Predmet je pokrenut na osnovu sumnje da je Šljivar, kao direktor i odgovorna osoba u privrednom društvu d. d. Stari Grad Ključ, sa privrednim društvom d. o. o.
Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv Alije Šljivara (68) iz Ključa, Fersada Delalovića (54) iz Ključa i privrednog društva d. o. o. Tempic-FA Ključ. Prvooptuženom se stavlja na teret počinjenje produženog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, dok se drugooptuženom i trećeoptuženom pravnom licu stavlja na teret davanje dara ili drugih oblika koristi.
Predmet je pokrenut na osnovu sumnje da je Šljivar, kao direktor i odgovorna osoba u privrednom društvu d. d. Stari Grad Ključ, sa privrednim društvom d. o. o. Tempic-FA Ključ zaključio ugovor o prodaji nekretnine zvane Bašta Hotel-Kafana za cijenu od 533.000 KM, a koja je trebala, prema ugovoru, biti plaćena do 30. juna 2013. Tempic-FA pomenutu kupoprodajnu cijenu nikad nije platio društvu Stari Grad Ključ, kao dotadašnjem vlasniku nekretnine, niti je Šljivar kao direktor Starog Grada ikada zahtijevao plaćanje.
Umjesto da plati kupoprodajnu cijenu za prijenos prava vlasništva, Tempic-FA Ključ, zastupan po direktoru Delaloviću, 6. juna 2013. je sa Šljivarom kao fizičkim licem zaključio tri ugovora kojima je Aliji Šljivaru u vlasništvo prenio četiri nekretnine. Te nekretnine koje su mu prenesene Šljivar nikad nije platio društvu Tempic-FA. U optužnici se navodi da je Šljivar, kao direktor d. d. Stari Grad Ključ, na Tempic-FA Ključ prenio vlasništvo nad nekretninom zvanom Bašta Hotel-Kafana i dvorište, a koja nikad nije plaćena društvu Stari Grad Ključ, već njemu i to u vidu stanova koji su mu preneseni u vlasništvo, piše Oslobodjenje.
Inače, firma koja je bila vlasnik hotela d. d. Stari Grad Ključ do gašenja je imala zaposlenike koji nikada nisu izmireni i koji su u više navrata pokretali žalbe, od revizije privatizacije do prijava za počinjeno krivično djelo.
– Na osnovu provedene istrage, saslušanja svjedoka i analize materijalnih dokaza, osnovano se sumnja da su optužena lica počinila krivična djela koja im se stavljaju na teret, ističu iz Tužilaštva USK-a.
U narednom periodu očekuje se zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji u Kantonalnom sudu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login