Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, izjavio je za Faktor da predložene izmjene zakona ne bi oštetili radnike na bolovanju, već one radnike koji su na lažnim bolovanjima, a i ljekare koji dijele bolovanja i šakom i kapom morat će voditi računa jer bi bolovanje nakon 15 dana plaćao Fond zdravstvenog osiguranja FBiH.

– Poslodavac po važećem zakonu, ako je radnik na bolovanju, daje punu plaću do 42 dana. Mi predlažemo da to bude 15 dana. Evropski prosjek radnika na bolovanju iznosi šest i po radnih dana. Najgora je Bugarska čiji radnici godišnje u prosjeku provedu 22 dana, a najmanje ima turska ispod tri dana na bolovanju. Dakle, Turci najmanje boluju, a Bugari najviše u Evropi. Statistiku o broju dana bolovanja u BiH nemamo. Ipak, u Kantonu Sarajevo uspjeli smo doći do zvaničnih podataka. Prema ovim podacima, godišnje na bolovanju se u KS provede oko 25 dana, ako računama da je u toku jedne godine oko 240 radnih dana. Znači “zdravstveno stanje” u KS je lošije od Bugara – ističe Smailbegović.

 

Nismo mi bolesna nacija, dodaje Smailbegović, već se zloupotrebljava bolovanje.

– Vrlo je jasno da se kod nas radi o zloupotrebi bolovanja. Kod nas kada hoće čovjek da se odmori, uzme sedam dana bolovanja! Za lažna bolovanja na prvom mjestu krivi su ljekari, koji su široke ruke prilikom davanja bolovanja, morat će dobro razmisliti ako se usvoje izmjene zakona. Tada će teret bolovanja ići na račun zdrastvenog fonda, odakle ljekari primaju plaću. Za lažna bolovanja kriv je i sistem u državi koji ne funkcioniše kako treba. Firme plaćaju zdravstveno osiguranje za svoje radnike i tako se pune zdravstveni budžeti – ističe Smailbegović.

Visina plaće kada je radnik na bolovanju ne zavisi od onoga ko je isplaćuje.

– Radnik u slučaju bolovanja nije nimalo oštećen što se tiče visine plaće. Njemu bi plaću i dalje isplaćivao poslodavac, a sve nakon 15 dana bolovanja isplaćivao bi Fond zdravstvenog osiguranja, a ta sredstva Fond bi prebacio na račun firme. Naravno, radniku koji je bio na bolovanju firma bi odbijala samo dio toplog obroka i za prijevoz kao i do sada. Nadamo se da će se zakon usvojiti na nekoj od narednih sjednica Parlamenta FBiH – pojašnjava Smailbegović.

Ako pogledamo evropsku statistiku, velika većina evropskih zemalja, čak dvije trećine, ima nula dana bolovanja na teret poslodavca, dodaje naš sagovornik.

– Dakle, prvi dan kada radnik ode na bolovanje, njega plaća Fond zdravstvenog osiguranja jer je on osiguran. Imaju jedna- dvije zemlje koje imaju tri dana, za par zemalja je sedam dana, zatim 15 i dvije-tri zemlje imaju 30 dana, među kojima je i Srbija, i imamo četiri gdje je 42 radna dana, a to su Njemačka, Austrija, Hrvatska i u Federaciji BiH – zaključuje Smajlović.