Andrej Plenković, premijer Hrvatske jučer je stigao u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini gdje je održao i održat će niz sastanaka sa bh. zvaničnicima. Odvojio je vrijeme i za medije pa je tako u intervjuu za BHRT govorio o brojnim temama pa se tako dotakao i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Kovačević i Sejdić-Finci, a koje je, između ostalog, nazvao fabriciranim.

Podsjećanja radi, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je krajem augusta prošle godine u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH presudio da su njegova prava prekršena i da je diskriminisan.

Naime, on je, kao osoba koja ne pripada konstitutivnim narodima i kao član kabineta Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda podnio apelaciju ovom sudu i žalio se jer mu je aktivno biračko pravo pošto, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

U presudi je Sud konstatatovao kako konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, “očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu” te da je Kovačević po tom pitanju diskriminisan.

Nakon toga je BiH podnijela tom sudu zahtjev za preispitivanje presude 5. oktobra prošle godine.

Kada je riječ o presudi Sejdić-Finci, presuda u ovom slučaju je donesena 2009. godine, a u njoj se navodi da je Ustav BiH diskriminatorski s obzirom na to da nije definisana mogućnosti narodima koji nisu konstitutivni – dakle osim Srbima, Hrvatima i Bošnjacima – da se kandiduju za člana Predsedništva ili delegate u Domu naroda Parlamenta BiH.

Apelaciju su podneli – u ime romske zajednice Dervo Sejdić, a ispred jevrejske Jakob Finci, navodeći diskriminatorske odredbe Ustava po kojima samo pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u BiH imaju pravo kandidature, a ne i pripadnici “ostalih“.

U decembru će biti tačno 15 godina kako se ova presuda u praksi ne provodi.

O ovim temama je govorio i Plenković koji se i nije složio sa tim presudama u kojima je navedeno da su “ostali” u BiH diskriminisani u odnosu na konstitutivne narode.

“Pa ne bih baš rekao, mislim da su i presuda Sejdić-Finci koja je donesena na tom istom Evropskom sudu za ljudska prava i sve ostale presude koje u tom smjeru idu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991. i 1995. i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. Ovo što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda nešto promijeni. Međutim, bit tog dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred Evropskim sudom za ljudska prava već među ključnim svjetskim političarima tada i ključnim državnicima koji su predstavljali narode BiH u tom trenutku. I to je ono što je temelj i toga se Hrvatska drži i to je za nju važno i toga ćemo se držati i u budućnosti”, rekao je Plenković.

Na konstataciju novinarke da Evropski sud za ljudska prava ima posla jer se ne poštuje ono što je dogovoreno, Plenković odgovara:

“Ima posla, ali svi su ti slučajevi fabricirani i to nije nešto što vi ne znate ili bilo ko. To znaju svi samo što je praksa takva kakva je. Dakle, ti slučajevi su pokrenuti iz političkih razloga. BiH ovakva kakvu danas znamo je nastala u Dejtonu, a to je politički dogovor nakon rata i koji je bio kao mirovni projekt, a ovo sve kasnije je nadogradnja”, naglasio je Plenković.

Premijer Hrvatske je govorio i o praksi izbora članova Predsjedništva BiH ističući da ona nije dobra te da kreira lošu atmosferu u kojoj se Hrvati, kako kaže, osjećaju diskriminisano.

“Pa ja ću vam samo reći da je neko drugi na našem mjestu, puno bi se više miješao, to je 100 posto tako i to je jasno kao dan. To ja stalno tumačim svim mogućim akterima, mi smo tu jako korektni, jako pristojni, poštujemo institucije Bosne i Hercegovine, poštujemo političke stranke, želimo da taj dogovor bude plod unutrašnjeg dogovora unutar BiH, jer u konačnici zašto to nije onda odmah krenulo ovako nakon ‘95, nego se čekala 2006.”, poručio je Plenković.

Inače, Plenković je jučer nakon sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto poručio da Hrvatska podržava BiH na putu ka Evropskoj uniji pritom naglašavajući da u tom smislu bh. zvaničnici imaju hrvatske eksperte na raspolaganju.