Connect with us

BiH

Prelazak granice od 1. januara: Osim mesa i sira, šta se još neće moći unijeti u Hrvatsku

Published

prije 1 godina

on

Schengen na graničnim prijelazima s Hrvatskom još nije ni krenuo, a već zapinje. ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolirati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine. Ipak, neke novine uvode se od 1. januara.

Najviše kontraverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam eura. Toliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prijelazu.

Iako je ETIAS odgođen, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uvjete, u trajanju najviše do 90 dana unutar perioda od 180 dana, piše Slobodna Dalmacija.

Dužina boravka

“Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor- Dužina prethodnog boravka računa se za period 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako naprimjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU boraviti još 45 dana”, pojašnjavaju iz MUP-a RH.

Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog schengenskog kalkulatora. U schengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u pasoš u prethodnih 180 dana.

Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni bh. državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova schengenska pravila nisu najbolje sjela.

“Razumijem da je Hrvatska u Europskoj uniji, ali trebalo bi primjenjivati drugačija pravila prema onima koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Zašto sedam eura na granici”, rekla je jedna državljanka BiH koja ima vikendicu u Gradcu.

Za razliku od ETIASA koji je samo na papiru, schengenska pravila prometa robe i putnika su puno strožija. Zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima.

Šta se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine? Šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili ljekaru mogu očekivati od novih pravila?

Riba može, ali

Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Većinu dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive u BiH. Za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.

Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Evropske unije. Prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji. Na njihov sistem ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.

Šta se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz BiH, tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad. Ista količina propisana je za hranu za kućne ljubimce, med ili jaja.

Koliko novca

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za ličnu potrošnju može unijeti samo tropsko voće. To su banane, ananas, hurme, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krompira je zabranjeno.

Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cvekla, celer rotkvica, kupus, karfiol, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, paradajz, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

Putnici iz trećih zemalja u svom prtljagu mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 eura u cestovnom i željezničkom prometu te 430 eura u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.

Kućni ljubimci

Putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.

S obzirom na nova schengenska pravila, ali i sve veće cijene, šoping preko granice u Hercegovini već je odavno opao. Nisu više atraktivne ni bh. benzinske pumpe jer je gorivo posljednjih mjeseci jeftinije u Hrvatskoj. Jedino što se stvarno isplati kupiti jesu cigarete, koje su značajno jeftinije u BiH nego u Hrvatskoj.

Međutim, ako se poštuju schengenska pravila odzvonilo je kupovini cigareta preko granice jer je dozvoljeno unijeti samo 40 cigareta, odnosno dvije kutije. Građani koji su ostali vjerni šopingu preko granice kažu da im se isplati u Hercegovini kupovati rezani duhan pa kod kuće “motati” cigarete. Ali s novim schengenskim pravilima mnogi će se morati odreći ovoga gušta.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Bez trunke kajanja: Ubica Farisa Pendeka se smijao danas u sudu, prijatelji ga snimali za mreže

Published

prije 8 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Šumanu je pritvor produžen jer bi boravkom na slobodi postojala opasnost od bjekstva, da bi mogao utjecati na svjedoka, prikriti dokaze, ali i što bi njegovim puštanjem došlo do uznemirenja javnosti.

Ademu Šumanu, ubici nevinog Farisa Pendeka, danas je produžen pritvor na još tri mjeseca, a kako se vidi na snimcima koji su objavili njegovi prijatelji, njemu to nije teško palo. Na snimcima se vidi kako Šuman sa osmijehom na licu pozdravlja prijatelje koji su ga došli podržati.

Podsjećamo, prijatelji mu pružaju podršku jer je 28. januara ove godine hicem iz pištolja ubio Farisa Pendeka.

Šumanu je pritvor produžen jer bi boravkom na slobodi postojala opasnost od bjekstva, da bi mogao utjecati na svjedoka, prikriti dokaze, ali i što bi njegovim puštanjem došlo do uznemirenja javnosti.

Podsjećamo i to da su osumnjičeni pomagači Mersim Saljević i Elmedin Gradišić ranije pušteni na slobodu.

Šuman je 28. januara usmrtio Farisa Pendeka hicem iz pištolja u vozilu na glavnoj saobraćajnici u sarajevskom naselju Otoka.

On je tada vozio svoj Peugeot 308 iza vozila u kojem su bili mladići Danis, Berin, Eman i ubijeni Faris Pendek, “koji nije uspio progovoriti ni riječ”.

Šuman je vozilom stao paralelno s njima i mahao rukama. Oni su otvorili prozor i pitali šta je problem? On je tada s mjesta vozača preskočio na mjesto suvozača, kroz prozor svog auta udario Emana pesnicom, a potom iz kasete izvadio crni pištolj i udario vozača kundakom, zatim je uperio pištolj u Emana, koji se sageo, ispalio je metak koji je pogodio Farisa, koji je sjedio iza njega, a koji je usljed toga vrlo brzo preminuo.

Nakon ubistva je pokušao pobjeći, ali se ubrzo predao zato što je već bio otkriven, a Gradišić ga je zvao i rekao da mu policija pretresa kuću.

Nastavi čitati

BiH

Stručnjaci o Zakonu o trgovini FBiH: Prodavačice će na “neradnu nedjelju” slagati robu i raditi inventuru

Published

prije 9 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Svi imamo simpatije prema ženskoj populaciji koja radi u trgovinama, ali ako se zatvore trgovački objekti, to ne znači da one neće možda nedjeljom raditi na intventuri ili na drugim poslovima – kaže ekonomista Damir Bećirović
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na posljednjoj sjednici Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovinu kojim se uvodi neradna nedjelja.
Grupa stručnjaka objavila je u analizu predloženog zakona. Autori studije su Damir Bećirović, Dino Arnut, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić.
Jedinstveni zaključak njihove studije je da se ne preporučuje uvođenje zabrane rada nedjeljom. Ukoliko to politički nije moguće, autori predlažu alternativno rješenje koje će imati blaži efekat po bh. ekonomiju, poput povećanja dnevnica za rad nedjeljom, a koja je u vezi prije svega s izmjenama Zakona o radu, a ne Zakona o trgovini.
Jedan od autora studije, ekonomista Damir Bećirović izjavio je za Faktor da se stvorilo pogrešno uvjerenje u javnosti da se radi o zabrani rada nedjeljom. Radi se o, kako je kazao, zabrani otvaranja prodajnih objekata nedjeljom.
Također, kako tvrdi, ne radi se isključivo o zahtjevu Sindikata radnika zaposlenih u trgovini, već i o interesu velikih trgovačkih lanaca koji se susreću sa nedostatkom radne snage.
Kako kaže, potražnja za radnom snagom premašuje ponudu, čime su poslodavci primorani dizati dnevnice za rad, a radnici ih mogu uvjetovati većim plaćama i poboljšanjem uvjeta rada i radnog vremena.
– Ovim oni rješavaju ovaj problem što nije dobro za Sindikat jer se smanjuje njihova pregovaračka moć.
Još jedan problematičan razlog je i dolazak inozemne konkurencije Lidla, čiji se objekti nalaze na periferiji gradova gdje se dolazi automobilom tako da je nedjelja u njihovim planovima vrlo značajan dan za trgovinu.
Mislim da postojeći trgovački lanci tako jednim udarcem ubijaju dvije muhe – kaže Bećirović.
Prema njegovom mišljenju, problematično je i diskriminatorno to što se zabranjuje i rad malim trgovcima, koji imaju vlastite radnje jer je Ustavom FBiH zagarantovana sloboda rada te nedjelja nije proglašena neradnim danom.
Postavlja se i pitanje zašto trgovački centri sami ne uvedu neradnu nedjelju.
-Jednostavno, boje se konkurencije. Ako ja nedjeljom zatvorim svoje objekte, onda će mi konkurencija pokupiti kajmak, zato traže da se to reguliše ili svi ili niko.
Krivo mi je što se igra na kartu senzibiliteta javnosti. Svi imamo simpatije prema ženskoj populaciji koja radi u trgovinama, alia ako se zatvore trgovački objekti, to ne znači da one neće možda nedjeljom raditi na intventuri ili da ih neće preraspodijeliti na druge poslove. Šta je sa nizom osoba koje nastavljau raditi nedjeljom jer će nastaviti raditi pekare, benzinske pumpe, cvjećare, restorani, kafići i kladionice.
Ako već Vlada FBiH želi pokazati socijalnu osjetjivost, neka jednostavno kroz Zakon o radu ukine nedjelju svima.  Bojim se da ovdje stoji interes, odnosno da se kroz zakon pokušava pogodovati velikim trgovačkim lancima – zaključio je Damir Bećirović.
Federalni zastupnik Haris Šabanović smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala biti jedinstveno tržište.
– Mi kao sad zatvaramo 51 posto države, a 49 posto ostaje raditi nedjeljom. Pitanje je i je li radna nedjelja uopće u domenu Ministarstva trgovine, meni je više u domenu Ministarstva rada.
Također, famozni član 17. zakona je diskutabilan po mnogo osnova. Šta stoji iza svega, ne znam, ali znam da su rješenja nelogična.
Sada očekujemo javnu raspravu. Objasnili smo glasno resornom ministru Amiru Hasičeviću u čemu je problem. Uopće se ne radi o neradnoj nedjelji kao porodičnom danu jer onda ne može raditi ni penzinska pumpa ni bilo ko drugi. Svako selektivno rješenje kasnije donosi probleme – kaže Šabanović.
Nastavi čitati

BiH

Konaković: Htjeli su reći da sam ja ‘crna kravata’, ljudi kod Osmice su vam Rolexi, kuće sa bazenom, skupi automobili…

Published

prije 11 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine obraća se danas povodom međunarodne policijske akcije “Black Tie 2” koja je prije nekoliko dana provedena.

Podsjetimo, akcije je usmjerena protiv najbližih saradnika šefa narkokartela Edina Gačanina Tita. Ovo je navedeno u saopštenju Europola.

Uhapšene su bile 23 osobe, a od toga je pritvor određen samo za tri osobe.

“Mnogi su utjecali na izbor i zapošljavanje tužilaca. Tužioci su zapošljavali svoju djecu. Svjesni smo da su napravili veliki broj neprijatelja. Njihov nominalni šef, upozorava me nekoliko sedmica unazad da ću morati objasniti veze sa narko-kartelom. Nekoliko njegovih poruka sam shvatio ozbiljno. Dokazat cu nepostajanje bilo kakve veze sa narko-kartelom. To su laži i izmišljotine. Dugo već o tome ne govorim. Dalida Burzić, Vahid Ćosić, Sabrina Sarajlija su zloupotrijebili svoje funkciije. Oni su sankcionisani. Danas govorim o njima sličnim ljudima, o novom talasu njima sličnim. Propagandna mašinerija koja ima šefove”, kazao je Konaković.

Između ostalog, naveo je da u javnom prostoru nemaju sve informacije i da mu je žao zbog toga.

“Molim vas pogledajte argumente odbrane, advokate optuženih i saslušajte kako su pravni eksperti razbili planiranu montažu. Distanciram se od onih koje nikada nisam vidio. Punu podršku dajem da se priča do kraja. Neka se istražujem i ja  i meni bliski ljudi, neka nas stave u prioritete. Ali niko nam neće pakovati. Ovdje je bio pokušaj da se napravi nešto što mafiji ne polazi za rukom”, istaknuo je.

Potom je kazao kako će sada govoriti o tužitelju Tužilaštva BiH, Sanjina Kulenovića.

“Imam sve što vas zanima. Održavam konferenciju za medije da bi priča bila živa, a ne da bi se gasila. Tužilaštvo BiH ima pravo žalbe. Vijeće se odlučivati o žalbi. Nadam se da će analizirati dokaze koje tužilac iznio jučer, ali ustvari one koje nije. Napali su me kada sam pokazao papire o trojice policajca. Najveći problem je hapšenje direktora Federalne uprave policije bez ijednog dokaza. Nisu imali niti jedan dokaz. Zatražili hapšenje direktora policije, a nije htio da pogleda dokaze. Nego, uhapsio ga je prije dokaza”, naveo je.

Istaknuo je kako se sa Vahidinom Munjićem se samo jednom sreo.

“Mustafa Selmanović, šef specijalne jedinice. Uhapšen je na iskazu trojice svjedoka. Saznanja kažu da je anonimna prijava sačinila ova grupa. Iz anonimne prijave predložena su ova tri svjedoka Ibro Bešlija, Marina Zonić i još jedan. Pogledajte šta su na teret stavljali njemu… OSA i SIPA su naveli da 2016. godine kada dolazio šef narko-kartela nisu znali ko je. Dakle, niko od agencije nije znao ko je taj čovjek. Ovim momcima se stavlja na teret da su morali znati o kome se radi, iako agencije nisu znale o kome se radi. Stavlja se komandantu specijalne jedinice da je morao kontrolisati bolovanje specijalaca”, kazao je Konaković.

Potom je dodao:

“To pokazuje ozbiljan plan. Tužioc je čitao tekstove sa portala umjesto da je imao dokaze. Osmišljen je plan jer kroz sve procese nisu uspjeli naći dokaz u svim predmeta koji su govorili da imaju o meni. Sada su došli do ideje da skupe ljude i pohapse i iscjede neki dokaz, kako bi u konačnici ja bio osoba koja komanduje procesima koji se u BiH dešavaju. Nema sumnje da su htjeli reći da sam crna kravata ja, ali ne možete od zlatne kravate napraviti crnu tako što vam tamo neko napiše u nekoliko tekstova”.

Tvrdi da je nekoliko ljudi iz ovog procesa bili pod pritiskom.

“Nekoliko ljudi iz ovog procesa su mi saopštili da su prilikom istrage bili pod prisilom samo da kažu da je Konaković ili Čampara nalogodavac onoga što im se stavlja na teret. Prijetili godinama zatvora, čak i 10 godina. Niko od njih nije htio slagat. Policajac Druškić je rekao da su mu prijetili da će završiti tu gdje je završio, ali da kaže da sam ja nalogodavac. Prilikom obraćanja tužilac Kulenović je politizirao predmet, imenujući mene, ali i Narod i pravdu. Navodno, šef kartela htio kupiti stranku”.

Ponovo je kazao kako kako u Dubajiu nikada nije sreo te ljude.

“Nikada ih nisam sreo. Nisam bio tamo kada su oni bili. Imam svoj račun, avionske karte. Niko mi nije plaćao niti će plaćati. Misli su da će nekog od ovih ljudi prepasti. Osim Memije, mogu reći da druge privatno ne poznajem. Jednom se sličan proces desio. Živko Budimir. Tužioci hapsili bez dokaza i podmetali dokaze. Ustavni sud je rekao da je povreda ljudskih prava i da je greška tužilaštva. I dan danas ti tužioci i dalje u ovom sistemu radu. Skoro nikakve sankcije za njih nema”.

Vratio se na Selmanovića.

“Na osnovu lažnog svjedočenja tri svjedoka kazala su da je Selmanoviću kupio rolex sat, da ima stanove i kuće. Napravili pretrese, toga nema. Našli čovjeku na računu 2000 KM. Kod Mehmedagića su vam Rolexi, kuće sa bazenom, luksuzna auta… Iznuđivali su priznanje da sam ja iza cijele priče”, kazao je Konaković.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije

✕