisnih centara za djecu i osobe sa invaliditetom i teškoćama u razvoju, kao i za podršku organizacijama koje rade na poboljšanju položaja djece i osoba s invaliditetom.

Posebnu pažnju Ministarstvo je i ove godine posvetilo zaštiti žena i djece žrtava rodnozasnovanog nasilja, za što je i u 2025. godini planirano 1,5 miliona KM.

Socijalno zbrinjavanje

Za ustanove trajnog socijalnog zbrinjavanja osigurano je pet miliona KM, od čega će dva miliona KM biti usmjereno na unaprjeđenje usluga, a tri miliona KM na obnovu postojećih i izgradnju dodatnih objekata.

Za program podrške zapošljavanju ranjivih kategorija stanovništva planirano je 28 miliona KM, uz poseban fokus na dugotrajno nezaposlene, žene i osobe s invaliditetom.

U 2025. godini za organizaciju i obilježavanje Dječije nedjelje u gradovima Federacije BiH predviđeno je 200.000 KM, dok je za podršku stanovništvu kroz programe Crvenog krsta planirano 830.000 KM, od čega dio sredstava za socijalno ugrožene porodice i pakete podrške porodiljama, a dio za provođenje programa zapošljavanja i pružanja socijalnih usluga u kući, gerentodomaćica.

Osim navedenog, Ministarstvo je osiguralo 500.000 KM za osnivanje Porodičnog fonda, kao i isti iznos za uspostavljanje Zavoda za socijalnu zaštitu, čime se dodatno jača institucionalni okvir socijalne zaštite u Federaciji BiH.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da ovaj budžet nije samo finansijski okvir, već i poruka da država prepoznaje i aktivno odgovara na potrebe svojih građana, piše Fokus.

– Svaka stavka našeg budžeta odražava našu posvećenost pružanju sigurnosti i podrške građanima, naše nastojanje da prepoznamo potrebe u društvu i adekvatno ih podržimo. Ovaj budžet je, s jedne strane pokazatelj brige o najugroženijima, a s druge, naša vizija razvoja sistema socijalne zaštite i osnaživanje usluga u lokalnim zajednicama – poručio je ministar Delić, navodi se u saopćenju.

Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, koliko je to u novcu mjesečno u ovoj godini?

Published

on

By

U Federaciji BiH i dalje postoje poslodavci koji ne uplaćuju redovno doprinose za penzijsko uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju. Iz tih razloga ljudi se odlučuju da sebi uplaćuju staž.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2025. godini je 359,89 KM, a koji je baziran na prosječnoj plaći iz 2024. godine – kazao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno.
U prošloj godini dobrovoljno osiguranje iznosilo je 329,63 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije, piše Faktor.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje, Kvesića smo pitali zašto.
– Zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opću zdravstvenu sposobnost – kazao nam je Kvesić.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIOFBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije