Connect with us

BiH

Preminuo akademik Senahid Halilović, autor pravopisa bosanskoga jezika

Published

on

Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je 24. aprila 2023. godine. Informacije o komemoraciji i dženazi bit će objavljene naknadno.

Akademik Senahid Halilović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku. Nakon ove knjige koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika. Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika.

U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor Gramatike bosanskoga jezika, a zatim i Rječnika bosanskoga jezika. Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem Pravopisa bosanskoga jezika, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo preko 30.000 ljudi.

Karijeru je započeo na Institutu za jezik u Sarajevu, da bi zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu proveo 30 godina i dao presudan doprinos obrazovanju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.

Proteklih decenija akademik Halilović dao je i ključni doprinos otvaranju BiH i Sarajeva kao njenog centra u oblastiti filologije: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt Općeslavenski lingvistički atlas (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010).

Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se ističe Bosanskohercegovački lingvistički atlas, čiju je izradu vodio. Za ovo kapitalno djelo, prvo ove vrste u regionu, dobio je i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.

Akademik Senahid Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka, te preko 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.

klix

BiH

Nema para za terapije, pacijenti umiru, a direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja povećana plaća za 30 posto

Published

on

By

Dvadeset petog aprila ove godine na prijedlog ministra zdravstva Vlada KS donijela je odluku o povećanju plaće do 30 posto od osnovne plaće direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muameru Kosovcu, koju potpisuje kantonalni premijer Nihad Uk.

Odluka je donesena “na osnovu pozitivnog poslovanja” pomenutog kantonalnog zavoda”.

“Uvećanje osnovne plaće direktoru Zavoda iz tačke I ove odluke, a saglasno članu 15. Zakona o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kantona Sarajevo, odobrava se na osnovu pozitivnog poslovanja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2022. godinu”, stoji u odluci, piše Raport.

U vrijeme kada nedostaje prijeko potrebnih lijekova, naročito potrebnih onkološkim pacijentima, kojima život sad visi o koncu, dok su kao olakšice uvedene elektronske uputnice, pa iskustva pokazuju da su umjesto olakšavajućih, otežavajuće okolnosti u pitanju, kad se magnetna rezonanca čeka po osam mjeseci, kad se nude zamjenske terapije koje često ne ferceraju na željeni način, dok su zidovi bolnica oronuli, dok po svim zdravstvenim institucijama nedostaje kadar…, dok nema para za sve nabrojano, a ima toga još, plaća direktoru Zavoda se povećava. I za to ima novca. Za pozitivno poslovanje.

Nastavi čitati

BiH

Subašić: Sad sam srela zločinca koji je pred mojim očima silovao žene. Neki su još u policiji, rade po opštinama, po parlamentima…

Published

on

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić obratila se na otvaranju objekta za odlaganje ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Govorila je o značaju ovog objekta i iskazala zahvalnost zbog njegovog otvaranja.

Ona je, između ostalog, kazala da je jutros prepoznala ratnog zločinca.

“Ja sam sad prije pet minuta srela zločinca, koji je pred mojim očima silovao neke osobe koje možda nikada to neće kazati. Vjerujte da neki još nose uniformu, evo ovdje u policiji, rade po opštinama, po parlamentima i nikad se nisu pokajali”, posvjedočila je Subašić.

Dodala je da zločince koji su silovali Bošnjakinje u periodu agresije na BiH viđa i u uniformama te zaposlene u općinama.

Sve majke svijeta je pozvala da slijede primjer majki Srebrenice u odgoju djece. Naglasila je da su djecu učile da ne mrze.

“Sve majke svijeta treba da uče od majki Bošnjakinja. Pet i po hiljada djece je ostalo bez roditelja, siročadi ta su djeca preživjela genocid ko i mi, mnoga nemaju ni fotografiju oca da vide kako izgleda, mi smo se izborile da odgojimo djecu da ne mrze i bez osvete. Pozivam sve majke: ‘Učite od nas i odgajajte djecu u ljubavi, ne u mržnji'”, poručila je Subašić.

Nastavi čitati

BiH

Vještaci utvrdili kako je došlo do nesreće u kojoj su poginule doktorice Azra i Alma

Published

on

By

Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova

Saslušanjem vještaka saobraćajne struke Nedima Kamenjaševića i Muamera Smajlovića jučer je nastavljeno suđenje Arminu Berberoviću, optuženom za stravičnu nesreću u kojoj je 26. maja prošle godine na Marindvoru automobilom usmrtio doktorice Azru Spahić i Almu Suljić.

Kamenjašević je, zajedno sa Smajlovićem koji je bio na licu mjesta, napravio nalaz na osnovu zapisnika s uviđaja i fotodokumentacije te pregleda videonadzora s mjesta nesreće, piše Avaz.

Vozilo ispravno

Vještak Kamenjašević je kazao da se, na osnovu tragova s lica mjesta, Mercedes kojim je upravljao Berberović kretao ulicom Maršala Tita iz pravca Baščaršije prema Marindvoru. Bilo mu je zeleno svjetlo, kao i pješakinjama koje su prelazile Dolinu ulicu na pješačkom prijelazu. Vještaci mašinske struke utvrdili su da je vozilo bilo potpuno ispravno.

Uzrok nesreće je vožnja pri brzini od 76,3 kilometra na sat na mjestu gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat, te zakašnjela reakcija vozača u opasnom trenutku, a što mu nije omogućavalo da se sigurno zaustavi ispred pješačkog prijelaza kada je ugledao pješake.

Poduzimanje radnje udesno pri spomenutoj brzini nije mu omogućilo da se sigurno zaustavi. Također, vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova.

Vještak je pojasnio da je Berberović vozio desnom trakom, gdje su tramvajske šine, nakon čega se prestrojio u prvu lijevu traku. Na semaforu je bilo zaustavljeno sivo vozilo koje se u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu nije uspjelo odmah pokrenuti, dok je Berberović, bez zaustavljanja i usporavanja, pokušavao da prođe.

Pretpostavlja se, kazao je Kamenjašević, da se vozač Mercedesa prestrojio ponovo u krajnu desnu traku, izbjegavajući sudar sa zaustavljenim sivim vozilom, nakon čega skreće u Dolinu ulicu.

-Da je vozio dozvoljenom brzinom od 50 kilometara na sat, mogao se zaustaviti neposredno prije mjesta naleta na pješake – kazao je Kamenjašević.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Rusmira Karkina koji zastupa Berberovića, kazao da su dvije nastradale pješakinje udarene prednjim branikom vozila, dok je treća udarena lijevim bočnim retrovizorom.

Stravičan prizor

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice Ive Kurilić, kazao je da je jedina pravilna radnja vozača Mercedesa bila skretanje u Dolinu ulicu iz krajnje desne trake.

Vještak je naveo da se na snimku videonadzora ne vidi trenutak udara, ali se vidi trenutak leta pješakinje koja je nabačena na vjetrobransko staklo Mercedesa, te odbačena prema zidu pekare. Silina udara je bila toliko velika da bi odbačaj pješakinje bio veći da nije bilo zida.

Muamer Smajlović je prisustvovao uviđaju ove stravične nesreće.

-Zatječem stravičan prizor od kojeg se ledi krv, tijelo u ulici Dolina i Mercedes. Ostali učesnici bili su na ukazivanju ljekarske pomoći. Mi ne možemo tumačiti namjere vozača. Ovo je neprilagođena vožnja uvjetima i stanju na kolovozu – kazao je Smajlović.

Osim u dijelu koji se odnosi na pješakinje, advokat Rusmir Karkin je prigovorio nalazu vještaka, kao i konstataciji o namjeri skretanja vozila u Dolinu ulicu. Naveo je da osporava nalaz uz tvrdnju da je netačan i neprecizan.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj.

Rasvjeta bila adekvatna

Nedim Kamenjašević je kazao da je u vrijeme nesreće kolovoz bio mokar, da nije padala kiša te da nije bilo ulaznih rupa. Vidljivost je bila dobra te nije bilo fizičkih i drugih prepreka. Rasvjeta je bila adekvatna, sijalice su imale dovoljnu jačinu za normalne uvjete vožnje. Utvrđeno je da su semafori bili ispravni i u funkciji.

Vještak Kamenjašević je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da nisu evidentirani tragovi kočenja.

Nastavi čitati

Najčitanije