Svijet / Zanimljivosti
Pogled u 800 milijardi dolara vrijedne, megalomanske turističke planove Saudijske Arabije
Ovo kraljevstvo na Bliskom istoku krenulo je u ogromnu izgradnju: stvaraju privatne otoke, luksuzne hotele, tematske parkove, luke za kruzere, čak i skijalište u pustinji. Preostaje pitanje: ako to sve izgrade, ko će tamo dolaziti?
Štogod ste mislili o Saudijskoj Arabiji kao destinaciji uskoro će se iz temelja promijeniti. Uzmimo, na primjer, Sindalah – privati otočni resort sa čak sedam zvjezdica, 38 high-end restorana i nekoliko marina za superjahte. Tu je i Qiddiya, futuristički grad za 600.000 stanovnika koji se uzdiže iz pustinje, posvećen e-sportu i gamingu.
A što je s Trojenom, skijalištem iznad pustinje? Ili projektom Red Sea (Crveno more), ogromnim područjem s 50 luksuznih resorta i čak 8.000 soba na 22 otoka arhipelaga koji podsjeća na Maldive, a koje će se napajati isključivo energijom sunca i vjetra?
Gradi se i Rig, 5 milijardi dolara vrijedan avanturistički tematski park na naftnoj platformi u moru.
Saudijska Arabija pozicionira se i kao destinacija za kruzere: nedavno je zemlja kupila 300 miliona dolara vrijedan brod. Širom kraljevstva niču nove ceste, zračne luke, golf tereni i terminali za kruzere. Karta Saudijske Arabije mijenja se praktički naočigled svijeta.
Ne smijemo zaboraviti ni silne nove hotele. Najlegendarnije svjetske kompanije – Ritz-Carlton, Four Seasons, St. Regis, Fairmont, Marriott, Hilton, Hyatt i InterContinental – utrkuju se kako bi ušle u projekte izgradnje koji napreduju brže nego igdje drugo na planeti.
Bilo koji od ovih projekata mogao bi barem nakratko zapeti za oko putničkoj industriji, poznatoj po kratkoj sposobnosti koncentracije, no kada ih gledamo sve zajedno, Saudijsku Arabiju postat će jednostavno nemoguće ignorisati.
Može biti teško vizualizirati razmjere transformacije ove države. Neki od najpoznatijih projekata u nastajanju – uključujući Sindalah i Trojenu – nalaze se u NEOM-u, novonastaloj, 500 milijardi dolara vrijednoj regiji na sjeverozapadu zemlje u kojoj Saudijska Arabija gradi nove gradove i resorte. NEOM je otprilike veličine Albanije, s Crvenim morem na jugu i Akapskim zaljevom na zapadu.
Nestvarni ciljevi
Ideja je rođena u sklopu plana Vision 2030, velikog plana Saudijske Arabije da se riješi svoje historijske ovisnosti o nafti i diverzificira svoju ekonomiju. NEOM se finansira uglavnom iz saudijskog fonda za javne investicije vrijednog 700 milijardi dolara, a jedan od stupova šireg plana je upravo redefiniranje Saudijske Arabije kao turističkog giganta.
Kada su prvi put predstavljeni 2016. godine, turistički planovi zemlje činili su se nestvarnima: privući 100 miliona stranih i domaćih turista u zemlju svake godine i povećati udio turizma u ekonomiji od oko 3 na 10 posto. Eh da, i to sve učiniti u samo 14 godina.
Takve ideje činile su se još nadrealnije budući da Saudijska Arabija te godine uopće još nije bila otvorena za međunarodne turiste. U to vrijeme je putovanje u zemlju bilo ograničeno na tri vrste ljudi: strane radnike, pojedince s poslovnim vizama i vjerske hodočasnike koji su išli u Meku i Medinu.
Potom je 2019. Saudijska Arabija najavila kako će e-vize i vize po dolasku omogućiti posjetiteljima iz 49 zemalja. Najavljene su i druge promjene: posjetiteljice neće na javnim mjestima morati nositi abaju, tradicionalni – i obvezni – ogrtač, a moći će putovati bez muške pratnje. Turisti se ipak moraju odijevati skromno, a pristup Meki ostaje zabranjen za nemuslimane.
Šok za turističke analitičare
Otkad se zemlja odlučila otvoriti međunarodnim putnicima, brzina i pristup transformaciji šokirao je i najiskusnije turističke analitičare.
“Imamo nevjerojatno ambiciozne planove, ogroman razvoj,” kaže Caroline Bremner, čelnica za istraživanja putovanja i turizma u Euromonitor Internationalu.
“Investiraju se milijarde, na kraju će doći i do biliona dolara u infrastrukturu i diverzifikaciju ekonomije.” WTTC procjenjuje kako je zemlja već potrošila 800 milijardi dolara, a taj iznos ne uključuje ogromne strane investicije.
Pandemija je naravno odgodila neke projekte, no umjesto da smanje očekivanja, Saudijci su svoj cilj povećali na 150 miliona godišnjih posjetitelja do 2030.
Ovdje u priču ulazi semantika. Jezikom turizma, “posjetitelj” se definira kao neko ko posjeti neku lokaciju unutar zemlje, što se poprilično razlikuje od onoga što Euromonitor naziva “dolaskom”, odnosno noćenjem (druge organizacije takve posjetitelje naziva jednostavno “turistima”).
Saudijska Arabija je 2023. zabilježila preko 24 miliona stranih dolazaka, a Euromonitor predviđa kako će 2030. zabilježiti preko 37 miliona. “Ako svaki od tih 37 miliona turista posjeti tri lokacije, više-manje ste došli do 100 miliona posjeta,” objašnjava Bremner.
“Na to dodajte domaće turiste i shvatit ćete da su ciljevi zapravo vrlo dostižni.”
Nešto relevantnija mjera uspjeha bit će očekivanja o tome koliko će turisti potrošiti prilikom posjeta Saudijskoj Arabiji.
Euromonitor predviđa kako će 2030. godine međunarodni turisti u zemlji potrošiti 38 milijardi dolara, no ukupni ekonomski utjecaj na zemlju bit će mnogo veći kada se doda potrošnja domaćih turista i milion novih poslova u sektoru turizma.
WTTC predviđa kako bi do 2032. saudijski turistički sektor mogao pridonositi gotovo 169 milijardi dolara u BDP zemlje, odnosno predstavljati 17,1 posto ukupnog saudijskog gospodarstva.
Neki novi putnici
“Sjetite se, oni ovu destinaciju grade praktički od nule za međunarodno tržište i donose najbolje od najboljeg po pitanju kvalitete ljudi s kojima rade,” kaže Bremner.
“Vidim da su razmislili o svakom aspektu turizma, od zaposlenika do proizvoda, brenda, usluge, održivosti, povezivanja. Postoji osjećaj kao da nešto grade za sljedećih stotinu godina.”
Pripremanje na budućnost znači da se moraju prepoznati i ogromne promjene u željama novih generacija globalnih putnika. Oko 90 posto mladih kineskih putnika i 70 posto putnika generacije Z u Velikoj Britaniji, Australiji i Indiji kažu kako žele otkrivati nove destinacije, pokazuju podaci Skift Researcha.
U tom smislu, ogromna je prednost ako ste novi igrač na turističkom tržištu.
“Nove generacije dobivaju mnogo više informacija s društvenih mreža,” rekao je Billy Canellas, čelnik upravljanja imovinom u NEOM-u, na konferenciji Skift Global Forum East u decembru.
“Mladi putnici dobro su informisani o posljedicama prekomjernog turizma na tradicionalnim destinacijama,” dodao je, naglašavajući kako postoji “jasna tendencija ka ekološkim i održivim destinacijama” i želja za učenjem o “kulturi i tradiciji različitosti” na destinacijama.
“Tržište luksuza postaje sve raznolikije i mlađe, a premješta se prema tržištima koja rastu,” kaže Bremner, dodajući kako su ovoj demografskoj skupini iznimno privlačni Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija i Kina.
“Imamo te nove luksuzne turiste, to nije tradicionalna starija generacija putnika koji imaju mnogo novca. Oni dolaze iz nove ere, svijeta digitale, vrlo su ekološki osviješteni i za njih je važan društveni utjecaj.”
“Budite sigurni,” kaže Geoff Freeman, predsjednik i izvršni direktor Američkog turističkog udruženja, “Saudijska Arabija identificira neke od najvažnijih putnika – ljude koji su spremni potrošiti mnogo novca na iskustva – i pita se kako da ih pridobije.”
Rizici i pitanje reputacije
Naravno, postoji mnogo načina da velika saudijska vizija krene pogrešno. Prvo, ulazak u toliko ogromnih projekata istovremeno sa sobom nosi velike financijske rizike, čak i za zemlju beskonačno dubokog džepa.
“Javni dug Saudijaca iznosi 82 posto vladinih prihoda,” kaže Bremner, naglašavajući kako je službeni javni dug u postotku BDP-a 2023. iznosio 23,8 posto.
Ipak, sve je to relativno. Udio duga u BDP-u kraljevstva gotovo je dvostruko veći nego prije deset godina, no još uvijek je poprilično nizak u odnosu na druge zemlje. Na primjer, javni dug Švicarske iznosi 41 posto BDP-a, SAD-a 133 posto, Kanade 106 posto, a Velike Britanije 98 posto.
Bremner se najviše brine zbog kapaciteta hotela koji bi s vremenom mogli dovesti do snižavanja cijena. “Ta priča o luksuzu s vremenom će se polako osipati jer Saudijci napreduju prebrzo. Teško je održavati ravnotežu s takvim razinama ponude,” objašnjava ona, dodajući kako posljednji model predviđanja Euromonitor International pokazuje kako će potrošnja prosječnog putnika pasti do 2030. godine.
“Preveliki broj hotelskih soba koje nisu pune srezat će cijene, i to predstavlja rizik.”
Uz to, Saudijska Arabija ima tvrdoglavi problem reputacije među mnogim potencijalnim posjetiteljima, pogotovo onima sa Zapada. Zemlja još uvijek ima vrlo stroge zakone o konzumiranju alkohola, kao i oštra ograničenja za žene, da ne spominjemo optužbe za kršenje ljudskih prava i napade na novinare.
SAD je 2021. službeno okrivio prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana za ubistvo novinara Washington Posta Jamala Khashoggija 2018. godine.
No pitanja oko ljudskih prava nisu spriječila multinacionalne korporacije da investiraju u velebne vizije Saudijske Arabije.
“Za neke će to biti vrlo važno pitanje, možda čak i granica preko koje neće prijeći,” kaže Bremner. “Ipak, vidimo kako se većina luksuznih hotelskih brendova već prebacila iz Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Saudijsku Arabiju.”
Novi igrači na globalnoj turističkoj sceni
Međunarodno tržište ipak ne voli ništa više od sjajne nove destinacije na dosad neistraženim lokacijama. Trenutno je u središtu pozornosti upravo Bliski istok. “Bliski istok je zapravo svojevrsna savršena lokacija,” kaže Bremner, “baš kao i Turska – unutar pet sati leta od Azije i zapadne Evrope.”
Bez obzira na rat Izraela i Hamasa koji je buknuo prošlog oktobra, Bliski istok bila je najbrže rastuća turistička regija 2023. godine: međunarodni dolasci porasli su za 23 posto u odnosu na periode u godinama prije pandemije, pokazuju podaci o oporavku UN-ove Svjetske turističke organizacije.
To je 35 posto iznad globalnog prosjeka – svjetski turizam još uvijek je u prosjeku 12 posto manji u odnosu na 2019. godinu
Prošle godine ovu je regiju posjetilo nešto više od tri miliona američkih turista – ili 12,6 posto ukupnog broja američkih putnika u inozemstvo – ali to je skok od čak 39 posto u odnosu na 2019. godinu.
Iako je prošle godine više američkih turista posjetilo Evropu (40 posto) i Aziju (15,7 posto), Bliski istok bila je jedina od te tri regije koja je zabilježila rast nakon pandemije.
No Freeman se ne brine zbog sposobnosti Saudijske Arabije da privuče veliki broj američkih turista. “Brine me njihova sposobnost za privlačenje Evropljana, bogatih stanovnika Bliskog istoka i Azije, koji bi inače došli i svoj novac potrošili u SAD-u,” kaže on.
Na kraju krajeva, dodaje Freeman, međunarodni turizam je sve kompetitivniji sport gdje uspjeh jedne zemlje znači neuspjeh druge: “Ono što nas tjera na razmišljanje,” kaže, “je činjenica da druge države sada shvataju da je turizam globalno takmičenje u tome ko će prije shvatiti kako privući turiste.”
Autor originalnog članka: Suzanne Rowan Kelleher, Forbes
Link: Inside Saudi Arabia’s $800 Billion Tourism Moonshot
(Prevela: Nataša Belančić)
Svijet / Zanimljivosti
Ispao im novac na pruzi, tražile ga: Voz usmrtio dvije sestre
Na relaciji Zemun – Niš, kod Lapova, putnički voz udario je dvije ženske osobe.
Kako Blic saznaje, riječ o rođenim sestrama K. Ž. (32) i N.Ž. (31).
Njih dvije su pješice prelazile prugu.
One su pošle u Udruženje za pomoć osobama sa invaliditetom “Zora” Lapovo.
Vatrogasci su jednu nastradalu osobu izvlačili jer je bila ispod voza. Navodno, one su bile na pruzi jer im je ispao novac, pa su ga tražile. Voz nisu vidjele, niti su ga čule, prenosi Blic.
Svijet / Zanimljivosti
Izraelci tokom noći napali šator u humanitarnoj zoni, ubijeno pet članova jedne porodice
Kako piše palestinska novinska agencija Wafa, u napadu na šator u kojem se nalaze raseljene osobe ubijeno je pet osoba.
Svi ubijeni su bili članovi iste porodice.
Među žrtvama je bila žena i njeno troje djece, navodi agencija Wafa.
Također, u zapadnom dijelu Khan Younis, pucnjava iz izraelskih mornaričkih brodova povrijedila je jednu ženu.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
VIDEO Kinezi pokrenuli mračan projekt koji usporava rotaciju Zemlje: Posljedice bi mogle biti strašne
Kada je Kina 2006. godine završila izgradnju brane Tri klanca, najveće hidroelektrane na svijetu, projekt je označen kao historijski tehnološki i energetski podvig. Smještena na rijeci Yangtze, zapadno od grada Yichanga u provinciji Hubei, izgradnja brane trajala je 17 godina i koštala 37 milijardi dolara. Danas generira oko 0,54 TWh električne energije dnevno, dovoljno za opskrbu 5,4 miliona domaćinstava na mjesec dana.
Osim proizvodnje energije, kineska vlada istaknula je kako je brana ključna za sprječavanje katastrofalnih poplava u nižim područjima zemlje. Međutim, iza tog grandioznog projekta krije se visoka cijena – kako za ljude, tako i za planetu.
Da bi brana Tri klanca postala stvarnost, 1,5 miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Njihov je odlazak omogućio potapanje 13 gradova i 140 naselja. No, šteta nije bila samo društvena. NASA je tokom godina izrazila zabrinutost zbog ekoloških posljedica, uključujući zagađenje, klizišta, povećanu seizmičku aktivnost te rizik od bolesti povezanih s vodom.
Na svojoj stranici Earth Observatory, NASA je istaknula: „Opsežnost projekta popraćena je ogromnim kontroverzama. Zabrinutosti uključuju ekološke posljedice, relokaciju 1,2 miliona ljudi te potapanje gradova, sela, arheoloških lokaliteta i odlagališta opasnog otpada.“ Osim toga, akumulacija vode u brani stvorila je promjene u ekosistemu, dok su zabilježene i promjene saliniteta u estuariju rijeke Yangtze.
Usporavanje Zemljine rotacije
Dok se o društvenim i ekološkim posljedicama naširoko raspravlja, manje je poznato da brana Tri klanca utječe i na samu rotaciju Zemlje. Naime, NASA objašnjava kako značajne promjene u masi na Zemlji – poput ogromnih količina vode pohranjenih u brani – mogu utjecati na način na koji se planeta okreće.
Dr. Benjamin Fong Chao, geofizičar iz NASA-inog Goddard Space Flight Centra, pojasnio je da brana ima kapacitet od 40 kubnih kilometara vode, što je jednako 10 biliona galona. Ova masa utječe na Zemljinu inerciju, što uzrokuje sitne promjene u dužini dana.
Primjerice, potres u Indijskom okeanu 2004. godine, koji je imao magnitudu od 9,1, smanjio je dužinu dana za 2,68 mikrosekundi. S druge strane, puni kapacitet brane Tri klanca povećava dužinu dana za 0,06 mikrosekundi. Također, pomiče Zemljin pol za otprilike dva centimetra.
Šta nam ovo govori o budućnosti?
Iako su te promjene minimalne i usporedive s onima koje uzrokuju prirodne katastrofe, one ipak otvaraju važna pitanja o dugoročnim posljedicama ljudskih aktivnosti na planetu.
Kina već planira izgradnju još veće hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo, koja bi mogla biti tri puta snažnija od brane Tri klanca. Ova ideja izazvala je nove zabrinutosti među ekolozima zbog potencijalno još većih posljedica.
Dok se suočavamo s izazovima poput klimatskih promjena i prenamjene prirodnih resursa, priča o brani Tri klanca podsjeća nas da svaka intervencija u prirodu dolazi s neočekivanim posljedicama – ponekad na nivoima koje tek počinjemo razumijevati.
Svijet / Zanimljivosti
Zekanović i Plenković se složili – “Balkan je sinonim za nazadno društvo pod utjecajem pravoslavlja i islama!”
Nakon jednomjesečne pauze zastupnici Hrvatskog sabora vratili su se u klupe u srijedu 15. januara. Bila je to prilika da hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri odgovore na mnoga neugodna pitanja nakon teškog izbornog poraza njihovog kandidata Dragana Primorca na predsjedničkim izborima.
Sjednica je počela hvalospjevima predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića (HDZ) prvom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu. Podsjetio je Jandroković da je prije tačno 33 godine, 15. januara 1992. godine, Hrvatska postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. januara 1998. godine završena mirna reintegracija Hrvatske.
Zbog ciljeva koje je vizionarski zacrtao predsjednik Franjo Tuđman i koje smo uspjeli ostvariti, Hrvatska današnji trenutak dočekuje kao stabilna, sigurna i snažno međunarodno pozicionirana zemlja. U potpunosti smo integrirani u Europsku uniju i NATO, osnaženi brojnim gospodarskim postignućima i pozitivnim pokazateljima. S takvom se respektabilnom stečevinom ne smijemo poigravati. Pogotovo danas, u vremenu koje zahtijeva krajnju trezvenost, razboritost i mudrost u vođenju države. A od svih nas koji djelujemo u javnom prostoru – i posebnu odgovornost za izgovorenu riječ”, kazao je Jandroković.
Bio je to, slučajno ili ne, simboličan uvod za skandal koji će uslijediti tokom sjednice i koji će potvrditi da se Hrvatska u političkom smislu malo ili nikako odmakla od vremena Franje Tuđmana obilježenog profašističkim iluzijama o posebnosti i supremaciji Hrvatske nad njenim okruženjem.
Zekanović: Balkan je sinonim za nazadno društvo pod utjecajem pravoslavlja i islama
Potaknut čestim pominjanjem Zapadnog Balkana od kolega u saboru, Hrvoje Zekanović iz Hrvatske demokršćanske stranke, bliskog partnera vladajućeg HDZ-a, iznio je niz skandaloznih tvrdnji o hrvatskom susjedstvu koje su nažalost u hrvatskoj javnosti prošle neopaženo.
“Nisam jedini u ovoj sabornici koji je alergičan na pojam Balkan, pa da ga samo kratko definiramo. Pojam Balkanski poluotok zapravo uopće ne postoji. Odnosno, ne može postojati jer je veza od Tršćanskog zaljeva odnosno Riječkog zaljeva pa do Crnog mora veća nego što je od Tršćanskog zaljeva do Sjevernog mora. Dakle, ono što ima veću povezanost ne može biti poluotok.
Nadalje, Balkan geografski možemo definirati kao prostor južnije od Save, istočnije od Drine ili istočnije od planine Balkan. Hrvatska je mediteranska, srednjoevropska ili panonska zemlja, nije zemlja Balkana. Tako da, evo, pokušavamo na svaki mogući način da se Hrvatska, ali i Bosna i Hercegovina, ne spominju u kontekstu Balkana. Balkan je sinonim za nazadno društvo, za kulturološki pojam… Mi smo zemlja koja je pod utjecajem kršćanstva, dijelom protestantizma, malim dijelom pravoslavlja i islama, a dok je Balkan isključivo pod utjecajem ove zadnje dvije religije (pravoslavlja i islama)”, kazao je Zekanović u saboru i nažalost nije izazvao nikakvu negativnu reakciju niti osudu.
Čak štaviše, dobio je podršku od premijera Plenkovića koji se složio sa ovim šovinističkim istupom Zekanovića.
“Što se toga tiče, slažem se sa vama. Mislim da smo to već u ovom visokom domu rješavali početkom dvijetisućitih”, kazao je Plenković.
Inače, od svih HDZ-ovih koalicijskih partnera, osim DP-ovog ministra gospodarstva Ante Šušnjara, Zekanović je jedini koji je bio viđen u štabu Dragana Primorca u izbornoj noći.
(Samir Begović / SB)
Svijet / Zanimljivosti
Bosnu i Hercegovinu će na inauguraciji Donalda Trumpa predstavljati ambasador Sven Alkalaj
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, niti jedan političar iz Bosne i Hercegovine nije dobio pozivnicu, a Alkalaj je pozivnicu dobio kao ambasador u Washingtonu.
Također, treba reći da BiH nije iznimka u ovom pogledu. Susjedne zemlje, odnosno Hrvatska, Crna Gora i Srbija, također neće imati predstavnike na ovom događaju, osim svojih ambasadora.
Pored samog polaganja zakletve, Alkalaj je dobio pozivnicu i za druge događaje povezane s tranzicijom vlasti u SAD-u.
Tako će Alkalaj predstavljati BiH na pobjedničkom okupu nazvanom “Make America Great Again”, koji se održava 19. januara, odnosno dan prije inauguracije, a čiji je domaćin upravo Trump.
Na dan inauguracije, Alkalaj je dobio pozivnicu i za predsjedničku paradu, koja dolazi nakon polaganja zakletve, kao i za predsjednički bal, koji se održava navečer.
Što se tiče državnika koji će prisustvovati samoj inauguraciji, riječ je o osobama koje je Trump lično pozvao na ovaj događaj.
Među njima su predsjednik Argentine Javier Milei, premijerka Italije Giorgia Meloni, ministri vanjskih poslova Indije Subrahmanyam Jaishankar i Japana Takeshi Iwaya, predsjednik El Salvadora Nayib Bukele, te lider Ekvadora Daniel Noboa.
Pozivnicu je dobio i predsjednik Kine Xi Jinping, ali će umjesto njega doći potpredsjednik Han Zheng. Poziv je odbio premijer Mađarske Viktor Orban.
Od drugih političara, izdvajaju se lider stranke Reform UK Nigel Farage, radikalni desničar iz Francuske Éric Zemmour, bivši premijer Poljske Mateusz Morawiecki, lider populističke stranke Vlaams Belang iz Belgije Tom Van Grieken, bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, liderka AfD-a Alice Weidel, lider španske stranke Vox Santiago Abascal, te desničar iz Portugala i predsjednik stranke Chega André Ventura.
Svijet / Zanimljivosti
Žena iz BiH odlazila u Austriju samo po novac od socijale i odmah se vraćala kući
Austrijski mediji jučer prenose slučaj još jedne prevare u vezi Zavoda za zapošljavanje (AMS- Arbeitsmarktservice), a čiji je glavni akter žena iz Bosne i Hercegovine.
Kako prenose mediji, ona je bila prijavljena u Austriji i vodila se na Zavodu za zapošljavanje, od kojeg je kao nezaposlena dobijala mjesečnu pomoć.
Međutim, nakon anonimne dojave otkriveno je da ona uopće ne živi u Austriji, već da u ovu zemlju dolazi samo da podigne novac od socijale.
Kako prenose mediji, ova državljanka BiH je vjerovatno, kao i mnogi drugi, mislila da Austrija daje pomoć bez ikakve potvrde ili provjere.
Međutim, to uvjerenje joj se sad vratilo kao bumerang. kako prenos mediji, ona je redovno i uredno dolazila na sve zakazane sastanke sa AMS, podigla bi novac i odmah se vratila u BiH. Ali, očigledno je to neko znao i poslao anonimnu dojavu u AMS.
Nakon provjere utvrđeno je da je ova žena zaista to radila.
Ona sad cijeli iznos koji je primila preko AMS mora da vrati u ratama, a sleduje je i velika novčana kazna, prenose Nezavisne.
-
Cazinprije 6 dana
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
-
BiHprije 6 dana
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
-
USKprije 6 dana
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
-
BiHprije 6 dana
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
-
USKprije 7 dana
Advokat Samira Dizdarevića: Moj klijent je bio u zabludi, mislio je da može nositi oružje kao u Americi
-
BiHprije 6 dana
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…