Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Plenković: Mnogi u EU pokazuju fundamentalno nerazumijevanje ustrojstva BiH

Published

on

MNOGI u Europskoj uniji pokazuju fundamentalno nerazumijevanje ustrojstva Bosne i Hercegovine, stoga je potrebno o tome raspravljati na najvišoj političkoj razini, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Na Plenkovićevu inicijativu šefovi država ili vlada, koji su se okupili na dvodnevnom summitu u Bruxellesu, razgovarat će o Bosni i Hercegovini.

U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova i ministri obrane država članica EU na zajedničkom sastanku usvojili Strateški kompas u kojem je na inzistiranje Hrvatske izričito spomenuta konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini. Taj dokument potvrdit će šefovi država ili vlada na ovom summitu.

“To je fundamentalni problem nerazumijevanja Bosne i Hercegovine”

Nizozemska, koja je također glasala za taj tekst jer je za njegovo usvajanje bila potrebna suglasnost svih članica, nakon sastanka je dala zasebnu izjavu u kojoj je izrazila žaljenje što je u tekst Strateškog kompasa EU uvrštena konstitutivnost naroda u BiH, što je po njoj diskriminatorni koncept.

Nakon toga je posebni izaslanik njemačke vlade Manuel Sarrazin objavio da je i Njemačka službeno podržala nizozemsku izjavu. “To je fundamentalni problem nerazumijevanja Bosne i Hercegovine”, rekao je Plenković, dodajući da se on s tim već godinama susreće.

“Mi znamo što je BiH, što se događalo 90-ih, tko je kriv za rat, kako su nastali Washingtonski i Daytonski sporazumi, što je ustav BiH. Neki drugi, koji su dalje od BiH, obrazovani su i formirani na konceptu jedan čovjek-jedan glas i sve što odudara od toga građanskog koncepta nije nešto što lagano razumiju”, rekao je Plenković.

Plenković očekuje sadržajnu raspravu

Dodao je da je Hrvatska uspjela u tako važan dokument ubaciti da se izrijekom spomene jednakost konstitutivnih naroda, a ne posredno kao na summitu NATO-a prošle godine, kada je samo spomenut Daytonski sporazum.

“Ovdje u ovom dokumentu izrijekom piše jednakost konstitutivnih naroda. To je važna poruka, osobito sada kada se ulazi u završnu fazu pokušaja da se dogovori promjena izbornog zakona u BiH. Zato ću večeras objasniti u svom izlaganju cijeli kontekst onima koji se ne bave Bosnom i Hercegovinom, a takvih je 95 posto koji se malo ili jako rijetko time bave”, kazao je Plenković.

Istaknuo je da očekuje sadržajnu raspravu kako bi se vidjelo što se može napraviti jer nikome nije u interesu nefunkcionalna Bosna i Hercegovina, a bude li se išlo na izbore po sadašnjem izbornom zakonu, ponovit će se sadašnja situacija nefunkcionalne države u sljedećih nekoliko godina.

“Hrvatska je izgradnjom LNG terminala potpuno uklonila ovisnost o ruskom plinu”

Govoreći o Srbiji, Plenković je rekao da je jako teško sjediti na dvije stolice i da postoje situacije “kada si na pravoj strani povijesti ili nešto petljaš”.

“Ako si se odlučio za EU, onda nikako ne možeš biti na dvije stolice, onda moraš poštivati europske vrijednosti”, rekao je Plenković, komentirajući odbijanje Srbije da uvede sankcije prema Rusiji iako je zemlja kandidatkinja koja pregovora o članstvu u EU.

Glavna tema summita je rat u Ukrajini i pitanje jačanja sankcija protiv Rusije kako bi je se natjeralo da zaustavi agresiju na susjednu zemlju. Dio članica, uglavnom one na istoku EU, smatra da je potrebno pojačati sankcije i proširiti ih na uvoz energije iz Rusije, dok drugi dio, pogotovo Njemačka, ističe da bi im to nanijelo goleme štete.

Plenković je rekao da je Hrvatska izgradnjom plutajućeg LNG terminala na Krku gotovo u potpunosti uklonila svoju ovisnost o ruskom plinu. “Mi smo s tim strateški ojačali svoj položaj i, da nema terminala na Krku, bili bismo u situaciji gotovo potpune ovisnosti. Sada radimo na analizama kako povećati kapacitet postojećeg LNG terminala”, rekao je Plenković.

HINA

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Iz Sarajeva mi ne znaju reći šta je smisao Rezolucije, sad sam siguran da žele uništiti Srbiju

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Kotoru u Crnoj Gori ponovo komentirao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

On je komentirao to što će Crna Gora podržati Rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a.

“Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”, kazao je Vučić te dodao:

“Poštujemo Crnu Goru, to je njena odluka. Crna Gora neka radi šta joj je volja. Da li je to potaman i da li će Srbija biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici, svakako da nećemo. Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržat ćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je Vučić u Kotoru, gdje je učestvovao na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Pitali su ga i da prokomentira najave o rezoluciji o Jasenovcu, pa je rekao da je to dobra ideja, “pa ćemo je mi sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo”. “Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.

Na pitanje kako gleda na komentare iz Sarajeva Vučić je rekao da on ‘neće posustati čak ni kad taj dokument bude usvojen’.

“Nisu u stanju da mi odgovore zašto to rade, šta je smisao. To nije pijetet prema žrtvama i odavanje počasti žrtvama. Šta je smisao i cilj? Je li to ono što je rekao vaš ministar Konaković, revizija tužbe protiv Srbije, ili je to, osim toga, i naplata ratne štete? Što se tiče toga hoće li to ukinuti RS, naravno da neće. Da li bi to oni voljeli – naravno da bi. Da li će to uništiti Srbiju – naravno da neće. A, da li bi to voljeli, sad sam siguran da bi voljeli. I kad govore – jao, nije nam više Mađarska prijatelj, razmislite kakav ste vi nama prijatelj i kakav ćete biti u budućnosti”, kazao je Vučić.

Naveo je da poštuju integritet svih zemalja svijeta, “za razliku od nekih ovdje u Crnoj Gori i regionu, koji ne poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju 1244, i za razliku od mnogih velikih sila, posebno Zapadnih koje to ne poštuju”.

Kaže da je Srbiji jasno od početka da nemaju nikakvu šansu da pobijede “kolektivni Zapad, najmoćnije zemlje svijeta”.

“Nijedne sekunde nisam rekao da će to da se desi, posebno u namještenom glasanju, gdje broje samo glasove za i protiv, a ne i uzdržane. Borimo se za čast, za Srbiju, naravno i za pravo RS da postoju u okviru dejtonske BiH… To su naši motivi”.

Kaže da su “pritisci moćnih sila toliko snažni na pojedine male zemlje, da je to teško izdržati.” “Tako da će za sedam dana biti teži ili nepovoljni rezultat za nas, nego što je danas. Ali, borit ćemo se”, dodao je.

Vučić je rekao da su neistinite tvrdnje o tome da je riječ o individualnoj krivici”.

“Individualna krivica se ustanovljava na sudovima i oni to odlučuju. Ovdje je riječ o političkoj deklaraciji kojom želite da stavite kolektivni žig na čelo jednog naroda. Nemojte da izmišljate. Ako nisam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Najčitanije