U to vrijeme zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, danas aktuelni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik aktivno je podržavao raketne napade na Zagreb 2. i 3. maja 1995. godine i ubijanje civila u hrvatskoj metropoli. Tada je poginulo šest osoba, a 205 ih je bilo teže ili lakše ranjeno.
Na vanrednoj sjednici NSRS-a kojom je predsjedavao osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik održanoj 23. i 24. maja 1995. godine, Dodik je tražio da se u medijima sakrije njegov i stav kolega iz skupštine.
Govor je održao 20 dana nakon napada i znao je za civilne žrtve, te da su pogođeni civilni ciljevi u Zagrebu, i to Dom penzionera, HNK i dječja bolnica u Klaićevoj ulici.
Danas veliki prijatelj Hrvata i najvjerniji saveznik predsjednika HDZBiH Dragana Čovića, tada je na sjednici NSRS-a rekao:
– Ono oko bombardovanja Zagreba, ja se slažem da je trebalo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći, ako je to trebalo da kaže se, ne onaj način se prenijeti, to je morao da bude oprezan urednik koji je to pušto…- rekao je Dodik tada.
Hrvatski mediji često su problematizirale Dodikovu ratnu ulogu, te prilikom njegovih posjeta Zagrebu postavljali pitanje i premijeru i predsjedniku, Andreju Plenkoviću i Zoranu Milanoviću da li će sa članom Predsjedništva BiH razgovarati na ovu temu i tražiti od njega da se izvini.
Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske 2013. godine podnesena je krivična prijava protiv Dodika, ali hrvatske vlasti od tada nisu ovaj slučaj pomakle s mrtve tačke. Prijavu protiv Dodika lično je zaprimio tadašnji glavni državni odvjetnik Hrvatske Mladen Bajić.
Raketni napad na Zagreb 2. i 3. maja prije 27 godina izveden je u znak odmazde za vojni poraz u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak, kada su pobunjeni Srbi raketnim sistemom Orkan s kasetnim punjenjem napali centar Zagreba.
Za zločin raketiranja Zagreba, pravosnažnom presudom Haškog tribunala osuđen je Milan Martić i to na 35 godine zatvora.
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
You must be logged in to post a comment Login