Svijet / Zanimljivosti
Pogled u 800 milijardi dolara vrijedne, megalomanske turističke planove Saudijske Arabije
Ovo kraljevstvo na Bliskom istoku krenulo je u ogromnu izgradnju: stvaraju privatne otoke, luksuzne hotele, tematske parkove, luke za kruzere, čak i skijalište u pustinji. Preostaje pitanje: ako to sve izgrade, ko će tamo dolaziti?
Štogod ste mislili o Saudijskoj Arabiji kao destinaciji uskoro će se iz temelja promijeniti. Uzmimo, na primjer, Sindalah – privati otočni resort sa čak sedam zvjezdica, 38 high-end restorana i nekoliko marina za superjahte. Tu je i Qiddiya, futuristički grad za 600.000 stanovnika koji se uzdiže iz pustinje, posvećen e-sportu i gamingu.
A što je s Trojenom, skijalištem iznad pustinje? Ili projektom Red Sea (Crveno more), ogromnim područjem s 50 luksuznih resorta i čak 8.000 soba na 22 otoka arhipelaga koji podsjeća na Maldive, a koje će se napajati isključivo energijom sunca i vjetra?
Gradi se i Rig, 5 milijardi dolara vrijedan avanturistički tematski park na naftnoj platformi u moru.
Saudijska Arabija pozicionira se i kao destinacija za kruzere: nedavno je zemlja kupila 300 miliona dolara vrijedan brod. Širom kraljevstva niču nove ceste, zračne luke, golf tereni i terminali za kruzere. Karta Saudijske Arabije mijenja se praktički naočigled svijeta.
Ne smijemo zaboraviti ni silne nove hotele. Najlegendarnije svjetske kompanije – Ritz-Carlton, Four Seasons, St. Regis, Fairmont, Marriott, Hilton, Hyatt i InterContinental – utrkuju se kako bi ušle u projekte izgradnje koji napreduju brže nego igdje drugo na planeti.
Bilo koji od ovih projekata mogao bi barem nakratko zapeti za oko putničkoj industriji, poznatoj po kratkoj sposobnosti koncentracije, no kada ih gledamo sve zajedno, Saudijsku Arabiju postat će jednostavno nemoguće ignorisati.
Može biti teško vizualizirati razmjere transformacije ove države. Neki od najpoznatijih projekata u nastajanju – uključujući Sindalah i Trojenu – nalaze se u NEOM-u, novonastaloj, 500 milijardi dolara vrijednoj regiji na sjeverozapadu zemlje u kojoj Saudijska Arabija gradi nove gradove i resorte. NEOM je otprilike veličine Albanije, s Crvenim morem na jugu i Akapskim zaljevom na zapadu.
Nestvarni ciljevi
Ideja je rođena u sklopu plana Vision 2030, velikog plana Saudijske Arabije da se riješi svoje historijske ovisnosti o nafti i diverzificira svoju ekonomiju. NEOM se finansira uglavnom iz saudijskog fonda za javne investicije vrijednog 700 milijardi dolara, a jedan od stupova šireg plana je upravo redefiniranje Saudijske Arabije kao turističkog giganta.
Kada su prvi put predstavljeni 2016. godine, turistički planovi zemlje činili su se nestvarnima: privući 100 miliona stranih i domaćih turista u zemlju svake godine i povećati udio turizma u ekonomiji od oko 3 na 10 posto. Eh da, i to sve učiniti u samo 14 godina.
Takve ideje činile su se još nadrealnije budući da Saudijska Arabija te godine uopće još nije bila otvorena za međunarodne turiste. U to vrijeme je putovanje u zemlju bilo ograničeno na tri vrste ljudi: strane radnike, pojedince s poslovnim vizama i vjerske hodočasnike koji su išli u Meku i Medinu.
Potom je 2019. Saudijska Arabija najavila kako će e-vize i vize po dolasku omogućiti posjetiteljima iz 49 zemalja. Najavljene su i druge promjene: posjetiteljice neće na javnim mjestima morati nositi abaju, tradicionalni – i obvezni – ogrtač, a moći će putovati bez muške pratnje. Turisti se ipak moraju odijevati skromno, a pristup Meki ostaje zabranjen za nemuslimane.
Šok za turističke analitičare
Otkad se zemlja odlučila otvoriti međunarodnim putnicima, brzina i pristup transformaciji šokirao je i najiskusnije turističke analitičare.
“Imamo nevjerojatno ambiciozne planove, ogroman razvoj,” kaže Caroline Bremner, čelnica za istraživanja putovanja i turizma u Euromonitor Internationalu.
“Investiraju se milijarde, na kraju će doći i do biliona dolara u infrastrukturu i diverzifikaciju ekonomije.” WTTC procjenjuje kako je zemlja već potrošila 800 milijardi dolara, a taj iznos ne uključuje ogromne strane investicije.
Saudi Crown Prince Mohammed bin Salman meets British Foreign Secretary David Cameron in Riyadh, Saudi Arabia, January, 31, 2024. Saudi Press Agency/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS – THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY
Pandemija je naravno odgodila neke projekte, no umjesto da smanje očekivanja, Saudijci su svoj cilj povećali na 150 miliona godišnjih posjetitelja do 2030.
Ovdje u priču ulazi semantika. Jezikom turizma, “posjetitelj” se definira kao neko ko posjeti neku lokaciju unutar zemlje, što se poprilično razlikuje od onoga što Euromonitor naziva “dolaskom”, odnosno noćenjem (druge organizacije takve posjetitelje naziva jednostavno “turistima”).
Saudijska Arabija je 2023. zabilježila preko 24 miliona stranih dolazaka, a Euromonitor predviđa kako će 2030. zabilježiti preko 37 miliona. “Ako svaki od tih 37 miliona turista posjeti tri lokacije, više-manje ste došli do 100 miliona posjeta,” objašnjava Bremner.
“Na to dodajte domaće turiste i shvatit ćete da su ciljevi zapravo vrlo dostižni.”
Nešto relevantnija mjera uspjeha bit će očekivanja o tome koliko će turisti potrošiti prilikom posjeta Saudijskoj Arabiji.
Euromonitor predviđa kako će 2030. godine međunarodni turisti u zemlji potrošiti 38 milijardi dolara, no ukupni ekonomski utjecaj na zemlju bit će mnogo veći kada se doda potrošnja domaćih turista i milion novih poslova u sektoru turizma.
WTTC predviđa kako bi do 2032. saudijski turistički sektor mogao pridonositi gotovo 169 milijardi dolara u BDP zemlje, odnosno predstavljati 17,1 posto ukupnog saudijskog gospodarstva.
Neki novi putnici
“Sjetite se, oni ovu destinaciju grade praktički od nule za međunarodno tržište i donose najbolje od najboljeg po pitanju kvalitete ljudi s kojima rade,” kaže Bremner.
“Vidim da su razmislili o svakom aspektu turizma, od zaposlenika do proizvoda, brenda, usluge, održivosti, povezivanja. Postoji osjećaj kao da nešto grade za sljedećih stotinu godina.”
Pripremanje na budućnost znači da se moraju prepoznati i ogromne promjene u željama novih generacija globalnih putnika. Oko 90 posto mladih kineskih putnika i 70 posto putnika generacije Z u Velikoj Britaniji, Australiji i Indiji kažu kako žele otkrivati nove destinacije, pokazuju podaci Skift Researcha.
U tom smislu, ogromna je prednost ako ste novi igrač na turističkom tržištu.
“Nove generacije dobivaju mnogo više informacija s društvenih mreža,” rekao je Billy Canellas, čelnik upravljanja imovinom u NEOM-u, na konferenciji Skift Global Forum East u decembru.
“Mladi putnici dobro su informisani o posljedicama prekomjernog turizma na tradicionalnim destinacijama,” dodao je, naglašavajući kako postoji “jasna tendencija ka ekološkim i održivim destinacijama” i želja za učenjem o “kulturi i tradiciji različitosti” na destinacijama.
“Tržište luksuza postaje sve raznolikije i mlađe, a premješta se prema tržištima koja rastu,” kaže Bremner, dodajući kako su ovoj demografskoj skupini iznimno privlačni Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija i Kina.
“Imamo te nove luksuzne turiste, to nije tradicionalna starija generacija putnika koji imaju mnogo novca. Oni dolaze iz nove ere, svijeta digitale, vrlo su ekološki osviješteni i za njih je važan društveni utjecaj.”
“Budite sigurni,” kaže Geoff Freeman, predsjednik i izvršni direktor Američkog turističkog udruženja, “Saudijska Arabija identificira neke od najvažnijih putnika – ljude koji su spremni potrošiti mnogo novca na iskustva – i pita se kako da ih pridobije.”
Rizici i pitanje reputacije
Naravno, postoji mnogo načina da velika saudijska vizija krene pogrešno. Prvo, ulazak u toliko ogromnih projekata istovremeno sa sobom nosi velike financijske rizike, čak i za zemlju beskonačno dubokog džepa.
“Javni dug Saudijaca iznosi 82 posto vladinih prihoda,” kaže Bremner, naglašavajući kako je službeni javni dug u postotku BDP-a 2023. iznosio 23,8 posto.
Ipak, sve je to relativno. Udio duga u BDP-u kraljevstva gotovo je dvostruko veći nego prije deset godina, no još uvijek je poprilično nizak u odnosu na druge zemlje. Na primjer, javni dug Švicarske iznosi 41 posto BDP-a, SAD-a 133 posto, Kanade 106 posto, a Velike Britanije 98 posto.
Bremner se najviše brine zbog kapaciteta hotela koji bi s vremenom mogli dovesti do snižavanja cijena. “Ta priča o luksuzu s vremenom će se polako osipati jer Saudijci napreduju prebrzo. Teško je održavati ravnotežu s takvim razinama ponude,” objašnjava ona, dodajući kako posljednji model predviđanja Euromonitor International pokazuje kako će potrošnja prosječnog putnika pasti do 2030. godine.
“Preveliki broj hotelskih soba koje nisu pune srezat će cijene, i to predstavlja rizik.”
Uz to, Saudijska Arabija ima tvrdoglavi problem reputacije među mnogim potencijalnim posjetiteljima, pogotovo onima sa Zapada. Zemlja još uvijek ima vrlo stroge zakone o konzumiranju alkohola, kao i oštra ograničenja za žene, da ne spominjemo optužbe za kršenje ljudskih prava i napade na novinare.
SAD je 2021. službeno okrivio prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana za ubistvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija 2018. godine.
No pitanja oko ljudskih prava nisu spriječila multinacionalne korporacije da investiraju u velebne vizije Saudijske Arabije.
“Za neke će to biti vrlo važno pitanje, možda čak i granica preko koje neće prijeći,” kaže Bremner. “Ipak, vidimo kako se većina luksuznih hotelskih brendova već prebacila iz Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Saudijsku Arabiju.”
Novi igrači na globalnoj turističkoj sceni
Međunarodno tržište ipak ne voli ništa više od sjajne nove destinacije na dosad neistraženim lokacijama. Trenutno je u središtu pozornosti upravo Bliski istok. “Bliski istok je zapravo svojevrsna savršena lokacija,” kaže Bremner, “baš kao i Turska – unutar pet sati leta od Azije i zapadne Evrope.”
Bez obzira na rat Izraela i Hamasa koji je buknuo prošlog oktobra, Bliski istok bila je najbrže rastuća turistička regija 2023. godine: međunarodni dolasci porasli su za 23 posto u odnosu na periode u godinama prije pandemije, pokazuju podaci o oporavku UN-ove Svjetske turističke organizacije.
To je 35 posto iznad globalnog prosjeka – svjetski turizam još uvijek je u prosjeku 12 posto manji u odnosu na 2019. godinu
Prošle godine ovu je regiju posjetilo nešto više od tri miliona američkih turista – ili 12,6 posto ukupnog broja američkih putnika u inozemstvo – ali to je skok od čak 39 posto u odnosu na 2019. godinu.
Iako je prošle godine više američkih turista posjetilo Evropu (40 posto) i Aziju (15,7 posto), Bliski istok bila je jedina od te tri regije koja je zabilježila rast nakon pandemije.
No Freeman se ne brine zbog sposobnosti Saudijske Arabije da privuče veliki broj američkih turista. “Brine me njihova sposobnost za privlačenje Evropljana, bogatih stanovnika Bliskog istoka i Azije, koji bi inače došli i svoj novac potrošili u SAD-u,” kaže on.
Na kraju krajeva, dodaje Freeman, međunarodni turizam je sve kompetitivniji sport gdje uspjeh jedne zemlje znači neuspjeh druge: “Ono što nas tjera na razmišljanje,” kaže, “je činjenica da druge države sada shvataju da je turizam globalno takmičenje u tome ko će prije shvatiti kako privući turiste.”
Autor originalnog članka: Suzanne Rowan Kelleher, Forbes
Link: Inside Saudi Arabia’s $800 Billion Tourism Moonshot
(Prevela: Nataša Belančić)
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Svijet / Zanimljivosti
Eksplozije autobusa potresle Tel Aviv: Netanyahu promptno naredio žestoku osvetu na Zapadnoj obali
Nije bilo žrtava, niti je bilo ko odmah preuzeo odgovornost za eksplozije koje su se dogodile kada su eksplozivne naprave postavljene na prazna vozila detonirale u kratkom vremenskom razmaku u gradovima Bat Jam i Holon, južno od izraelskog finansijskog centra.
U Bat Jamu, dvije bombe su eksplodirale na autobusima parkiranim u depou, saopćile su vlasti. Treća eksplozija prijavljena je u Holonu, od eksplozivne naprave postavljene na treći autobus.
Fotografije iz Bat Jama prikazuju dva izgorjela autobusa u depou i forenzičke stručnjake koji rade na mjestu događaja.
U međuvremenu, eksplozivna naprava koja nije detonirala pronađena je na četvrtom autobusu, saopćila je policija.Izrael je pojačao sigurnosne mjere i obustavio autobuski i željeznički saobraćaj širom zemlje nakon eksplozija, koje su u izjavi iz Netanyahuovog ureda nazvane “pokušajem izvršenja lanca masovnih bombaških napada na autobuse”.
Nakon sastanka s ministrom odbrane, šefom izraelskih odbrambenih snaga (IDF) te visokim sigurnosnim i policijskim zvaničnicima, Netanyahu je “naredio IDF-u da provede intenzivnu operaciju protiv centara terorizma” na Zapadnoj obali, navodi se u izjavi.
“Premijer je također naredio izraelskoj policiji i (Izraelskoj sigurnosnoj agenciji) da pojačaju preventivne aktivnosti protiv dodatnih napada u izraelskim gradovima”, dodaje se.
Eksplozije autobusa dogodile su se samo nekoliko sati nakon što je palestinska grupa Hamas predala četiri tijela.
Tijela su predana kao dio sporazuma o prekidu vatre postignutog prošlog mjeseca, koji se posljednjih sedmica čini nestabilnim dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Izrael je u četvrtak optužio Hamas za kršenje sporazuma vraćanjem ostataka u jednom kovčegu za koje je utvrđeno da ne odgovaraju nijednom taocu.
Pojačanje na Zapadnoj obali
Nakon eksplozija autobusa, izraelska vojska saopćila je da će u petak ujutro rasporediti tri dodatna bataljona na Zapadnu obalu.
“IDF nastavlja provoditi tekuće procjene situacije i spreman je proširiti ofanzivne aktivnosti”, navodi se u saopćenju.
Od Hamasovog napada 7. oktobra, Izrael provodi kampanju za koju tvrdi da je usmjerena na “militante na Zapadnoj obali”, koristeći taktike poput zračnih napada koje su ranije tamo bile gotovo nezamislive.
Izraelske odbrambene snage pokrenule su veliku kampanju – “Operaciju Željezni zid” – fokusiranu na sjevernu Zapadnu obalu prošlog mjeseca, samo dva dana nakon što je počeo prekid vatre u Gazi, navodeći da je cilj eliminirati “teroriste i terorističku infrastrukturu” te “sigurati da se terorizam ne vrati” nakon njenog završetka.
Operacija je raselila najmanje 40.000 Palestinaca sa sjeverne Zapadne obale iz njihovih domova, prema podacima UN-a.
UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, upozorila je prošle sedmice da je prisilno raseljavanje palestinskih zajednica na sjevernoj Zapadnoj obali eskaliralo “alarmantnim tempom”.
Agencija je navela da je Zapadna obala samo ove godine pretrpjela 38 zračnih napada, pri čemu postaju sve češći napredna oružja i kontrolirane detonacije, što označava “prelijevanje rata iz Gaze”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić pozvao “sarajevske sudije” da budu pametne: “Ako osudite Dodika, svi smo u problemu”
On smatra pravom političkom avanturom i neodgovornošću pravni progon protiv Dodika i misli da je to veoma loše, piše Klix.
Nada se, kaže, da će biti dovoljno razuma u Sarajevu jer je sveukupan pravni progon Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića “apsolutno besmislen”.
On je rekao da taj problem postoji ne samo da bi se progonili Dodik i Lukić “iz potpuno nepoznatog razloga”, nego da bi se poslao jasan signal Republici Srpskoj.
“To su stvari koje su potpuno neprihvatljive, ali sačekajmo da vidimo kako će sve da se završi. Nadam se da će biti dovoljno razuma. Sa oduševljenjem bih pozdravio oslobađajuću presudu”, rekao je Vučić.
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac
Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Samo kašika ove žitarice dnevno dovoljna je za dobru probavu, jak imunitet i vitku liniju
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu
Na ahiret preselio Pajalić (Mehmeda) Bećir
Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS
Na ahiret preselio Beganović (Bajre) Zlatko
Na ahiret preselio Mehić (Arif) Rasim
Na ahiret preselio Ćoralić (Alage) Mahmut – Car
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 5 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 5 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 5 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući