Krizni štab Općine Sanski Most proglasio je stanje prirodne nesreće, te je stepen odbrane od poplava podignut na najviši nivo, a situacija u pojedinim naseljenim mjestima je veoma kritična.

Prema riječima Besima Delića, načelnika Civilne zaštite, vodostaj Sane je dostigao 450 centimetara, što je za 70 centimetara više u odnosu na kritičnu tačku vodostaja kada se poduzimaju mjere odbrane od poplava.

“Ono što u ovome trenutku može da nam ulije nadu je da vodostaji Sane i njenih pritoka stagniraju ili minimalno opadaju. Tokom protekle noći imali smo enorman rast svih vodostaja, pa je tako Sana rasla 15 do 20 centimetara po satu”, istakao je Delić.

Trenutno najkritičnije stanje je u naseljima Trnova, Šehovci i Poljak, jer je Sana potpuno prekinula saobraćajne komunikacije pa su brojna domaćinstva izolovana.

“U ovome trenutku nemamo informacije da li ima poplavljenih domaćinstava, ali su brojne kuće okružene vodom. Dalji razvoj situacije zavisiće od vremenskih prilika i količine padavina u narednim satima”, istakao je Delić.

Načelnik Općine Sanski Most, Mensur Seferović, kaže kako je situacija kritična i u selu Skucani Vakuf, gdje je nabujala rijeka Bliha odnijela improvizovani most i tako odsjekla dio sela, piše Raport.

Također, teška situacija je i na području Palanačkog polja gdje je odsječeno nekoliko povratničkih sela uslijed velikih akumulacija vode i potopljenog puta.

“Stanje je izuzetno teško i u ovome trenutku preduzimamo sve što je u našoj moći da intervenišemo na kritičnim mjestima i zaštitimo ljude i materijalna dobra. Angažirali smo svu rasploživu mehanizaciju, imamo veliki broj volontera koji se prijavio da pomogne, a tu su i ekipe Kantonalne civilne zaštite koje nam pomažu”, istakao je Seferović.

Korisnicima gradskog vodovoda preporučeno je da, zbog zamućenja, obavezno prokuhavaju vodu prije upotrebe, dok se ne preporučuje upotreba lokalnih vodovodnih sistema.

Prema poslednjim informacijama, pod vodom se nalazi i magistralni put koji sanski Most povezuje s Prijedorom i onemogućen je saobraćaj putničkim automobilima.

Kantonalni sud u Bihaću donio je pravosnažnu presudu kojom je Asimu Samardžić (49) i  Nerminu Hamidoviću (43) izrekao 3 godine i 8 mjeseci, a Senadu Samardžiću (46) 2 godine zatvora jer su kao članovi organizirane grupe ljudi počinili krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Presudom je sud prihvatio sporazum o priznanju krivnje koji su svi osuđeni potpisali s Kantonalnim tužilaštvom Unsko-sanskog kantona i kojim su se odrekli prava na suđenje, te prava na žalbu na izrečenu sankciju.

Nakon izricanja presude pritvor je produžen Asimu Samardžiću i Nerminu Hamidoviću. Pritvor je ukinut Senadu Samardžiću i isti je pušten na slobodu.

Podsjećamo, 15. avgusta 2024. godine je na području Teočaka u Bihaću pronađena velika plantaža za uzgoj cannabisa (marihuane) s približno 3,000 stabljika.

Tada su slobode lišeni Asim Samardžić, Nermin Hamidović Nermin i  Senad Samardžić. Nakon provedene istrage, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona je 9. januara podiglo optužnicu kojom je stavilo na teret Asimu Samardžiću da je djelovao kao organizator grupe, a Nerminu Hamidoviću i  Senadu Samardžiću da su djelovali kao članovi organizirane grupe koja je u periodu od početka 2024. godine do 15.avgusta 2024. godine, na području općine Rudo i grada Bihaća podigla i uzgajala zasad opojne droge cannabis.

Presudom je trajno oduzeta zaplijenjena droga koja će se uništiti.

Vodeći regionalni analitičar aviosaobraćaja Alen Šćuric ismijao je planova u vezi s gradnjom aerodroma Bihać.

Aerodrom Bihać je otkupio 800.000 kvadratnih metara zemljišta za 9 miliona eura. Osim toga, 750.000 eura je plaćeno za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Upozorenje za područje Krajine. Narednih sati glavnina padavina premješta se polako prema sjeverozapadu Bosne. Obzirom da su vodostaji rijeka već visoki, i uz nadolazeće obilnije padavine izgledne su poplave, javlja BHmeteo.

Kišovito i u ostatku zemlje uz porast vodostaja rijeka naročito u dijelu srednje, sjeverne i sjeveroistočne Bosne gdje će također biti još obilnijih padavina i lokalno poplava. Na istoku i jugu zemlje iako padavina još ima, glavnina je prošla.

Padavinski talas potrajat će do sutra navečer kada bi u noći na subotu, barem prolazno padavine oslabile i prestale u svim krajevima. Za vikend i dalje promjenjivo uz povremeno pojavu padavina ali manje izraženo nego danas i sutra.

U Cazinu bujične vode zatvorile mostove

Obilne kišne padavine koje su pogodile područje Grada Cazina prouzrokovale su poteškoće u saobraćaju, posebno u naselju Tatari, gdje je voda nanijela kamenje na kolovoz.

Ovakva situacija otežava kretanje vozila i predstavlja potencijalnu opasnost za vozače.

Foto: Fena

Poplave u Cazinu

Obilne kišne padavine koje su pogodile područje Grada Cazina prouzrokovale su poteškoće u saobraćaju, posebno u naselju Tatari, gdje je voda nanijela kamenje na kolovoz. Ovakva situacija otežava kretanje vozila i predstavlja potencijalnu opasnost za vozače.

Vanredno stanje u Sanskom Mostu

Vodostaji rijeka Sane i Dabra u Sanskom Mostu i dalje rastu, stvarajući ozbiljnu prijetnju lokalnom stanovništvu i infrastrukturi. Prema posljednjim podacima, vodostaj Sane iznosi 351 cm, dok je nivo rijeke Dabar dostigao 238 cm.

S obzirom na nastavak padavina, situacija je ocijenjena kao alarmantna. Kantonalna uprava Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona uputila je tim pomoći, a građani su pozvani na maksimalnu pripravnost.

Lokalne vlasti i Civilna zaštita neprekidno prate hidrološku situaciju na terenu. Posebno kritična tačka je naselje Skucani Vakuf, gdje je desna obala potpuno odsječena od ostatka općine. Improvizirani most, koji je ranije postavljen zbog izgradnje novog prelaza, poplavljen je i urušen, što je primoralo policiju da zatvori cestu na ovom dijelu.

Izvođač radova u Skucanom Vakufu nije uspio ponovo uspostaviti putnu komunikaciju na mjestu urušenog mosta. Umjesto toga, ekipe su radile na širenju protoka vode kako bi se smanjio pritisak na poplavne zone. Radovi na povezivanju odsječenog puta trebali bi započeti ujutro.

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 miliona KM. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju putne infrastrukture u Federaciji BiH.

Vlada Federacije BiH donijela je tri odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima“ u ukupnom iznosu od skoro 240 miliona KM. Sredstva su namjenjena za izgradnju autocesta, brzih cesta, te magistralnih i drugih cesta, kao i putnu infrastrukturu.

Jadransko-jonska autocesta

Također, Vlada je odlukama utvrdila i projekte koji će se finansirati putem ovih programa, a sredstva su namijenjena za finansiranje izrade projektne dokumentacije, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM  (dionice Maoča – Tuzla i Čanići-Tuzla, te dionica Orašje-Brčko).

U okviru projekata izgradnje Jadransko-jonske autoceste, dionica Počitelj-Stolac osigurano je 2.744.705 KM, zatim za južnu obilaznicu Mostar planirano je 15.758.521 KM (dionica Miljkovići-Rodoč – veza na M17, spojna cesta na M17.4, pristupna ceste Varda-Rodoč i rekonstrukcija ceste Ilići-Mostar).

Sredstva su osigurana i za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok – Pofalići- Velešići- Bentbaša  u iznosu od 1.000.000 KM.

Za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17.200.000 KM.

Zatim za brzu cestu Lašva-Travnik-Jajce osigurano je 43.807.531 KM (dionica Nević Polje-Turbe, Poslovna zona Vitez, Vitez-Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva-Kaonik Selište-Vitez, te Nević Polje – Turbe).

Sredstva u iznosu od 43.257.283 KM namjenjena su za brzu cestu Mostar- Široki Brijeg- granica RH.

Za finansiranje izgradnje brze ceste Prača -Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno.

Sredstva od 700.000 KM planirana su za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjetu na M17 Ortiješ i Počitelj.

Zatim, za izgradnju dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo prema usvojenim odlukama izdvaja se 18.668.665 KM.

Za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo planirana su sredstva u iznosu od 7.001.423 KM.

Iznos od 2.400.000 KM osiguran je za projekt rekonstrukcije ceste Kreševo – Kiseljak planirano je 1.200.000 KM,   te izgradnju obilaznice Kiseljaka Il faza – tunel i trasa i sanaciju ceste Lepenica- Han Ploča.

Za izgradnju „Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo – Slavinovići, I faza – nastavak od Prinčeve džamije planirano je 1.500.000 KM.

Po milion KM planirano je za projekte izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, (dionica Šički Brod 3 – Živinice 1), kružnog toka Hidani  na cesti M4 u Kalesiji (dionica Simin Han – Donje Caparde), te Južne obilaznice Gruda.

O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisat će se Ugovori ili Sporazumi između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze. Za provođenje ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, te finansija, zatim JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

Četvrtom odlukom koju je donijela Vlada Federacije BiH usvojen je Program utroška drugog dijela sredstava „Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” u iznosu od 18.552.998,94 KM. Raspodjela ovih sredstava vršit će se na osnovu provedenog javnog poziva, u skladu sa općim i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih današnjom odlukom.

Sanacije, rekonstrukcije i povezivanje regionalnih cesta

Korisnici ovog transfera su kantoni, gradovi, općine i fondovi (kantonalne direkcije, uprave i javne ustanove za ceste) u Federaciji BiH, a svrha je poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti u cestovnom prometu regionalnih, lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Dio ovih sredstava za projekte regionalnih cesta u iznosu od 7.000.000 KM dodjeljuju se za usluge izrade projektne i studijske dokumentacije za rekonstrukciju, izgradnju regionalnih cesta, zatim izgradnju novih cesta iz nadležnosti kantona i povezivanje regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Također, namijenjena su za radove na sanaciji, rekonstrukciji, izgradnji i povezivanju regionalnih cesta na ostatak prometne mreže.

Za projekte koji se odnose na lokalne ceste, te gradske/općinske ulice odnosi se iznos od 11.552.998,94 KM i dodjeljuje se za usluge izrade projektne dokumentacije, kao i radove na sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Sredstva će se dodjeljivati korisnicima u skladu sa odobrenim projektima, a na osnovu podnesenih zahtjeva na javni poziv koji će raspisati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Javni poziv će biti objavljen na web stranici Ministarstva, te u najmanje dva dnevna lista s ciljem dostupnosti najširoj javnosti.