Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Priča iz najsiromašnije zemlje u Europi: Kafa malo više od marke, kilometar taksijem pola KM (VIDEO)

Published

on

U Kišinjevu vrijeme kao da je stalo. Avion Turkish Airlinesa, u suštini, funkcionira kao šatl u najdarežljiviju fazu sovjetskog ekonomskog kolapsa.

I poslije 30 godina od proglašenja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza, Moldavija je ostala na gotovo istom nivou na koju su je Rusi survali u komunističkom periodu.

 

Prodavnice, muzeji, ceste i škole su od istog vapna kakvog su davali Sovjeti, a ceste decenijama nisu vidjele lopatu za asfalt. Baš je svaka pomilovana gadnim inženjerskim promašajima, a čim padne kiša i najobičnija se šetnja pretvara u triatlon.

Veduta glavnog grada, tek sporadičnim osvrtanjem, izgleda kao vapaj upomoć. Tek na gradskim periferijama, uzduž masivnih, popucalih avenija, stidljivo se razabiru nagovještaji nasumičnih zapadnjačkih ulaganja.

 

 

 

Gradom se voze dva tipa vozila – ili krame sovjetske proizvodnje, po život opasna željezarija na kotačima, ili izložbeni primjerci iz najluksuznijih europskih autosalona. Vozni je park upravo stravično odlijepljen od realne ekonomske situacije.

“Da, tamo gdje vidiš Maybach, odmah znaš da u njemu sjedi Rus ili Židov“, pojašnjava Vitalie, dugogodišnji medijski profesionalac, jedan od rijetkih “preživjelih” koji svoj hljeb zarađuje pecajući u moldavskoj medijskoj močavari.

 

 

 

“Za Moldavce su rezervisane krame“, kaže pokazujući u minijaturni “Zaporožec“, muzejsku starudiju koja je svoju mladost po cestama Sovjetskog Saveza proživjela tokom 70ih i 80ih.

Sumornu sliku glavnog grada upotpunjuju građani koji su ostali kod kuće. Mnogi od njih preživljavaju uz trotoar, trgujući s onim što imaju.

Satovi, patike, maskice za mobitele, voće, povrće, košulje i koferi. Tržištu je atraktivno štagod da se nađe na tavanu, u šupi, ili “poispada” iz kamiona na nekoj od brojnih krijumčarskih ruta.

Mihai, ulični trgovac na Stradi Puskin prodaje kubanske cigarillose Montecristo. Kune se da su prave. Pedeset komada – deset eura (19.55KM). Socioekonomska situacija u Moldaviji, koja je već prije rata bila loša, pogoršala se.

FOTO: Facebook: Kišnjev, Moldavija

Da bi u potpunosti shvatili političku sudbinu ove zemlje dovoljno je pogledati u sudbinu dva njihova oligarha, dva čovjeka koji su u totalu uništili ovu zemlju – u Vlada Plahotniuca i Ilana Shora, o kojima smo ekstenzivno pisali u našoj prvoj reportaži. Isto smo učinili i pišući o turbulentnoj i traumatičnoj političkoj situaciji u ovoj zemlji.

Inflacija od 34,6 posto

U oktobru je ovdje godišnja inflacija dostigla 34,6 posto, četiri puta više nego u oktobru 2021. To je daleko najviša stopa u Europi. Moldavija ima 2,5 miliona stanovnika, od kojih čak 13 posto živi s manje od pet eura (9,79KM) dnevno.

Četiri osobe emigriraju iz Moldavije svakog sata. Zemlja je to bez očeva i majki. Mlađi roditelji ostavljaju djecu svojim roditeljima, najčešće penzionerima koji se kroz život vucaraju s penzijama od 70ak eura (137 KM). Oni sami lete na Zapad.

Aleksandre i Silviu ni majku ni oca nisu vidjeli dvije godine. Otišli su u Frankfurt i šalju doznaku iz inozemstva bez kojih bi ova zemlja skapala od gladi.

Euri “sa strane” čine čak 30 posto ekonomije Moldavije. “Ko bi htio odgajati svoju djecu ovdje?!”, pita Silviu. “Hrana, benzin, lijekovi, sve poskupljuje! Inflacija je krajem novembra dostigla 35 posto. Novac koji je do jučer nešto vrijedio, danas je apsolutno beskoristan. U nas su još jedino cjenovno pristupačni otrovi, alkohol, cigarete…

“I žene“, dodaje njegov brat Aleksandru. Prostitucija je u Moldaviji široko rasprostranjena. U malim je mjestima dobro skrivena, zakamuflirana pod “pristojne aktivnosti” kako ne bi provocirala tračeve među stanovnicima koji se, barem naizgled poznaju. Uostalom, što je veća udaljenost od glavnog grada i manji grad, to su cijene seksualnih usluga niže.

Eksplozija prostitucije

“U manjem gradu uvijek možete sresti kolegicu iz razreda, susjeda ili prijateljicu, pa mnoge od ovih djevojaka odlaze u Kišinjev, gdje ih niko ne poznaje”, priča Viktoria.

Viktoria je cvjećarka sa, kaže, uspješnim obrtom na jednoj od glavnih gradskih vena. Obrt je otvorila s još dvije djevojke, Alinom i Arsenie.

FOTO: Facebook: Kišnjev, Moldavija

“Mi smo prvenstveno drugarice”, smije se. “A novac dijelimo pošteno, pazeći na svaki cent!”

Koliko zarađujete”, pitam. Viktoria ispočetka oklijeva odgovoriti: “Plate su na razini prosječne moldavske, nije mnogo, ali možemo preživjeti…”

Njena bliska prijateljica, studentica na Sveučilištu u Kišinjevu, nekada je dio svojih mjesečnih troškova podmirivala prostitucijom, priznaje.

Od 20 eura (39KM) za oralni seks do 30 (58KM) eura za klasični. Viktoria je mlada žena, prekrivena tetovažama koja je, kao i mnogi Moldavci, dio svog života provela u Rumuniji.

U Bukureštu je uspjela uštedjeti nekakav sitniš, radeći kao konobarica u dvije smjene, pokrivajući se dijeljenim smještajem sa još nekoliko prijateljica koje su iz Kišinjeva otišle trbuhom za kruhom.

FOTO: Facebook: Kišnjev, Moldavija

I danas povremeno konobari u noćnom klubu u kojem se upoznajemo. Razgovor veoma brzo prelazi na rat u Ukrajini, kao i sa većinom Moldavaca. Rat je permanentni subjekt u svakom razgovoru, koliko god se razgovor činio neobvezan.

Vadi mobitel i pokazuje mi stotine naloga i foruma koji samoinicijativno organiziraju pomoć izbjeglicama. U Moldaviju se, čija je vlast na početku istaknula da ne može primiti više od 15.000 ljudi, na kraju slilo više od 400.000 ljudi.

“Možete napraviti hiljade i hiljade ovakvih naloga, ali to neće učiniti ništa. Da, pomoći će unesrećenima, ali koliko i do kad? Užasno se bojim svega ovoga i užasno sam pod stresom. Zato sam i izbrisala većinu društvenih mreža, naprosto nisam više mogla izdržati”, priznaje Viktoria.

Nestvarne cijene

Svijet koji je ovdje ostao pritisnut je siromaštvom, bijedom i permanentnom anksioznošću. Najtužnija su lica onih koji bi negdje otišli, a nemaju gdje.

FOTO: Facebook: Kišnjev, Moldavija

Cijena svakodnevice u Moldaviji apsolutno je perverzna sa stajališta zapadnjačkog, čak i hrvatskog standarda. Ulaskom u prodavnice bombardirani ste artiklima čije su cifre nestvarne u odnosu na raspon cijena koje vidimo ovdje.

Litra mlijeka je oko 50 centi (0,98KM), jednako kao i kruh i kilogram krumpira. Jaja ćete platiti 1,80 eura (3,52KM), a kilogram pilećeg filea četiri (7,82KM).

Kilogram jabuka iznosi 60 centi (1,17KM), domaće pivo najviše 90 (1,76KM), a butelju svjetski priznatog, vrhunskog moldavskog vina platit ćete najviše pet eura.

Kutija žutog Camela iznosi dva eura i 20 centi (4,30KM), kafa košta 60 centi, a poželite li se ukrcati na taksi i transportirati na drugi dio grada kilometar vožnje platit ćete tek 25 centi (0,49KM).

Odlaskom u šoping u Kišinjevu osjećate se gotovo kao da pljačkate. Brzi tour po tržnom centru “Shopping Malldova” otkriva sve razmjere takve situacije. Recimo, Levisice ćete platiti oko 30ak eura (58,66KM), a Chanelovi i Guerlainovi parfemi jedva prebacuju nekih 60 eura (117,33KM).

FOTO: Facebook: Kišnjev, Moldavija

Rusi u markiranoj odjeći

Ruse po gradu prepoznajete po markiranoj odjeći. Recimo, patike Nike prilagodile su se cijenama koje se očekuju na Zapadu, platit ćete ih oko 80 eura (156,44KM) što je mjesečni iznos prosječne penzije ili trećina prosječne plate u glavnom gradu.

Kada stignete u Kišinjev, shvatite da su ovdašnje noći mnogo mračnije; ulična rasvjeta gotovo je pa nepostojeća, a brendovi komercijalnih punktova više ne svijetle kao prije.

S prozora se vidi sve manje svjetla, najčešće utrnulog, em građani štede, em u gradu nema ljudi kao nekada. Energetskoj su krizi posvećene i brojne rasprave na lokalnim forumima: raspravlja se o tome kako najisplativije grijati kuću ili stan, ko ima, a ko nema tople vode.

Nedostatak ulične rasvjete doveo je i do povećanja broja saobraćajnih nesreća. Prosto rečeno, svaki je dan na ovim ulicama nova izlika da negdje ostavite ili osakatite život.

Uz sve ekonomske traume, gradom se provlači i puzajuća avet rata. Destabilizacija Moldavije i njeno privlačenje u rusko krilo mogla bi za režim u Kremlju biti pobjeda koja mu izmiče u Ukrajini.

Praktički na obroncima grada u ratnoj je gotovosti kontingent od 7000 ruskih vojnika. U suštini, to znači ples po britvi koju oštri susjed tankih živaca i debelog obraza. A koji, uz to, ludilo vlastite teritorijalne vizije predstavlja kao egzistencijalnu prijetnju.

Bojiš li se?” bilo je jedno od prvih pitanja koje sam postavio svom moldavskom domaćinu.

Naviknuo sam“, priznaje. “Znaš kako kažu Rusi? Onome kome je suđeno da ga objese, neće se utopiti”, piše Jutarnji list.

 

Svijet / Zanimljivosti

Jadranka Kosor: Bilo je žalosno gledati kako Dodik slavi pobjedu Trumpa, ništa se neće promijeniti

Published

on

By

Aktuelnosti u svijetu politike za N1 je komentirala bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Kako komentarišete izbore u SAD-u? I danas se nižu reakcije političara kod nas. Vrlo ubjedljiva pobjeda republikanaca i Trumpa. Šta to znači za SAD?

Na trenutke je bilo pomalo i smiješno pratiti reakcije nekih ovdašnjh političara, i u cijeloj regiji, činilo se da se ljudi više bave tim izborima nego, primjerice, našim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, koji su pred vratima, a još nisu raspisani, Vlada nije donijela odluku. Međutim, cijela politička scena, mediji, bili su preokupirani izborima u Americi. Pokazalo se i ovog puta što sam upozoravala i na hrvatskim zadnjim i predzadnjim predsjedničkim izborima, ankete su podbacile, osobito otkad je gospođa Harris ušla u utrku, pokazalo se ne samo da je tijesna – mrtva trka, nego, dapače, mainstream mediji su pokazali da određenu prednost ima Kamala Harris i pokazalo se da to nije točno, podbacile su ankete i mediji, i ovo je na neki način svojevrsni rat između tzv. starih medija –  New York Times, Guardian, novih, dakle platforme X i određenih podcasta, a s druge strane pokazalo se još nešto jako bitno – ne znam je li se odnosi i na naša područja, a to je da potpora velikih zvijezda, poznatih glumaca gospođi Harris – od Taylor Swift, Lady Gage, Springsteena – nije pomogla.

Kamali Harris nisu pomogle ni velike zvijezde koje su stale iza nje. Glumac Branko Đurić Đuro je to prokomentarisao u stilu: Šta će Hollywood … Publika je glavna. Možda zvuči sarkastično, ali je li zaista tako?

Pa možda bih zapravo mogla tu izreku još malo razraditi na svoj način: Što će Hollywood kad je publika gladna? Zapravo se na neki način i pokazalo zato što je za većinu onih koji su glasali, ne zaboravimo da je pobjeda Trumpa ne samo glatka nego briljantna, jer osvojio je i Arizonu, sedmu prevrtljivu državu, i sa 312 elektorskih mandata, a Kamala Harris 226, nije to tijesna pobjeda, i ukupni zbroj glasača je apsolutno na njegovoj strani. Za razliku od sraza sa Hillary Clinton kada je imala 3 miliona više glasova, a on elektorskih mandata. Jedna od tema koju je njegov tim nametao uspješno je inflacija i to kako se živi, činjenica da kad svaki dan se ode i tamo u trgovinu onda je sve skuplje i dosta dobro su tumačili ovdašnji poznavatelji prilika da je većini prosječnih birača u Americi važno, a i kod nas, da kad sjedne u auto ima li novca za napuniti rezervar, i kad ode u dućan može li bez problema kupiti jaja, brasšno, kruh… Osnovne proizode čije cijene inflacije diže u nebo. I te su teme koje su uspješno (promovirane) u Trumpovoj brutlanoj kamapnji, gdje je na sve načine vrijeđao Harris, a ona je kasno ušla u utrku, i nije bila izabrana na demokratskim izborima Demokrata i nosila je breme aktualne potpredsjenice. Meni je bilo skoro i neugodno čuti u zadnjim danima kampanje kad je kao potpredsjednica rekla da će kada postane predsjednica se založiti i zaustaviti stradanje civila i djece u Gazi. Svako ko išta zna o tome šta se dešava u svijetu mora postaviti pitanje šta je činila četiri godine kao potpredsjednica. Trump je dobio, ono što je čudno, potporu bijelih muškaraca, latino-amerikanaca, Harris su uglavnom podržale žene, ali svugdje gdje se očekivalo da će Trump biti do nogu potučen on je dobio.

Je li Amerika još uvijek nespremna za ženu – predsjednicu?

Mislim da se ne radi o tome, radilo se o tome da su se Demokrati pogubili nakon što su pustili u utrku predsjednika Bidena, a i prije nego što je ušao u utrku vidjelo se da je sve slabiji i fizički i na druge načine, unatoč tome govorio je da će pobijediti i pustili su ga da se dugo muči i kasno su se odlučili zamijeniti ga u toj kampanji, bez da su podrobno analizirali šta treba učiniti i kakvog kandidata glasači očekuju. Nisam za to da se žene preferiraju samo zato što su žene u politici nego zato što su pametne, sposobne, i sposobnije i bolje obrazovane od nekih kandidata koji su muškarci. Između slabije žene i jačeg muškarca odlučila bih se za jačeg muškarca i obratno. Ko je za šta spreman? Govorilo se prije pobjede Obame da Amerika nikad neće ili će se dugo načekati da dobije crnog predsjednika pa se to s lakoćom dogodilo i Obama je pobijedio u dva mandata. Obama i porodica Obama, što je rijetko viđeno u prošlosti, on je veliki dio kampanje Kamale Harris nosio na leđima, za razliku od nje je karizmatičan političar, osobno kao predsjednik države mi je jako imponirao. I njegova ostavština koju je ostavio iza sebe. Uz užasnu količinu, nepojmljivu količinu novca koju su lupali i i jedni i drugi – i Republikanci i Demokrate, kao što vidimo da je važno da su to činili i Demokrate, i njhova kandidatkinja je izgubila. Za Trumpa je važno da su Republikanci dobili i Senat i u ovom trenutku njegova vlast i moć je iznimno veilka i njegova će moć u prvim danima, mjesecima, godini biti iznimno veilka.

Treba li Evropa brinuti zbog povratka Trumpa, posebno imajući u vidu njegove ranije stavove o NATO savezu? Konkretno članice EU i NATO pakta.

Drugačije bih razmišljala. Budućida je ovo njegov drugi mandat i to je poseban događaj u povijesti Amerike i svijeta, neko ko je bio poražen, neko s toliko optužnica, neko ko je toliko i omražen u ovom političkom svijetu, pa usudila bih se reći i u Europi, je dobio taj sada stabilan mandat i pobijedio, vratio se, njegov povratak je senzacionalan šta god ko mislio o tome, s porukom da će Amerika biti prva i snažna. I ja mislim, za razliku od mnogih koji upiru prstom u njegovu nepredvidivost i primitivno reagiranje, on sasvim sigurno ne bi pobijedio da ne uživa veliku potporu Amerikanaca, mislim da će se on ipak u drugom mandatu postaviti drugačije, da će htjeti da njegova ostavština, jer ovo je kraj, da će nastojati biti upamćen po nečemu velikom, ostaviti trag u povijesti. Mislim da će se potruditi oko toga, da će ostvariti obećanje da će rat u Ukrajini prestati, mislim da će se oko toga angažirati iznimno puno. Što se Europe tiče, sigurno će nastojati dodatno emancipirati od Europe ili bolje rečeno da bi se EU davno trebala zamisliti i emancipirati i u NATO-u i od SAD-a u smislu da vodi svoju politku, osnažuje svoje snage, bude snažnija i da se mnogi ne iznenade sada kada je Trump pobijedo. S druge strane, EU je u jako delikatnoj situaciji, lideri dvije velike zemlje koje bi trebale biti oni koji vuku, pogonsko gorivo EU, Francuska i Njemačka, njihovi čelnici stoje loše u svojim državama. Sve to dolazi u trenutku kada Trump preuzima vođenje najveće sile svijeta. Na kraju bih tu istakla slabašno liderstvo Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije, mislim da je to u tom srazu snaga loša vijest za EU.

Posebno su se Trumpu obradovali desničari, poput Viktora Orbana, Milorada Dodika. Mislite li da će biti nekog značajnijeg zaokreta u spoljnoj politici SAD, posebno u pogledu Zapadnog Balkana?

Ma neće, zapravo je bilo žalosno gledati Milorada Dodika kako se veseli i slavi ponovo na svoj primitivan način pobjedu Donalda Trumpa. Neće se Trump s njim baviti, i mislim da je općenito nada bilo koga na ovim prostorima pa i u BiH da će dolazak ove ili one administracije nešto radikalno promijeniti u smislu pomicanja BiH prema EU, msilim da oni jako griješe, nažalost u BiH se i dalje vode stari i prastari politički ratovi. Sve te teze, to što je Dodik rekao, sve je to već viđeno i ta blokada prema EU, to radi neprekidno, i reći ću to što sam uvijek govorila za medije u vašoj državi, ništa se tu suštinski, na dobro, neće promijeniti dok ove političke elite, bez obzira kako se zvale, ne odu s političke scene, i ne dođu neki mladi sposobni i nekorumpirani.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

“Uhvatio ga mikrosan”: Prevrnuo se kamion vozača iz BiH koji je prevozi opasne materije

Published

on

By

Pripadnici štajerske policije su u noći s nedjelje na ponedjeljak dobili dojavu o teškom udesu transportera koji je izletio s puta i prevrnuo se.

Kako prenose austrijski mediji, za volanom kamiona bio je državljanin Bosne i Hercegovine, dok je kamion imao hrvatske tablice.

Sve se desilo u nedjelju oko 2,30 na putu A9, blizu Traboha, kada je 30-godišnji vozač u momentu skliznuo s puta. Iako je pokušao da ispravi vozilo, nije uspio zbog neravnina.

Na pres konferenciji štajerske policije saopćeno je da je vozač vjerovatno zaspao na trenutak za volanom to jest da ga je uhvatio tzv. mikrosan. To je dovelo do proklizavanja, a zatim i do prevrtanja. Vozač je prošao sa lakšim povredama.

Inače, najveći problem je bio što je prevozio opasne materije, ali na sreću, tečnost nije iscurila. Tokom dana su službe za hitno djelovanje satima pokušavale da isprave kamion, ali su na kraju morali da sačekaju dolazak posebnog krana. Saobraćaj na ovoj dionici puta bio je satima u prekidu.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Hezbolah tvrdi da Izrael obmanjuje sve: “45 dana ratuju, a nisu uspjeli okupirati niti jedno selo”

Published

on

By

Hezbolah je u ponedjeljak objavio da izraelska vojska nije bila sposobna zauzeti niti jedno selo u Libanu od početka kopnenih operacija preko granice prije šest sedmica.

Izraelske trupe su 30. septembra započele ono što je vojska nazvala “lokaliziranim i ciljanim napadima” protiv Hezbolaha u južnom pograničnom području Libana, sedmicu nakon intenziviranja zračnih udara na ciljeve Hezbolaha u Libanu.

“Nakon 45 dana krvavih borbi, neprijatelj i dalje nije sposoban zauzeti niti jedno libansko selo,” izjavio je portparol Hezbolaha Mohammad Afif na konferenciji za medije u južnom Bejrutu, uporištu ovog pokreta i čestoj meti izraelskih zračnih napada.

Hezbolah je 23. oktobra izdao sličnu izjavu u kojoj se navodi da izraelska vojska “nije uspjela uspostaviti potpunu kontrolu niti potpuno okupirati bilo koje selo” u južnom Libanu. Izrael je naveo da mu je cilj osigurati sjevernu granicu za povratak desetinama hiljada Izraelaca raseljenih kada je Hezbolah prije više od godinu dana počeo sa napadima preko granice, što je opisao kao podršku Hamasu u Gazi.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je 3. novembra vojnicima na granici s Libanom izjavio da operacija ima za cilj potisnuti Hezbolah preko rijeke Litani. Rekao je da je drugi cilj spriječiti bilo kakav pokušaj ponovnog naoružavanja, a treći “odgovoriti odlučno na svaki napad protiv nas”, prema saopćenju njegove kancelarije.

U ponedjeljak je portparol Hezbolaha Afif izjavio da su borci ove grupe odbili izraelske trupe u Kijamu, oko šest kilometara od granice. Dodao je da su Izraelci također propali u pokušajima “penetracije na nekoliko frontova u Bint Džbeilu”, oko 17 kilometara jugozapadno od Kijama.

Snimci prošle sedmice prikazali su snažne eksplozije u selu Mais al-Jabal, između Bint Džbeila i Kijama. Slične scene zračnih napada zabilježene su u nekoliko pograničnih sela otkako je Izrael poslao kopnene trupe.

Hezbolah optužuje Izrael da nastoji stvoriti “ničiju zemlju” na granici.

“Dugi rat”

U ponedjeljak je Hezbolah objavio da je izveo napade na izraelske trupe unutar libanske teritorije, kao i na lokacije i vojne položaje na sjeveru Izraela.

Ciljevi su uključivali vojne baze blizu gradova Safed i Haifa, kao i područje sjeverno od Haife, prema tvrdnjama libanske grupe. Afif je negirao da su izraelski napadi na Liban umanjili zalihe raketa grupe.

Pitao je kako bi to moglo biti moguće “kada smo prije nekoliko dana gađali predgrađe Tel Aviva” i po prvi put upotrijebili Fateh rakete.

Grupa je 6. novembra objavila da je počela koristiti iranske rakete Fateh-110, navođene rakete površina-površina.

U izvještaju iz marta, Centar za strateške i međunarodne studije opisao je Hezbollah kao “vjerovatno najteže naoružanu ne-državnu grupu na svijetu”, sa procijenjenih 120.000-200.000 raketa i projektila.

Na pitanje o mogućnostima primirja, Afif je rekao da su, od prošlosedmične pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, “u toku kontakti između Washingtona, Moskve, Teherana i drugih prijestolnica”.

Ali je dodao da, “prema mojim informacijama, ništa zvanično nije stiglo do Hezbolaha niti do libanske države.” Izraelski napadi ubili su vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha i druge zapovjednike, ali je Afif rekao da je grupa i dalje “spremna za dugi rat”.

U ponedjeljak je libanska Nacionalna novinska agencija izvijestila o nizu izraelskih napada na jug zemlje, kao i na područje na istoku, blizu sirijske granice. Agencija je također objavila da su izraelske trupe “digle u zrak nekoliko kuća na periferiji” pograničnog sela Aita al-Šaab.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije