Jedno od objašnjenja jeste da se radilo prema utvrđenoj metodologiji bivše Vlade Federacije BiH. Međutim, zanemarila se činjenica da je ova vlada mogla promijeniti uredbu i utvrditi veću plaću.
– Nesporna je činjenica da je Uredbom o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, između ostalog, propisano da najniža plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH. Najniža plaća se usklađuje u visini zbira 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u FBiH u tekućoj godini za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Isto tako, nesporno je da je prethodna Vlada FBiH donijela Uredbu, što znači da je Vlada FBiH može staviti van snage ili izmijeniti – objašnjava Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Hoće li zakon stupiti na snagu u junu
Podsjeća kako Sindikat BiH insistira na donošenju zakona o minimalnoj plaći po kojem bi bila i viša od 1.000 KM.
– Od tog zahtjeva nećemo odustati. Nažalost, iako je bilo obećanja predstavnika izvršne vlasti da će se zakon o minimalnoj plaći usvojiti do kraja 2023. godine, to se nije dogodilo. Imamo obećanje da će se zakon usvojiti u prvom kvartalu ove godine te da će stupiti na snagu 01. juna 2024. godine.
Naglašavamo da Savez nije zadovoljan iznosom najniže plaće za 2024. godinu, niti bi bio zadovoljan sa bilo kojim drugim iznosom, osim da minimalna plaća bude viša od 1.000 KM, a koja bi bila utvrđena zakonom o minimalnoj plaći – rekao je Šatorović.
Razgovarali smo i sa ekonomskim stručnjakom Admirom Čavalićem, federalnim zastupnikom.
Najveću cijenu plaćaju radnici
– I ranije smo naglašavali da će do ovoga doći. Nažalost, neki zvaničnici Vlade su davali potpuno drugačije informacije, da će minimalna plaća biti 1.000 KM.
Vjerovatno da od 1.000 KM minimalne plaće neće biti ništa tokom ove godine, a vjerovatno i naredne jer se nisu izvršile potrebne izmjene zakona o doprinosima i porezu na dohodak na način da se spusti stopa doprinosa za 25 ili 27 posto. Imamo obećanje koje nije ispunjeno i najveću cijenu toga plaćaju radnici – govori Čavalić i dodaje:
– Žao mi je što se nije prihvatio prijedlog iz januara prošle godine ispred Kluba zastupnika SBiH i NES-a u Zastupničkom domu FBiH da ide do 400 KM veća plaća neoporezivo, 11 posto za PIO do izmjene fiskalnih zakona. Vidimo da je to bilo potrebno tada, ali i sada.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo pitali na koji način minimalna plaća utječe na doprinose.
– Što se tiče povećanja minimalnih plaća na 619 KM, to ne utječe na znatnije punjenje Fonda PIO. Mada ne znamo da li uopće ima ljudi koji imaju tu plaću, možda, ali vjerovatno neki manji broj. Kod rasta plaća sa 600 KM na 1.000 jasno je da bi se ta razlika osjetila i kod punjenja Fonda PIO. Međutim, ako se poveća plaća, a pri tome smanji stopa doprinosa, onda je to nešto drugo – kazali su nam u Zavodu PIO.
