Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Poduzetnik iz BiH na sudu u Austriji zbog prevare “teške” 2,7 miliona KM

Published

prije 1 mjesec

on

Građevinski poduzetnik iz BiH pojavio se danas pred sudom u Beču kako bi odgovorio na optužbe koje ga terete da je troje stanovnika Beča prevario za 1,4 miliona eura (2.7 miliona KM)!

Riječ je o slučaju koji traje već godinama, a koji bi uskoro trebao dobiti svoj sudski epilog. Državljanin BiH (34) je vlasnik građevinske firme koja je kupcima prodala kuću u dupleksu vrijednu 1,4 miliona eura. Jedan vlasnik je platio 607.500 eura (1.189.296 KM) dio kuće, dok je drugi dio kuće kupio par, plativši 780.000 eura (1.526.997 KM). Ipak, ono što je sporno u svemu jeste da kuća nema potrebne dozvole i vlasnici su čak dobili i nalog za rušenje.

 

Kuća nije izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom, što je bh. državljanin znao kada je prodavao kuću i bio je svjestan toga, tvrdi tužilac.

“On je ovu informaciju sakrio od kupaca, iako je znao da će doći i nalog za rušenje“, rekao je tužilac na današnjem ročištu. Međutim, optuženi se branio da je kuća možda veća od one koja je dobila građevinsku dozvolu, ali da nema riječi o bilo kakvoj prevari.

Optuženi je rekao da je često bio na gradilištu kuće, ali da nije mjerio kolike su tačne dimenzije kuće, već se oslanjao na upravnika gradilišta. On je dodao da u to vrijeme, kao ni u vrijeme sklapanja ugovora nije znao da je drugi dio kuće u dupleksu veći nego što je to predviđeno dozovolom.

Međutim, kao svjedoci su se pojavili i komšije iz okolnih kuća, koji su rekli da se golim okom moglo vidjeti da je kuća veća nego što je navedeno u dozvoli, te da uopće nije izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom. Nastavak suđenja očekuje se za dva mjeseca kada će biti poznat epilog ove sage koja traje već godinama, prenose austrijski mediji.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Putinov propagandist: Mi nemamo braće, Srbija se ponijela kao zadnja ku*va

Published

prije 16 sati

on

25. Juna 2024.

By

PUTINOV propagandist Sergej Mardan komentirao je napise Financial Timesa prema kojima je Srbija preko trećih zemalja u Ukrajinu izvezla streljiva u vrijednosti 800 milijuna eura od početka ruske invazije, piše Index.

“Financial Times piše da je Srbija od 2022. na Zapad izvezla granata za 800 milijuna eura. Gdje su završile te granate? Znate. Te su granate ispaljene na rusku vojsku. U Vuhledaru, u Bahmutu, u Robotinama, u Soledaru. Duž cijele fronte”, požalio se Mardan.

“Smatrate li poslije ovoga Srbiju bratskom zemljom? Nemamo braće na ovom svijetu. Srbija se ponijela kao zadnja ku*va. To je neosporno”, dodao je.

Naknadno uputio ispriku

Međutim, Mardan se nakon nekog vremena ispričao na Telegramu. “Puno je nepotrebnih stvari rečeno iz emocija, puno toga što je bilo nedopustivo, uvredljivo i jednostavno štetno. Malo gdje se Rusija i Rusi tako iskreno i predano vole kao u Srbiji. Dakle, nemoguće je da bilo koji Rus vrijeđa Srbe i njihovu domovinu”, napisao je Mardan.

Inače, Financial Times je objavio da je Srbija tiho povećala prodaju streljiva Zapadu, što u konačnici pridonosi obrambenim sposobnostima Ukrajine, iako je ona jedna od dvije europske zemlje koje nisu podržale zapadne sankcije protiv Putina i Rusije.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško potvrdio je kako Moskva i Beograd razgovaraju o situaciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zašto je većinski muslimanski Tadžikistan zabranio pokrivanje žena, imaju ekstremne mjere i za džamije

Published

prije 21 sat

on

25. Juna 2024.

By

Zabrana nošenja marama u Tadžikistanu smatra se odrazom političke linije koju vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona provodi od 1997. godine.

Vlada Tadžikistana donijela je zakon o zabrani nošenja hidžaba, posljednji u nizu od 35 opsežnih zakona povezanih s religijom, u potezu koji je vlada opisala kao “zaštitu nacionalnih kulturnih vrijednosti” i “sprečavanje praznovjerja i ekstremizma”.

Zakon, koji je prošlog četvrtka odobrio gornji dom parlamenta Majlisi Milli, zabranjuje korištenje “strane odjeće” – uključujući hidžab ili pokrivalo za glavu koje nose muslimanke.

Umjesto toga, građani Tadžikistana se potiču da nose tadžikistansku nacionalnu nošnju.

Oni koji krše zakon bit će kažnjeni u rasponu od 7.920 tadžikistanskih somonija (gotovo 700 eura) za obične građane, 54.000 somonija (4.694 eura) za vladine službenike i 57.600 somonija (oko 5.000 eura) ako su vjerske osobe.

Slični zakoni usvojeni ranije ovog mjeseca utječu na nekoliko vjerskih običaja, poput stoljetne tradicije poznate u Tadžikistanu kao “iydgardak”, u kojoj djeca idu od vrata do vrata kako bi skupljala džeparac za vrijeme Bajrama.

Odluka je viđena kao iznenađujuća, budući da je središnja azijska zemlja od oko 10 miliona, 96 posto muslimana, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2020.

Ipak, to je odraz političke linije koju vlast vodi od 1997. godine.

U Tadžikistanu, vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona već je dugo vremena usmjerena na ono što opisuju kao ekstremizam.

Nakon mirovnog sporazuma kojim je okončan petogodišnji građanski rat 1997. godine, Rahmon, koji je na vlasti od 1994. godine, prvi je pronašao način da koegzistira s opozicionom Tadžikistanskom strankom islamskog preporoda (TIRP), kojoj je odobren niz ustupaka.

Prema sporazumu uz posredovanje UN-a, predstavnici prošerijatskog TIRP-a dijelili bi 30 posto vlade, a TIRP je priznat kao prva postsovjetska politička stranka u centralnoj Aziji utemeljena na islamskim vrijednostima.

Međutim, Rahmon je uspio zbaciti TIRP s vlasti unatoč tome što je stranka s vremenom postala sekularnija. Godine 2015. godine uspio je u potpunosti zatvoriti TIRP, označivši ga terorističkom organizacijom nakon što je stranka navodno sudjelovala u neuspjelom pokušaju državnog udara u kojem je general Abdulhalim Nazarzoda, ključni vladin birokrat, izgubio život.

U međuvremenu je skrenuo pozornost na ono što je njegova vlada opisala kao “ekstremističke” utjecaje među građanima.

Nakon prve zabrane hidžaba u javnim institucijama, uključujući univerzitete i vladine zgrade, 2009. godine, režim u Dušanbeu se zalagao za niz formalnih i neformalnih pravila koja su trebala spriječiti susjedne zemlje da vrše utjecaj, ali i ojačati svoju kontrolu nad zemljom.

Iako u Tadžikistanu ne postoje nikakva zakonska ograničenja za brade, više izvještaja navodi da je policija prisilno brijala muškarce s gustom bradom, što se smatra potencijalnim znakom nečijih ekstremističkih vjerskih pogleda.

Zakon o roditeljskoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 2011. godine, kažnjava roditelje koji djecu šalju na vjeronauk u inozemstvo, dok je prema istom zakonu mlađima od 18 godina zabranjen ulazak u bogomolje bez dopuštenja.

U izjavi Odbora za vjerska pitanja Tadžikistana iz 2017. navodi se da je 1938 džamija zatvoreno u samo jednoj godini, a mjesta za bogomolju pretvorena su u čajdžinice i medicinske centre, na primjer.

Rečeno je da je najnoviji skup zakona potaknut smrtonosnim napadom na Crocus City Hall u Moskvi u aprilu. Četvorica napadača koje su uhitile ruske policijske snage, za koje se tvrdi da su dio horasanskog ogranka takozvane Islamske države, ili ISIS-K, imali su tadžikistanske putovnice, prema ruskim vlastima.

Predsjednik Rahmon, koji je rekao da mu je cilj učiniti Tadžikistan “demokratskim, suverenim, utemeljenim na zakonu i sekularnim” — citirajući početni redak Ustava iz 2016. — savjetovao je ljudima da “Vole Boga (svojim) srcem”.

“Ne zaboravite vlastitu kulturu”, rekao je.

Američka Komisija za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF) označila je Tadžikistan kao “zemlju od posebne brige” u svom izvješću za 2023. godinu.

klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Američki par umro na hadžu: Hodali su više od dva sata po ekstremnim temperaturama

Published

prije 1 dan

on

25. Juna 2024.

By

Američki par koji je umro tokom hodočašća na hadž u Saudijskoj Arabiji hodao je više od dva sata po ekstremnim temperaturama prije nego što je podlegao toplotnom udaru, ispričala je njihova kćerka za BBC.

Alhaji Alieu Dausy Wurie (71) i Haja Isatu Wurie (65) iz Bowieja u saveznoj američkoj državi Marylandu, bili su među 1.300 ljudi koji su umrli tokom godišnjeg hodočašća u Saudijsku Arabiju. Temperature tokom ovogodišnjeg okupljanja povremeno su prelazile 50°C.

Svako od njih platio 11.500 dolara za putovanje

Saida Wurie rekla je za BBC da turistička grupa njezinih roditelja nije ispunila mnoga obećanja, uključujući osiguranje hrane i dovoljno vode. Par rođen u Sijera Leoneu nestao je u nedjelju 16. juna, dvije sedmice nakon dolaska u Saudijsku Arabiju. Nekoliko dana kasnije, Wurie je obaviještena da su umrli.

Ožalošćena kćerka rekla je za BBC da je hodočašće na hadž bilo “vrlo važno” za njezine roditelje i da su platili 11.500 dolara svaki za putovanje. “To je nešto što su željeli učiniti cijeli svoj život,” dodala je. “Bili su izuzetno uzbuđeni.” Par je otputovao na Bliski Istok s grupom od gotovo 100 drugih hodočasnika preko američke turističke agencije koja posluje iz Marylanda.

“Mnogo stvari koje su im obećane nisu bile pružene. Proveli su nekoliko dana pokušavajući sami pronaći hranu, iako je paket trebao uključivati obroke svaki dan. S minimalnim zalihama hrane na ekstremnim temperaturama, par je rekao kćerki da paze na količinu unesene hrane i da ostane hidriran.

“Rekli su mi da su hodali više od dva sata”

U njihovoj posljednjoj razmjeni tekstualnih poruka, nakon nekoliko propuštenih poziva, Wurie je rekla da su joj roditelji rekli da su “hodali više od dva sata”. Ubrzo nakon toga, konzularni službenici i član iste turističke grupe potvrdili su da je par umro.

Uz pomoć konzularnih službenika, Wurie je uspjela utvrditi na kojem su groblju njezini roditelji pokopani, iako još nisu odredili tačnu lokaciju unutar groblja. “Nemaju njihove osobne stvari”, rekla je. “Mnogo je pitanja, i trebamo naći odgovore.”

Wurie sada planira otići u Saudijsku Arabiju kako bi pronašla gdje su njezini roditelji pokopani. Također je rekla za BBC da je turistička agencija rekla da će osigurati odgovarajuće vize i registraciju za putovanje, ali to nisu učinili.

Prema službenoj saudijskoj novinskoj agenciji SPA, većina hodočasnika u Meki nije imala službene dozvole. Proces dobivanja službenih dozvola za hadž može biti skup ili kompliciran.

Oko 1.8 miliona ljudi bilo na ovogodišnjem hadžu

Hadž je godišnje hodočašće muslimana u sveti grad Meku. Oni koji su financijski i fizički sposobni izvršiti putovanje, očekuje se da to učine barem jednom u životu. Saudijska Arabija je izjavila da je oko 1.8 miliona ljudi sudjelovalo u ovogodišnjem hodočašću.

Ministar zdravstva Saudijske Arabije Fahd Al-Jalajel rekao je da su službenici nedavno počeli poduzimati napore kako bi povećali svijest o toplotnom valu.

Saudijska Arabija nedavno je kritikovana zbog neosiguravanja veće sigurnosti hadža, što je posebno za neregistrirane hodočasnike. Oni bez odgovarajućih dozvola teško pristupaju prostorima koji osiguravaju klimatizaciju i druge resurse za službene putnike.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕