Svijet / Zanimljivosti
Priča iz najsiromašnije zemlje u Europi: Kafa malo više od marke, kilometar taksijem pola KM (VIDEO)
U Kišinjevu vrijeme kao da je stalo. Avion Turkish Airlinesa, u suštini, funkcionira kao šatl u najdarežljiviju fazu sovjetskog ekonomskog kolapsa.
I poslije 30 godina od proglašenja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza, Moldavija je ostala na gotovo istom nivou na koju su je Rusi survali u komunističkom periodu.
Prodavnice, muzeji, ceste i škole su od istog vapna kakvog su davali Sovjeti, a ceste decenijama nisu vidjele lopatu za asfalt. Baš je svaka pomilovana gadnim inženjerskim promašajima, a čim padne kiša i najobičnija se šetnja pretvara u triatlon.
Veduta glavnog grada, tek sporadičnim osvrtanjem, izgleda kao vapaj upomoć. Tek na gradskim periferijama, uzduž masivnih, popucalih avenija, stidljivo se razabiru nagovještaji nasumičnih zapadnjačkih ulaganja.
Gradom se voze dva tipa vozila – ili krame sovjetske proizvodnje, po život opasna željezarija na kotačima, ili izložbeni primjerci iz najluksuznijih europskih autosalona. Vozni je park upravo stravično odlijepljen od realne ekonomske situacije.
“Da, tamo gdje vidiš Maybach, odmah znaš da u njemu sjedi Rus ili Židov“, pojašnjava Vitalie, dugogodišnji medijski profesionalac, jedan od rijetkih “preživjelih” koji svoj hljeb zarađuje pecajući u moldavskoj medijskoj močavari.
“Za Moldavce su rezervisane krame“, kaže pokazujući u minijaturni “Zaporožec“, muzejsku starudiju koja je svoju mladost po cestama Sovjetskog Saveza proživjela tokom 70ih i 80ih.
Sumornu sliku glavnog grada upotpunjuju građani koji su ostali kod kuće. Mnogi od njih preživljavaju uz trotoar, trgujući s onim što imaju.
Satovi, patike, maskice za mobitele, voće, povrće, košulje i koferi. Tržištu je atraktivno štagod da se nađe na tavanu, u šupi, ili “poispada” iz kamiona na nekoj od brojnih krijumčarskih ruta.
Mihai, ulični trgovac na Stradi Puskin prodaje kubanske cigarillose Montecristo. Kune se da su prave. Pedeset komada – deset eura (19.55KM). Socioekonomska situacija u Moldaviji, koja je već prije rata bila loša, pogoršala se.
Da bi u potpunosti shvatili političku sudbinu ove zemlje dovoljno je pogledati u sudbinu dva njihova oligarha, dva čovjeka koji su u totalu uništili ovu zemlju – u Vlada Plahotniuca i Ilana Shora, o kojima smo ekstenzivno pisali u našoj prvoj reportaži. Isto smo učinili i pišući o turbulentnoj i traumatičnoj političkoj situaciji u ovoj zemlji.
Inflacija od 34,6 posto
U oktobru je ovdje godišnja inflacija dostigla 34,6 posto, četiri puta više nego u oktobru 2021. To je daleko najviša stopa u Europi. Moldavija ima 2,5 miliona stanovnika, od kojih čak 13 posto živi s manje od pet eura (9,79KM) dnevno.
Četiri osobe emigriraju iz Moldavije svakog sata. Zemlja je to bez očeva i majki. Mlađi roditelji ostavljaju djecu svojim roditeljima, najčešće penzionerima koji se kroz život vucaraju s penzijama od 70ak eura (137 KM). Oni sami lete na Zapad.
Aleksandre i Silviu ni majku ni oca nisu vidjeli dvije godine. Otišli su u Frankfurt i šalju doznaku iz inozemstva bez kojih bi ova zemlja skapala od gladi.
Euri “sa strane” čine čak 30 posto ekonomije Moldavije. “Ko bi htio odgajati svoju djecu ovdje?!”, pita Silviu. “Hrana, benzin, lijekovi, sve poskupljuje! Inflacija je krajem novembra dostigla 35 posto. Novac koji je do jučer nešto vrijedio, danas je apsolutno beskoristan. U nas su još jedino cjenovno pristupačni otrovi, alkohol, cigarete…”
“I žene“, dodaje njegov brat Aleksandru. Prostitucija je u Moldaviji široko rasprostranjena. U malim je mjestima dobro skrivena, zakamuflirana pod “pristojne aktivnosti” kako ne bi provocirala tračeve među stanovnicima koji se, barem naizgled poznaju. Uostalom, što je veća udaljenost od glavnog grada i manji grad, to su cijene seksualnih usluga niže.
Eksplozija prostitucije
“U manjem gradu uvijek možete sresti kolegicu iz razreda, susjeda ili prijateljicu, pa mnoge od ovih djevojaka odlaze u Kišinjev, gdje ih niko ne poznaje”, priča Viktoria.
Viktoria je cvjećarka sa, kaže, uspješnim obrtom na jednoj od glavnih gradskih vena. Obrt je otvorila s još dvije djevojke, Alinom i Arsenie.
“Mi smo prvenstveno drugarice”, smije se. “A novac dijelimo pošteno, pazeći na svaki cent!”
Koliko zarađujete”, pitam. Viktoria ispočetka oklijeva odgovoriti: “Plate su na razini prosječne moldavske, nije mnogo, ali možemo preživjeti…”
Njena bliska prijateljica, studentica na Sveučilištu u Kišinjevu, nekada je dio svojih mjesečnih troškova podmirivala prostitucijom, priznaje.
Od 20 eura (39KM) za oralni seks do 30 (58KM) eura za klasični. Viktoria je mlada žena, prekrivena tetovažama koja je, kao i mnogi Moldavci, dio svog života provela u Rumuniji.
U Bukureštu je uspjela uštedjeti nekakav sitniš, radeći kao konobarica u dvije smjene, pokrivajući se dijeljenim smještajem sa još nekoliko prijateljica koje su iz Kišinjeva otišle trbuhom za kruhom.
I danas povremeno konobari u noćnom klubu u kojem se upoznajemo. Razgovor veoma brzo prelazi na rat u Ukrajini, kao i sa većinom Moldavaca. Rat je permanentni subjekt u svakom razgovoru, koliko god se razgovor činio neobvezan.
Vadi mobitel i pokazuje mi stotine naloga i foruma koji samoinicijativno organiziraju pomoć izbjeglicama. U Moldaviju se, čija je vlast na početku istaknula da ne može primiti više od 15.000 ljudi, na kraju slilo više od 400.000 ljudi.
“Možete napraviti hiljade i hiljade ovakvih naloga, ali to neće učiniti ništa. Da, pomoći će unesrećenima, ali koliko i do kad? Užasno se bojim svega ovoga i užasno sam pod stresom. Zato sam i izbrisala većinu društvenih mreža, naprosto nisam više mogla izdržati”, priznaje Viktoria.
Nestvarne cijene
Svijet koji je ovdje ostao pritisnut je siromaštvom, bijedom i permanentnom anksioznošću. Najtužnija su lica onih koji bi negdje otišli, a nemaju gdje.
Cijena svakodnevice u Moldaviji apsolutno je perverzna sa stajališta zapadnjačkog, čak i hrvatskog standarda. Ulaskom u prodavnice bombardirani ste artiklima čije su cifre nestvarne u odnosu na raspon cijena koje vidimo ovdje.
Litra mlijeka je oko 50 centi (0,98KM), jednako kao i kruh i kilogram krumpira. Jaja ćete platiti 1,80 eura (3,52KM), a kilogram pilećeg filea četiri (7,82KM).
Kilogram jabuka iznosi 60 centi (1,17KM), domaće pivo najviše 90 (1,76KM), a butelju svjetski priznatog, vrhunskog moldavskog vina platit ćete najviše pet eura.
Kutija žutog Camela iznosi dva eura i 20 centi (4,30KM), kafa košta 60 centi, a poželite li se ukrcati na taksi i transportirati na drugi dio grada kilometar vožnje platit ćete tek 25 centi (0,49KM).
Odlaskom u šoping u Kišinjevu osjećate se gotovo kao da pljačkate. Brzi tour po tržnom centru “Shopping Malldova” otkriva sve razmjere takve situacije. Recimo, Levisice ćete platiti oko 30ak eura (58,66KM), a Chanelovi i Guerlainovi parfemi jedva prebacuju nekih 60 eura (117,33KM).
Rusi u markiranoj odjeći
Ruse po gradu prepoznajete po markiranoj odjeći. Recimo, patike Nike prilagodile su se cijenama koje se očekuju na Zapadu, platit ćete ih oko 80 eura (156,44KM) što je mjesečni iznos prosječne penzije ili trećina prosječne plate u glavnom gradu.
Kada stignete u Kišinjev, shvatite da su ovdašnje noći mnogo mračnije; ulična rasvjeta gotovo je pa nepostojeća, a brendovi komercijalnih punktova više ne svijetle kao prije.
S prozora se vidi sve manje svjetla, najčešće utrnulog, em građani štede, em u gradu nema ljudi kao nekada. Energetskoj su krizi posvećene i brojne rasprave na lokalnim forumima: raspravlja se o tome kako najisplativije grijati kuću ili stan, ko ima, a ko nema tople vode.
Nedostatak ulične rasvjete doveo je i do povećanja broja saobraćajnih nesreća. Prosto rečeno, svaki je dan na ovim ulicama nova izlika da negdje ostavite ili osakatite život.
Uz sve ekonomske traume, gradom se provlači i puzajuća avet rata. Destabilizacija Moldavije i njeno privlačenje u rusko krilo mogla bi za režim u Kremlju biti pobjeda koja mu izmiče u Ukrajini.
Praktički na obroncima grada u ratnoj je gotovosti kontingent od 7000 ruskih vojnika. U suštini, to znači ples po britvi koju oštri susjed tankih živaca i debelog obraza. A koji, uz to, ludilo vlastite teritorijalne vizije predstavlja kao egzistencijalnu prijetnju.
???????? Chisinau, Moldova has been conducting defensive military exercises on an unprecedented scale for several days. The country's authorities have decided to react and be prepared in connection with Russia's aggression against Ukraine.#Ukraine️ #Moldova #Russia pic.twitter.com/z1TEN643vG
— Intermarium 24 (@intermarium24) April 11, 2023
“Bojiš li se?” bilo je jedno od prvih pitanja koje sam postavio svom moldavskom domaćinu.
“Naviknuo sam“, priznaje. “Znaš kako kažu Rusi? Onome kome je suđeno da ga objese, neće se utopiti”, piše Jutarnji list.
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Svijet / Zanimljivosti
Eksplozije autobusa potresle Tel Aviv: Netanyahu promptno naredio žestoku osvetu na Zapadnoj obali
Nije bilo žrtava, niti je bilo ko odmah preuzeo odgovornost za eksplozije koje su se dogodile kada su eksplozivne naprave postavljene na prazna vozila detonirale u kratkom vremenskom razmaku u gradovima Bat Jam i Holon, južno od izraelskog finansijskog centra.
U Bat Jamu, dvije bombe su eksplodirale na autobusima parkiranim u depou, saopćile su vlasti. Treća eksplozija prijavljena je u Holonu, od eksplozivne naprave postavljene na treći autobus.
Fotografije iz Bat Jama prikazuju dva izgorjela autobusa u depou i forenzičke stručnjake koji rade na mjestu događaja.
U međuvremenu, eksplozivna naprava koja nije detonirala pronađena je na četvrtom autobusu, saopćila je policija.Izrael je pojačao sigurnosne mjere i obustavio autobuski i željeznički saobraćaj širom zemlje nakon eksplozija, koje su u izjavi iz Netanyahuovog ureda nazvane “pokušajem izvršenja lanca masovnih bombaških napada na autobuse”.
Nakon sastanka s ministrom odbrane, šefom izraelskih odbrambenih snaga (IDF) te visokim sigurnosnim i policijskim zvaničnicima, Netanyahu je “naredio IDF-u da provede intenzivnu operaciju protiv centara terorizma” na Zapadnoj obali, navodi se u izjavi.
“Premijer je također naredio izraelskoj policiji i (Izraelskoj sigurnosnoj agenciji) da pojačaju preventivne aktivnosti protiv dodatnih napada u izraelskim gradovima”, dodaje se.
Eksplozije autobusa dogodile su se samo nekoliko sati nakon što je palestinska grupa Hamas predala četiri tijela.
Tijela su predana kao dio sporazuma o prekidu vatre postignutog prošlog mjeseca, koji se posljednjih sedmica čini nestabilnim dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Izrael je u četvrtak optužio Hamas za kršenje sporazuma vraćanjem ostataka u jednom kovčegu za koje je utvrđeno da ne odgovaraju nijednom taocu.
Pojačanje na Zapadnoj obali
Nakon eksplozija autobusa, izraelska vojska saopćila je da će u petak ujutro rasporediti tri dodatna bataljona na Zapadnu obalu.
“IDF nastavlja provoditi tekuće procjene situacije i spreman je proširiti ofanzivne aktivnosti”, navodi se u saopćenju.
Od Hamasovog napada 7. oktobra, Izrael provodi kampanju za koju tvrdi da je usmjerena na “militante na Zapadnoj obali”, koristeći taktike poput zračnih napada koje su ranije tamo bile gotovo nezamislive.
Izraelske odbrambene snage pokrenule su veliku kampanju – “Operaciju Željezni zid” – fokusiranu na sjevernu Zapadnu obalu prošlog mjeseca, samo dva dana nakon što je počeo prekid vatre u Gazi, navodeći da je cilj eliminirati “teroriste i terorističku infrastrukturu” te “sigurati da se terorizam ne vrati” nakon njenog završetka.
Operacija je raselila najmanje 40.000 Palestinaca sa sjeverne Zapadne obale iz njihovih domova, prema podacima UN-a.
UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, upozorila je prošle sedmice da je prisilno raseljavanje palestinskih zajednica na sjevernoj Zapadnoj obali eskaliralo “alarmantnim tempom”.
Agencija je navela da je Zapadna obala samo ove godine pretrpjela 38 zračnih napada, pri čemu postaju sve češći napredna oružja i kontrolirane detonacije, što označava “prelijevanje rata iz Gaze”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić pozvao “sarajevske sudije” da budu pametne: “Ako osudite Dodika, svi smo u problemu”
On smatra pravom političkom avanturom i neodgovornošću pravni progon protiv Dodika i misli da je to veoma loše, piše Klix.
Nada se, kaže, da će biti dovoljno razuma u Sarajevu jer je sveukupan pravni progon Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića “apsolutno besmislen”.
On je rekao da taj problem postoji ne samo da bi se progonili Dodik i Lukić “iz potpuno nepoznatog razloga”, nego da bi se poslao jasan signal Republici Srpskoj.
“To su stvari koje su potpuno neprihvatljive, ali sačekajmo da vidimo kako će sve da se završi. Nadam se da će biti dovoljno razuma. Sa oduševljenjem bih pozdravio oslobađajuću presudu”, rekao je Vučić.
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac
Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Samo kašika ove žitarice dnevno dovoljna je za dobru probavu, jak imunitet i vitku liniju
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu
Na ahiret preselio Pajalić (Mehmeda) Bećir
Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS
Na ahiret preselio Beganović (Bajre) Zlatko
Na ahiret preselio Mehić (Arif) Rasim
Na ahiret preselio Ćoralić (Alage) Mahmut – Car
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 5 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 5 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 5 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 5 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 5 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući