Connect with us

Magazin

Približava nam se “Vražji komet”: Ovu pojavu nećemo moći vidjeti u sljedećih nekoliko desetljeća

Published

on

Neobičan rogati komet bit će vidljiv na noćnom nebu ostatak ožujka, a astronomi očekuju da će se takozvani vražji komet pojaviti i tijekom potpune pomrčine Sunca 8. travnja.

Znanstvenicima je još uvijek enigma zašto dinamički komet poprima oblik koji se uspoređuje s letjelicom Millennium Falcon iz filmova “Ratova zvijezda” kada je eksplozivno aktivan. No, nebeski objekt završi samo jednu orbitu oko Sunca otprilike svake 71 godine, slično Halleyevom kometu, što čini izglede za njegovo promatranje radi pomnog proučavanja jednom u životu prilikom.

S obzirom na to da komet neće ponovno proći pokraj Zemlje desetljećima, kolektivna promatranja astronoma mogla bi pružiti ključne uvide u pravu prirodu i njegovo ponašanje.

Službeno poznat kao komet 12P/Pons-Brooks, nebeski će objekt najbliže proći pored Sunca 21. travnja, dolazeći unutar 74,4 milijuna milja (119,7 milijuna kilometara) od naše zvijezde. Komet će tada najbliže proći Zemlju 2. lipnja, ali će biti 139,4 milijuna milja (224,4 milijuna kilometara) udaljen od našeg planeta i neće predstavljati rizik.

Za one koji žive na sjevernoj hemisferi, zadnjih 10 dana ožujka ponudit će najbolji pogled, prema dr. Paulu Chodasu, upravitelju Centra za proučavanje objekata bliskih Zemlji, i Davideu Farnocchii, inženjeru navigacije, u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija.

“Komet će malo posvijetliti kako se bude približavao suncu i trebao bi biti vidljiv golim okom nisko na zapadu oko sat vremena nakon zalaska sunca”, navodi se u zajedničkoj e-poruci Chodasa i Farnocchie. “Trebali biste otići na mjesto udaljeno od gradskih svjetala i s neometanim pogledom na zapadni horizont. Bilo bi preporučljivo koristiti dalekozor, budući da bi komet moglo biti teško locirati bez njega.”

Kada će biti vidljiv?

Nakon 2. travnja, komet je na putu da se preseli na dnevno nebo i neće biti vidljiv promatračima neba noću, ali će biti vidljiv kada mjesečeva sjena privremeno zakloni Sunce od pogleda 8. travnja.

“Komet bi se nalazio oko 25 stupnjeva od pomračenog Sunca”, rekli su Chodas i Farnocchia putem e-pošte. “Komet bi trebalo biti prilično lako pronaći tijekom potpune pomrčine Sunca, kao i brojne planete, ali glavni fokus tijekom te 4 minute trebao bi biti na samoj pomrčini!”

Nakon što se komet približi Suncu, poznato kao perihel, krajem travnja nebesko tijelo će se pomaknuti na južno noćno nebo i bit će vidljivo samo onima na južnoj hemisferi.

Dva plodna otkrivača, Jean-Louis Pons i William Robert Brooks, neovisno su promatrali vražji komet po prvi put 1812. Ali, komet je vjerojatno mnogo putovao oko Sunca tisućama godina, mnogo prije nego što su astronomi smatrali komete kao bilo što drugo nego “nešto čudno u atmosferi”, rekao je dr. Dave Schleicher, astronom na Lowell opservatoriju u Arizoni, piše CNN.

Astronomi procjenjuju da će masivni komet biti između 6,2 i 12,4 milja (10 do 20 kilometara) u promjeru, rekao je astronom dr. Teddy Kareta, postdoktorski suradnik na Lowell Observatoriju.

Rijedak posjetitelj ima zelen izgled tipičan za većinu kometa jer sadrže dvoatomne molekule ugljika koje apsorbiraju sunčevu svjetlost i emitiraju boju koja se iz naše perspektive čini zelenom, rekao je Schleicher.

Niz kozmičkih ispada

Pons-Brooks je nedavno zaokupio pozornost astronoma nakon što je pokazao intrigantno ponašanje koje je uzrokovalo rogati izgled kometa i lebdenje kroz naš Sunčev sustav.

Komet je tijekom proteklih osam mjeseci doživio brojne eksplozije, uzrokujući izbacivanje plina i prašine. Iako takva ispuštanja nisu neuobičajena kod kometa, a oblik polumjeseca ili Pac-Mana primijećen je kod drugih, teško je reći što je normalno za Pons-Brooksa.

“Rekao bih da je pomalo neobično u broju ispada koje ima”, rekao je Schleicher. “S druge strane, nije da imate dobre zapise iz prošlosti da biste doista znali što je tipično. I sumnjam, s obzirom na prilično veliki broj ispada koji su se dogodili u posljednjih osam mjeseci, da je to sasvim jasno uobičajena pojava za Pons-Brooksa.”

Kometi su komadi prašine, stijena i leda, zapravo zamrznuti ostaci formiranja Sunčevog sustava. Također sadrže smrznute elemente kao što su ugljični dioksid i ugljični monoksid.

Kometi se zagrijavaju i posvjetljuju kako se približavaju suncu, a neki od smrznutih plinova pohranjenih u kometima ne trebaju se puno zagrijati prije nego što se počnu pretvarati u paru, rekao je Schleicher.

“Mislimo da je glavni pokretač, naravno, grijanje od sunca”, rekao je. “Komet dolazi; godinama je stajao u dubokom zamrzavanju. Toplina će se probijati od površine prema dolje do mjesta gdje se taj led ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida nalazi.”

Astronomi sumnjaju da su se Pons-Brooksovi ispadi dogodili tijekom ponovljenih događaja jer toplina isparava materijal unutar kometa, što uzrokuje povećanje pritiska i probijanje površine. Dok eksplozija plina ne bi bila vidljiva teleskopima, prašina koju bi podigla stvorila bi događaje poput onih promatranih s Pons-Brooksa, rekao je Schleicher.

Znanstvenici su pratili mlazove materijala koji su promatrali kako se oslobađaju iz kometa tijekom njegovog izbijanja do dva područja izvora na njegovoj površini. Astronomi su zbunjeni zašto “cijela površina ne eksplodira kao luda”, rekao je Schleicher.

Promatranja upućuju na to da se led pokorio na većem dijelu površine ili je led ispario, ostavljajući samo prljavštinu iza sebe, ali astronomi “nisu baš sigurni koji od tih mehanizama vodi stvar”, rekao je.

Što možemo naučiti od kometa

Niz događaja koji se preklapaju vjerojatno je pridonio prepoznatljivom izgledu Pons-Brooksa, ali to bi moglo biti i zbog naše perspektive kometa, rekao je Kareta.

“Ovo su trodimenzionalni objekti”, rekao je Kareta. “Kada snimamo slike noćnog neba, snimamo ih u ograničenom rasponu boja, sve spljoštene u dvije dimenzije. To će učiniti da stvari koje bi vam mogle imati savršenog smisla, ako ste u mogućnosti otići gore i prošetati okolo i vidjeti to iz nekoliko različitih perspektiva, izgledaju mnogo kompliciranije nego što stvarno jesu.”

Astronomi promatraju Pons-Brooks u nadi da će otkriti više detalja o njegovoj brzini rotacije ili brzini kojom se kometi vrte dok se kreću kroz svemir. Pons-Brooks ima period rotacije od 57 sati, što je duže od očekivanog, a astronomi žele znati ubrzavaju li ga mlazevi materijala koji se ispuštaju iz kometa ili usporavaju.

Ali, Schleicher preporučuje da pripazite na komet sada, a ne tijekom pomrčine.

Magazin

VIDEO Fiat se usporedio sa Cybertruckom, evo i kako

Published

on

By

FIAT 500e katastrofalno se prodaje u SAD-u, ali i u Europi.

Simpatični Fiatov model se prodaje toliko loše da su u Fiatu bili primorani obustaviti proizvodnju na određeno vrijeme. Ipak, kad je tržište SAD-a u pitanju, nisu se ugledali na Smart i i časno povukli, već pokušavaju nemoguće – ići protiv Cybertrucka.

Fiat 500e se lošije prodaje čak i od modela koji su povučeni s američkog tržišta. Primjerice, Jeep je prodao 435 Cherokee, a Chrysler 978 primjeraka modela 300. Fiat je u isto vrijeme prodao tek 235 primjeraka malenog Fiata 500e.

Umjesto da priznaju poraz i okrenu se drugim frontovima, u Fiatu su povukli potez očajnika. Odlučili su usporediti 500e i Cybertruck te su objavili dva prigodna videa.

Prvi nosi naslov You Say Tomato, We Say Pomodoro, a prema njemu su inspiracija za Cybertruck bili kutevi (engl. angles), a za 500e anđeli (engl angels).

Kako god, 500e ima pogon od 119 KS i 240 km dosega, a stoji 32.500 USD. Cybertruck kreće od 608 KS, ima doseg od 547 km, a trenutno je najprodavaniji model u SAD s cijenom većom od 100.000 USD.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

FOTO Zašto je Melania Trump netipična prva dama? Za sve je “kriva” njena prošlost

Published

on

By

U PONEDJELJAK je inauguracijom započeo drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa (78), a posebna pozornost usmjerena je na Melaniju Trump (54), koju mnogi od početka ističu kao netipičnu prvu damu. Rođena u Sloveniji, Melania je prije dolaska u SAD radila kao model, a dijelovi njezine prošlosti često su bili predmet medijskih rasprava.

“Netradicionalna” prva dama

Melania je ranije tvrdila da je posvećena suprugu i njegovom uspjehu, a često ju se uspoređuje s nekadašnjim prvim damama poput Jackie Kennedy. I sama je 1999., kada je Donald Trump prvi put nagovijestio kandidaturu za predsjednika, izjavila: “Bila bih vrlo tradicionalna, poput Betty Ford ili Jackie Kennedy”, prenosi BBC. Međutim, zbog njezine prošlosti, mnogi je nazivaju netradicionalnom prvom damom.

Melania Trump rođena je u Sloveniji i karijeru je započela kao model. Njezine fotografije iz ranih dana karijere, uključujući i one gdje je pozirala gola, ponovo su isplivale u vrijeme predsjedničke kampanje Donalda Trumpa 2016. godine. No, Melania je nedavno preko društvenih mreža odlučila obraniti taj aspekt svoje prošlosti, naglašavajući umjetnički značaj svojih modnih angažmana. U videu koji je objavila izjavila je: “Zašto ponosno stojim iza svojih fotografija? Pitanje je zašto mediji biraju kritizirati slavljenje ljudskog tijela u modnim snimkama? Umjetnost ljudskog oblika stoljećima izaziva divljenje i duboke emocije, a tijelo bismo trebali poštovati kao snažan izraz samog sebe.”

Pozirala za više časopisa

Melania je tijekom manekenske karijere sudjelovala u nekoliko fotografskih snimanja na kojima je bila potpuno gola. Tako je 1995., s 25 godina, pozirala gola za francuski časopis Max, a fotografije je snimio francuski fotograf Alé de Basse­ville, prenosi Yahoo Lifestyle. U siječnju 2000. godine Melania je snimljena za britanski časopis GQ, gdje je pozirala u privatnom zrakoplovu Donalda Trumpa, odjevena samo u dijamantni nakit i metalne lisice. Ove fotografije također su ponovo objavljene tijekom kampanje 2016. godine.

Pojedini mediji, poput britanskog Daily Maila, u svojim su izvještajima implicirali da je Melania 1990-ih radila kao seksualna radnica. Zbog tih je navoda Melania podnijela tužbu protiv Daily Maila, koji je kasnije platio odštetu i službeno se ispričao.

Radi na izdavanju autobiografije

Njezin ured najavio je izdavanje autobiografije pod nazivom Melania, koja će biti objavljena u listopadu. Knjiga je opisana kao inspirativna priča o ženi koja je, unatoč preprekama, pronašla vlastiti put.

Iako je često bila u fokusu medija zbog svoje prošlosti, Melania je kao prva dama vodila povučen život. Tijekom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, ali i nakon njega, rijetko se pojavljivala na političkim događajima, birajući umjesto toga posvetiti se podizanju njihovog sina Barrona. Međutim, uoči prošlogodišnjih izbora, Melania je dala naslutiti povratak u javni i politički prostor, objavljujući niz videa na društvenim mrežama s političkim porukama.

Odrasla u Sloveniji

Melania je odrasla u industrijskom gradu Sevnici u bivšoj Jugoslaviji, a od malih je nogu pokazivala interes za umjetnost i modu. Njezin otac Viktor radio je kao prodajni zastupnik automobila, dok je majka Amalija radila u modnoj industriji, izrađujući dječju odjeću.

To je imalo presudan utjecaj na Melaniju, koja je već u tinejdžerskim godinama započela s modelingom. “Uvijek sam se divila majčinoj sposobnosti da od običnih komada tkanine stvori prekrasne haljine. To me inspiriralo da i sama poželim biti dio svijeta mode”, prisjetila se jednom u intervjuu za Vogue.

U Ljubljani se počela baviti manekenstvom nakon što je osvojila titulu prve pratilje Miss Slovenije 1992.

Melania je studirala dizajn i arhitekturu na Sveučilištu u Ljubljani, no napustila je fakultet kako bi nastavila s modelingom. Već sredinom 90-ih njezina karijera poprimila je međunarodne razmjere te se preselila u Milano i Pariz, gdje je radila s velikim modnim kućama.

Dolazak u SAD i susret s Trumpom

1996. Melania se preselila u New York, što je označilo prekretnicu u njezinu životu. Radeći u SAD-u, dobila je priliku raditi s prestižnim modnim magazinima, uključujući Vogue i Vanity Fair. No ključni trenutak dogodio se 1998. godine, kada je upoznala Donalda Trumpa, tada već etabliranog poslovnog mogula i medijsku ličnost.

Donald i Melania zaručili su se 2004. godine, a vjenčali su se u siječnju 2005. godine na ceremoniji u Palm Beachu na Floridi.

 

Pažnju je privukla šeširom

Podsjećamo, Melania se u ponedjeljak pojavila na inauguraciji supruga Donalda Trumpa u kaputu vrijednom više od 4100 eura, a kombinaciju je upotpunila upečatljivim šeširom američkog dizajnera Erica Javitsa.

Njezin šešir privukao je pažnju gledatelja koji su pohrlili na društvene mreže kako bi komentirali njezino izdanje, a neki su iskoristili priliku za šalu. Od usporedbi s likom Hamburglara iz McDonald’sove reklame, komentara da “izgleda kao da je u koroti”, pa sve od usporedbi s pjevačem Michaelom Jacksonom, dobre sprdnje nije nedostajalo.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

8 najboljih vrsta namirnica koje možemo jesti za zdravlje srca, prema dijetetičarki

Published

on

By

MEDITERANSKA prehrana već se godinama smatra jednom od najzdravijih, i to s dobrim razlogom. Pomaže u jačanju zdravlja srca, mozga, potiče zdravo mršavljenje i smanjuje rizik od raznih kroničnih bolesti. Ova vrsta prehrane manje je restriktivna od mnogih popularnih dijeta. Fokusira se na uravnotežen izbor raznovrsnih i hranjivih namirnica.

Dijetetičarka Jessica Ball za Eating Well izdvojila je osam vrsta takvih namirnica koje biste češće trebali dodavati prehrani kako biste podržali zdravlje srca.

Maslinovo ulje

Maslinovo se ulje može koristiti u svemu. Bogato je jednostruko nezasićenim masnoćama koje pomažu u snižavanju LDL “lošeg” kolesterola i povećanju HDL “dobrog” kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Maslinovo ulje obiluje antioksidansima poput polifenola koji pomažu u smanjenju upala, ključnog faktora za zdravlje srca. “Pregled iz 2020. objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da redovita konzumacija maslinovog ulja može smanjiti rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka) za čak 50 posto”, ističe dijetetičarka.

Masna riba

Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, za koje Nacionalni institut za zdravlje navodi da mogu smanjiti upale, sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara poboljšavajući lipidni profil krvi. Omega-3 masne kiseline također podržavaju zdravlje krvnih žila i smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Lisnato zeleno povrće

Lisnato povrće, poput špinata, kelja, blitve i raštike, prepuno je vlakana, kalija i vitamina K, koji svi doprinose boljem zdravlju srca. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka balansiranjem razine natrija u tijelu, dok su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola i poboljšati kardiovaskularne funkcije.

“Osim toga, pregled iz 2019. godine zaključio je da antioksidansi iz lisnatog povrća pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti”, tvrdi dijetetičarka.

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, kvinoje, ječma i cjelovitog pšeničnog brašna, bogate su vlaknima te hranjivim tvarima poput vitamina B i magnezija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica može poboljšati razinu kolesterola, sniziti krvni tlak i regulirati razinu šećera u krvi, što sve doprinosi boljem zdravlju srca.

Istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice imaju niži glikemijski indeks u usporedbi s rafiniranim žitaricama, što pomaže u upravljanju razinom šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, koji je glavni faktor rizika za srčane bolesti.

Rajčice

Od umaka za tjesteninu do salata, rajčice su svestrane i korisne za zdravlje srca. Ball pojašnjava da rajčice “sadrže antioksidans likopen koji štiti arterije od ateroskleroze i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti”.

Likopen je, također, povezan s boljom razinom kolesterola. Antioksidansi i kalij u rajčicama zajedno pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju rizika od moždanog udara.

Mahunarke

Mahunarke, poput graha, leće i slanutka, izvrsne su za zdravlje srca jer su bogate biljnim proteinima, vlaknima i esencijalnim mineralima poput magnezija i kalija. Vlakna u mahunarkama pomažu u smanjenju razine kolesterola, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala u tijelu što može poboljšati ukupnu kardiovaskularnu funkciju.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi prepuni su zdravih masnoća, vitamina i minerala. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova pogoduje zdravlju srca. Osim toga, orašasti plodovi bogati su antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje srca, prenosi Eating Well.

Bobičasto voće

Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je kalijem, vitaminom C i vlaknima koji pomažu u održavanju krvnog tlaka i zdravlja arterija. Istraživanja sugeriraju da antioksidansi u bobičastom voću, posebno flavonoidi, mogu smanjiti upale, poboljšati funkciju krvnih žila i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

“Prema Nacionalnom vijeću za starenje, redovita konzumacija bobičastog voća povezana je s poboljšanjem razine kolesterola i krvnog tlaka”, zaključuje dijetetičarka.

INDEX.HR

Nastavi čitati

Magazin

Dovezao Focus u servis zbog čudnog zvuka. Majstori: Gospodine, čudo je da ste živi

Published

on

By

SVAKI automobil podložan je hrđanju. Iako je hrđu u pravilu moguće sanirati, postoje automobili koje je hrđa doslovno “pojela”. Nevjerojatan video objavljen na Instagramu pokazuje koliko hrđa može pojesti automobil.

Riječ je o jednom vlasniku Ford Focusa u SAD-u koji je odlučio odvesti svoj auto u servis, a mehaničari su ostali u tolikom šoku da su morali snimiti video koji su dosad pogledala dva milijuna ljudi.

Vlasnik Forda je rekao da mu je nešto lupalo u vožnji, a zvuk se s većom brzinom dodatno pojačavao. Kada su mehaničari digli auto, imali su što vidjeti. Donja strana je potpuno korodirala.

Karoserije modernih automobila tvornički su dobro zaštićene te uglavnom nisu pretjerano podložne hrđanju, ali za razliku od njih, kritična mjesta poput spojeva, kao i mehanički dijelovi podvozja, poput mosta i vilica, itekako jesu. Ako vidite nekoliko oksidiranih područja, ne paničarite, ali svakako dogovorite termin kod stručnjaka za sanaciju. Kod većih oštećenja pomaže isključivo kvalitetna zamjena (blatobrani, rubnjaci, pragovi), piše Autoklub.

Nastavi čitati

Magazin

FOTO Sjećate li se popularne Hurem? Glumica danas izgleda neprepoznatljivo

Published

on

By

Tako si lijepa. Šta god da kažem o tebi, uvijek je premalo. Samo je jedan od komplimenata koje je Meryem Uzerli primila ovih dana, nakon što je podijelila niz fotografija sa snimanja na Instagramu.

Meryem, poznata po ulozi Hurem u seriji ‘Sulejman Veličanstveni’, osvanula je u elegantnom izdanju, s profinjenom šminkom. Dok mnogi komentiraju njezinu ljepotu, neki obožavatelji ne mogu ne primijetiti koliko bi Meryem briljirala na velikim svjetskim ekranima.

“Volio bih da si Meryem rođena u Americi, da tvoj talent može zasjati u Hollywoodu”, poručio je jedan od pratitelja.

Uloga Hurem donijela joj je svjetsku slavu, ali i brojne probleme. Tokom snimanja Meryem je doživjela nervni slom te je morala napustiti set, a kao razlog spominjala se nesretna veza sa 17 godina starijim biznismenom Canom Atesom, koji je odbio priznati da je otac njene starije kćerke Lare.

Štaviše, navodno je od Meryem tražio da pobaci što je nju toliko pogodilo da je završila na liječenju u Berlinu, a u tom je gradu i nastavila živjeti. U međuvremenu je rodila i drugu kćerku, Lili Koi.

Promijenila je i imidž. Svoju prepoznatljivu bujnu crvenu kosu obojila je u plavo, a uz to je odlučila povećati usne, naglasiti jagodice i podignuti obrve.

Nastavi čitati

Magazin

(VIDEO) Zdenac smrti – atrakcija koja prkosi gravitaciji

Published

on

By

Zdenac smrti, koji se na hindskom naziva “Maut Ka Kuan”, atrakcija je koja se sastoji od kosog zida za automobile i motore.

Inspirirani američkim motodromima nazvanim “Wall of Death”, Wells of Death u Indiji smatraju se mnogo opasnijim zbog kosih zidova i nedostatka sigurnosnih mjera, prenosi Bljesak.info.

Izvođači sami grade i rastavljaju svoje gotovo okomite zidove. Sastoje se od drvenih dasaka čija se visina kreće od 6 do 12 metara. Zbog drvenog cilindra u obliku bačve, predstava je u Indiji poznata kao “Zdenac smrti”.

Prvi motodrom debitirao je na Coney Islandu 1911. i proširio se preko mora, postavši popularniji u Britaniji nego u Sjedinjenim Državama.

U prvoj četvrtini 19. stoljeća motodrom se pretvara u silodrom, a Zidovi smrti ostaju popularni tokom 1960-ih. Na kraju je spektakl stigao do Indije i prihvatili su ga karnevalski izvođači.

U početku su izvođači koristili ručne bicikle za vožnju po velodromima 48 sati. Na kraju su ih zamijenili motocikli i automobili. Automobili se smatraju jedinstvenim indijskim dodatkom performansama.

Zdenac smrti popularna je aktivnost na mnogim događajima kao što su Vijayasadhami i Magh Mela, kulturno značajnim festivalima koji se slave u Indiji i Nepalu, prenosi The Mind Circle. Danas ta praksa nije tako poznata kao nekada, ali nekoliko preostalih bunara smrti u Indiji još uvijek privlače ljude. Stotine gledatelja kruže oko jame kako bi svjedočili ludim radnjama koje izvode odvažni vozači u automobilima ili na motorima.

Vozači crtaju krugove oko gotovo okomite jame koristeći snagu centrifugalne sile. Ne nose kacige niti zaštitnu opremu. Kako bi predstava bila opasnija, vozači izvode odvažne skokove i vratolomije. Čak grabe novac iz ispružene ruke gledatelja.

Popularnost događaja je oslabila zbog televizija koje su mogle prenositi isti sport dopuštajući ljudima da ostanu kod kuće. Ali nastavlja se izvoditi budući da neki vozači od nje preživljavaju, a neki je ljudi još uvijek uživaju gledati.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije