Premijer Ružnić i krajiški načelnici od Vlade FBiH traže da se u USK-u pokrenu pogoni namjenske industrije, a oni će ponuditi resurse, najbolje lokacije i kadrove
U Unsko-sanskom kantonu nema nijedne firme za namjensku vojnu industriju, bez obzira na činjenicu što su Krajišnici u ratu imali dva herojska korpusa Armije BiH i što potencijal postoji.
Premijer USK-a Mustafa Ružnić, koji je nedavno dizao alarm kada je neperspektivno vojno naoružanje iz kasarni u USK-u prodato Hrvatskoj, sada je oduševljen idejom da i ovaj kanton dobije namjensku industriju, a što je bila tema razgovora tokom nedavne posjete ministra odbrane BiH Zukana Heleza. U USK-u su jedinstveni u stavu da će ustrajati u zahtjevu prema višim nivoima vlasti za relokaciju dijela proizvodnje koja je važan faktor sigurnosti države i, prije svega, unosan biznis.
Početkom ove sedmice organizovan je i sastanak svih načelnika osam opština USK-a i premijera sa direktorom kompanije Binas Abazom Mandžukom.
– U USK-u ima prostora da se napravi preduzeće i proizvodnja nekih od proizvoda široke lepeze namjenske industrije, samo se treba staviti u okvire Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme te Zakona o prodaji, to su osnovni elementi. Potrebne su i federalne i državne dozvole. Politika neka bude ta koja će nositi inicijativu, a mi kao tehnička lica to znamo i možemo uraditi, kazao je Mandžuka.
Prema riječima premijera Ružnića, ovo je pitanje oko kojeg postoji suglasnost svih stranaka u Skupštini USK-a, izvršne i zakonodavne vlasti u Kantonu, te svih načelnika općina. Međutim, pomoć i podrška se očekuju sa federalnog nivoa, piše Oslobodjenje.
– Namjenska industrija je u posljednje vrijeme u usponu, svakako da ćemo podržati, makar to bile poslovnice sadašnjih firmi ili proizvodnja samo nekih dijelova za njih. Ne treba niko misliti da će se s tim neko moći naoružati, možda nećemo ni granate proizvoditi, ali bilo bi dobro bar da proizvodimo upaljač za njih. Isto tako, morate znati da je to teren gdje pojedinci traže svoje interese, a fabrike namjenske industrije su predmet interesovanja raznih lobija. Gotovo polovina naših namjenskih preduzeća je u procesu konsolidacije, maltene u stečaju, prema tome, vidi se da tu nešto ne štima najbolje. Ali, svakako postoji interes da se razvijaju i dalje segmenti te industrije i u USK-u, ne samo jedan, nego koliko je god to moguće, kazao nam je krajiški zastupnik u federalnom Parlamentu Halil Bajramović (NiP).
Istina je da je Vlada FBiH sredinom prošle godine zatražila dopunu planova i uspostavu sistema praćenja efekata finansijske konsolidacije za pet takvih preduzeća, među kojima je i Binas. Međutim, danas, barem što se Binasa tiče, stanje je mnogo povoljnije.
– Ja sam u Binas došao 2021. godine, kada su bili velika dubioza i štrajkovi. Danas u Binasu imamo sve izmirene obaveze, radnicima su plate dobre i redovne, imamo poslovne ugovore i za 2024. godinu, što je sve dokaz da se uz jedan domaćinski odnos možemo dovesti u situaciju da sva namjenska industrija u FBiH pozitivno posluje, a od čega će koristi imati čitava država, poručio je direktor Abaz Mandžuka.
Halil Bajramović, koji je i član kadrovske komisije federalnog Parlamenta, kaže da su pred njima svakako poslovi imenovanja upravnih odbora u namjenskoj industriji, te da će nastojati da pomognu ovoj grani privrede.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
