Connect with us

USK

Preokret u istrazi o ubistvu u Velikoj Kladuši: Zašto je izuzet mobitel Ćerimovićeve supruge (FOTO)

Published

on

Čeka se DNK analiza odjeće ubijenog Eldina Ćerimovića, supruga izbrisala sve poruke

Istražitelji MUP-a Unsko-sanskog kantona aktivno rade na pronalasku ubica Eldina Ćerimovića, čije je tijelo 3. maja pronađeno u naselju Gradina kod Velike Kladuše.

Još se utvrđuju mogući motivi, ali policija je na osnovu tragova pronađenih na licu mjesta sve više uvjerena da nije riječ o profesionalnoj likvidaciji.

 

Rane na grudima

Iz policije nam je potvrđeno da trenutno još niko nije uhapšen.

– Kolege na terenu rade s Tužilaštvom USK, tako da ne uzlazimo u istražne dijelove. Kada oni budu došli do određenih stvari koje možemo iznijeti u javnost, mi ćemo to i saopćiti – kazao je kratko za „Avaz“ Adnan Beganović, portparol MUP-a USK.

Poznato je da je patrola policije, po dolasku na lice mjesta, pronašla mrtvog Ćerimovića, koji je imao dvije prostrelne rane na grudima i povrede na glavi. Na licu mjesta pronađene su i čahure koje odgovaraju pištoljskoj municiji.

Eldin Ćerimović je upucan kada je oko devet sati ujutro krenuo na posao u jednu halu, gdje je radio kao čuvar.

Kako saznajemo, ubice su mu iz automobila pucale u leđa, a potom su tijelo vukli i ostavili ga pored ceste.

Od velike važnosti je DNK analiza odjeće ubijenog Ćerimovića, s koje su izuzeti tragovi za neophodna vještačenja.

 

  • U akciji „Escobar“ pronađena plantaža indijske konoplje

    FOTO: GP BIH


Nema svjedoka

Obavljeno je više pretresa, saslušano je više sigurnosno interesantnih osoba, ali, kako saznajemo, svjedoka likvidacije nije bilo.

Ono što je policiju zaintrigiralo jeste prilično hladan odnos Ćerimovićeve supruge, koja nije pokazivala nikakve emocije. Policija je izuzela njen mobilni telefon, nakon čega su bili iznenađeni, jer su utvrdili da je izbrisala sve poruke.

Istraga se, kako je ranije potvrđeno iz policije, vodi u više pravaca, kako bi se utvrdio tačan motiv ubistva.

 

Bio član grupe

Poznato je da je Ćerimović bio uhapšen u slučaju “Escobar”, u okviru kojeg je u julu prošle godine Granična policija BiH na području Velike Kladuše, u blizini granice s Hrvatskom, pronašla 6.000 stabljika indijske konoplje u namjenski izgrađenom kampu. Tada je uhapšeno više osoba koje su bile organizirane u kriminalnu grupu Dine Muzaferovića, a član te grupe bio je i ubijeni Ćerimović, koji je kasnije postao svjedok saradnik. Optužnicu u ovom predmetu preuzelo je Tužilaštvo USK.

avaz

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije