Ljubavna priča Melanie i Donalda Trumpa, jednog od najpoznatijih i najkontroverznijih parova u američkoj historiji, oduvijek je bila predmet medijskog interesovanja – od prvih susreta u njujorškim elitnim krugovima do Trumpove utrke za prvi predsjednički mandat 2016. godine, kada se zbog supruge suočio s brojnim neugonostima.
Sjedinjene Američke Države dobile su novog starog predsjednika, Donalda Trumpa, koji je već obnašao predsjedničku dužnost od 2017. do 2021. godine. Tako je ekscentrični Njujorčanin u 78. godini postao najstarija osoba u historiji izabrana za predsjednika SAD-a.
AP Photo/Evan Vucci
U ostvarivanju tog pothvata veliku podršku pružila mu je njegova supruga, Slovenka Melania Trump (54). Njihova ljubavna priča zvuči kao moderna verzija pepeljuge.
Kako je sve počelo?
Melania, djevojačkog prezimena Knavs, rođena je 1970. godine u Sevnici, gradiću u jugoistočnoj Sloveniji udaljenog nekih tridesetak kilometara od hrvatske granice, gdje je provela djetinjstvo. Njen otac, Viktor Knavs u tadašnjoj SR Sloveniji bio je prodavač autodijelova, dok je majka Amalija radila kao krojačica u fabrici dječje odjeće.
Školski prijatelji Melanie se sjećaju kao uzorne učenice, posebno zainteresirane za umjetnost, historiju i geografiju. Međutim, posebnu strast pokazivala je prema modi. Voljela je lijepu odjeću i znala je kako ju nositi, pri čemu je, po uzoru na svoju majku, kreacijama nerijetko davala vlastiti štih redizajnirajući ih. Kad se tome pridoda i redovna briga za vlastito tijelo, zvuči logično da je sljedeći korak za Melaniu bio manekenske vode.
Zanimljivo, bivša i, sada već zvanično, sadašnja prva dama SAD-a svoj put do Bijele kuće može zahvaliti jednom slučajnom susretu 1987. u glavnome gradu njene rodne Slovenije.
“Odlazio sam s modne revije u Ljubljani i vidio je ispred zgrade. Vjerovatno je čekala prijateljicu. Zapazio sam je jer je bila visoka i mršava. Prišao sam joj i predložio probno fotografiranje”, ispričao je Reutersu slovenski fotograf Stane Jerko.
Rezultat su bile crno-bijele fotografije 17-godišnje Melanije Knavs koje su pokrenule njenu manekensku karijeru. Godine 1992. takmičila se za titulu Miss Slovenije i bila prva pratilja, nakon čega se zaputila prvo do Milana i Pariza, a zatim i New Yorka, gdje će na jednoj zabavi 1998. u sklopu Fashion Weeka sresti Donalda Trumpa, prenosi Večernji list BiH.
Naime, Sevničanka je 1995. upoznala Paola Zampollija, suvlasnika Metropolitan Modelsa i Trumpovog prijatelja. On joj je pomogao da ode u Veliku Jabuku, gdje je živjela u stanu s fotografom Matthewom Atanianom, koji je poslije rekao: “Bila je ukočena. Zato i nije postala uspješna.”
Na zabavi koji je organizirao Zampolli, u kabaret klubu KitKat na Times Squareu, zaokupila je pozornost tada poznatog poduzetnika i vlasnika kompanije Trump Organization. Donald je na zabavi bio u društvu druge žene, što ga nije spriječilo da priđe Melaniji. Slovenska manekenka šarmantnom biznismenu nije odmah dala broj telefona već je uzela njegov. Navodno ga je prvi put nazvala tek nakon sedam dana, a sve ostalo je historija ispunjena političkim prevratima i pokojim skandalom. Kako je otkrio za Vanity Fair jedan Trumpov prijatelj, atraktivnoj Slovenki je u početnom periodu odnosa bilo dovoljno da može uživati u blagodatima luksuznog života i skupocjenom penthauseu.
Melania u Donaldu našla srodnu dušu?
Nakon sedam godina veze, 2005. napokon su se vjenčali.
Što se tiče luksuznog vjenčanja održanog na posjedu Mar-a-Lago Floridi, zna se da je Melania za svečanost odjenula raskošnu vjenčanicu ručno ukrašenu s 1.500 Swarovski kristala. Njena cijena je bila nevjerovatnih 200 hiljada dolara, a kreator vjenčanice je John Galliano.
“Kad sam vidjela za koga se udala, primijetila sam sličnost između Trumpa i njenog oca. Ima fizičke sličnosti, a obojica su radoholičari. Mislim da je u njemu našla srodnu dušu, nekoga s kime s osjeća sigurno”, kazala je mladenkina prijateljica iz djetinjstva Mirjana Jelančič.
Uz vjenčanje se veže i jedna kontroverza prema kojoj je Donald navodno lagao u intervjuu za New York Post iz 2005. godine izjavivši kako je dobio popust od milion dolara za prsten s ogromnim deset karatnim dijamantom kojim je zaručio suprugu. Laurence Graff, predsjednik uprave Graff Diamondsa, gdje je kupljen prsten, u e-mailu je naveo kako je bilo pravo zadovoljstvo surađivati s Trumpom, no kako američki milijarder nije dobio nikakav popust. A iako Graff nije želio otkriti koliko je Trump izdvojio za prsten, Times je objavio kako je riječ o 1,5 miliona dolara. Trump je i 25-karatni prsten za desetu obljetnicu braka s Melanijom kupio u Graff Diamondsu, a pisalo se da ga je platio tri miliona dolara.
Život u stanu od 2.800 kvadratnih metara
Godinu dana nakon vjenčanja, 2006., supružnici su na svijet dočekali njihovog sina jedinca, danas 18-godišnjeg Barrona. Melania je godinama živjela u stanu na tri etaže Trumpovog tornja u New Yorku na 2.800 kvadratnih metara, uređene u zlatu i mramoru u stilu Luja XVI. Dizajnirala je nakit, što je ljubav iz djetinjstva kad se bavila rukotvorinama i štrikanjem, a potom i pohađala školu za dizajn, no većinu vremena bavila se sinom, zbog čega je, kako kaže, kasnije i bila odsutna iz suprugove predsjedničke kampanje gdje ju je zamijenila Trumpova kćerka Ivanka.
REUTERS/Carlos Barria
Štaviše, zbog Melanije, Donald se tokom utrke za prvi predsjednički mandat suočio s neugodnostima koje su mu predstavljale uteg. Prije svega, riječ je o tvrdnjama pojedinih medija da je Melanijin otac bio član Komunističke partije, kao i mnogi drugi u socijalističkoj Jugoslaviji, ali službena potvrda tih napisa nikad nije stigla.
“Otac joj nikad nije bio komunist”, kazala je Reutersu portparolka Trumpove kampanje. Sumnje su izazvale i fotografije objavljene u New York Postu na kojima Melania K., kako se potpisala, pozira naga. Fotografije su snimljene u New Yorku 1995. godine.
Kontroverze i skandali
Donaldovim dolaskom na predsjedničku poziciju brak Trumpovih stavljen je pod povećalo, uz konstantne kontroverze. Svi se još uvijek sjećaju njegove službene inauguracije kad su kamere uhvatile Melaniu kako se mršti, kao i nekoliko navrata u kojima prva dama izbjegava primit svog supruga za ruku. Tu su bili i novinski tekstovi koji tvrde da se Donald i Melania, dok su okruženi vojskom fotoreportera i kamera, smješkaju i drže za ruke pokušavajući održati privid sretnog bračnog para, ali iza zatvorenih vrata njihov odnos daleko je od sretnog.
Novi broj magazina US Weekly od izvora bliskih predsjedniku Amerike i prvoj dami doznao je kako bračni par ima problema već duže vrijeme, a Melania odbija dijeliti bračnu postelju s Donaldom.
“Melania i Donald imaju odvojene spavaće sobe. Samo u rijetkim slučajevima kada su na službenom putovanju spavaju u istoj sobi, ali ni tada ne dijele krevet, već svako spava u svome, poput kraljevskih parova. Nikada nisu proveli noć zajedno”, tvrdi izvor.
Navodno Melania nije priželjkivala ulogu prve dame te je zamjerala suprugu što joj je priuštio ovakav život koji ona prezire.
“Melania se želi što manje pojavljivati u javnosti i zato odrađuje minimum svojih dužnosti kao prva dama i želi imati što manje veze s Donaldom”, rekao je izvor blizak porodici Trump.
Ipak, najveći skandal dogodio se 2018. kada je Melania, prema pisanju New York Posta, imala izljev bijesa prema svom suprugu nakon što su mediji objavili vijest o njegovoj navodnoj aferi s pornozvijezdom Stormy Daniels.
AP Photo/Markus Schreiber
Izvori bliski prvom paru Amerike izjavili su za Post da je Melania u napadu bijesa bila potpuno izvan sebe napavši Donalda za aferu u kojoj je navodno pornoglumici isplatio 130 hiljada dolara uoči predsjedničkih izbora kako se ne bi pojavljivala u javnosti i iznosila detalje njihove veze. Tadašnji predsjednik SAD-a sa Stormy Daniels bio je u navodnoj vezi 2006. godine, i to samo nekoliko mjeseci nakon što je Melania rodila njihova sina Barrona, što je prvi objavio Wall Street Journal.
Otkad je afera procurila u javnost, Melania je otkazala sva prekookeanska putovanja s Donaldom pa je tako, dok je Trump bio u Davosu, ona viđena na Floridi.
Donald pristao na dijete pod jednim uvjetom
Supružnici su naposljetku uspjeli prebroditi sve krize, pa je Slovenka u jednom trenutku branila Donalda od optužbi za mizoginiju i nepoštovanje žena.
Ironično, budući da je upravo njen suprug jednom prilikom izjavio da je na dijete pristao pod uvjetom da to nimalo ne promijeni njihov odnos te da se sve vrati na staro, misleći na njeno tijelo.
Također, nimalo kavalirska nije bila ni njegova izjava u razgovoru s Howardom Sternom, kada mu je rekao kako bi u slučaju stravične saobraćajne nesreće Melaniju i dalje volio samo ako bi joj grudi ostale netaknute. Bez obzira na sve to, Melania je i dalje uz Donalda i njegove nove predsjedničke dane u Bijeloj kući.
Duboko u udaljenim planinama Pakistana, narod Kalaš živi kao jedinstvena etnička grupa sa upečatljivim fizičkim karakteristikama. Mnogi članovi ovog drevnog plemena imaju svijetlu kožu, plavu kosu i plave oči, što ih razlikuje od susjednih populacija.
Lokalna tradicija sugeriše da su potomci jednog od najvećih stratega u historiji Aleksandra Velikog čiji su se vojnici naselili u regiji prije više stoljeća. Oni održavaju politeističku religiju i žive kulturne prakse koje se značajno razlikuju od islamskih običaja. Ova zajednica nastavlja čuvati svoj poseban identitet dok živi unutar udaljenih vrhova Hindukuša.
Ko su Kalaši?
Kalaši su jedinstvena autohtona etnička manjina koja govori dardski jezik, a broji otprilike 3.000 do 7.500 ljudi u pakistanskom okrugu Chitral. Naseljavajući doline Bumburet, Rumbur i Birir u Hindukuša, poznati su po svojoj izrazitoj animističkoj, politeističkoj kulturi i živopisnoj, šarenoj odjeći, što ih izdvaja od većinskog muslimanskog stanovništva.
Ključni aspekti naroda Kalaš:
Kultura i religija: Kalaši praktikuju drevnu religiju koja uključuje obožavanje predaka, duhove prirode i žrtve. Oni održavaju jedinstvenu, često pogrešno shvaćenu kulturu, koja uključuje fokus na koncepte “čistog” i “nečistog”.
Kulturne prakse: Kalaši imaju jedinstvenu i živopisnu kulturu u kojoj slave i obožavaju prirodu kroz pjesmu, ples i žrtve. Žene igraju značajnu ulogu i imaju visok status u svojoj zajednici.
Položaj: Kalaši se nalaze u okrugu Chitral u provinciji Khyber Pakhtunkhwa u Pakistanu, tačnije u tri doline: Bumburet, Rumbur i Birir.
Jedinstvene tradicije: Imaju snažnu tradiciju plesa i pjevanja tokom svojih festivala.
Napori za očuvanje: Dok su neki u zajednici izrazili zabrinutost za svoju kulturnu budućnost, drugi, posebno mlađa generacija, rade na očuvanju svojih tradicija.
Uloge žena: Žene u zajednici Kalaš često se vide kako učestvuju, a ponekad i vode, poljoprivredne aktivnosti i druge poduhvate zajednice.
Izolacija i zaštita: Geografska izolacija dolina Kalaš historijski je doprinijela očuvanju njihove jedinstvene kulture.
Ključni festivali i znamenitosti
Festivali: Kalaši slave nekoliko festivala, koji su karakterizirani i, sa svojim živim bojama, glavna su atrakcija za turiste.
Bishalini kuća: Bashali Dur (ili Bishalini kuća) je mjesto za, gdje žene borave tokom menstruacije i porođaja.
Koloradska krompirova zlatica se pojavljuje u mnogim vrtovima svake godine i može ozbiljno oštetiti usjeve krompira. Postoji jednostavan prirodni trik s domaćim sastojkom koji pomaže u smanjenju njenog prisustva, ali je ključno početi s njom u proljeće, prilikom sadnje.
Svake sezone je ista priča: čim krompir proklija, pojavljuje se njihova najveća prijetnja. Krompirova zlatica iz Kolorada je toliko agresivna štetočina da može potpuno uništiti biljku ako se ne tretira na vrijeme. S obzirom na to da jedna ženka može položiti i do nekoliko hiljada jaja, jasno je da se ovaj insekt širi nevjerovatnom brzinom.
Iako se hemijska sredstva često koriste, sve više ljudi se odlučuje za prirodne metode zaštite biljaka. One su blaže za tlo, korisne insekte i okoliš, a uz pravilnu upotrebu mogu biti vrlo učinkovite u smanjenju pojave štetočina.
Ljuske luka kao prirodna zaštita
Jedno od najjednostavnijih rješenja krije se u kuhinji – u trulim ljuskama luka, prenosi N1 Slovenija. Umjesto da ih bacite, možete ih koristiti prilikom sadnje krompira. Njihov karakterističan miris djeluje kao odvraćanje za krompirovu zlaticu iz Kolorada, što joj otežava pronalazak biljke domaćina.
Prilikom sadnje krompira, možete dodati šaku suhih ljuski luka u svaku rupu za sadnju, direktno pored gomolja. Ovo stvara prirodnu “zaštitnu zonu” koja može smanjiti mogućnost napada u ranim fazama rasta.
Kako se kore postepeno raspadaju u zemljištu, one oslobađaju supstance jakog mirisa koje dodatno utiču na okolinu oko biljke. To može odvratiti pažnju i štetočinama u zemljištu i onima koje dolaze spolja tražeći mjesto za polaganje jaja.
Dodatne biljke i prirodni mirisi
Neke biljke, poput hrena, kamilice i graha, imaju sličan odvraćajući učinak, a mogu se saditi u blizini krompira. Bor se također često koristi u praksi, njegov miris je neugodan za štetočine. U vrtu stoga možete koristiti usitnjenu borovu koru ili pripremiti blagi rastvor borovih iglica za zalijevanje ili prskanje tla.
Plodored je takođe važan korak
Jedna od osnovnih preventivnih metoda protiv krompirove zlatice iz Kolorada je plodored. Ne preporučuje se sadnja krompira na istom mjestu najmanje četiri do pet godina. To prekida životni ciklus štetočine, jer se larve koje prezimljuju u tlu teže ponovo razvijaju u veće populacije.
Pjevač Haris Džinović za Telegraf.rs prokomentarisao je vjenčanje svoje bivše supruge Meline koja se jučer udala za britanskog biznismena Jeffreyja Paula Arnolda Daya.
U razgovoru za Telegraf.rs je kazao kako “nije ništa ispratio te da ga ništa od toga ne zanima”.
“Nemam ja nikakvih želja ni poruka vezanih za nju, ona jednostavno ne postoji za mene i to je kraj. Čista arija. Kao zrak… prema tome. Šta treba ja da komentarišem o nečemu što je ništa”, kazao je.
U nastavku je dodao da se okrenuo sinu Kanu: “Ne zanima me šta se piše, niti me zanimaju stvarni događaji za nju. To me ne interesuje, davno sam ja, kad smo se razišli, okrenuo svom životu, svom djetetu. Prema tome, šta ja imam sa tim? Može da se uda, da se ubije, šta god hoće… šta mene briga. Ma kakvi – taman posla – ja da razmišljam o nekoj prošlosti, ne pada mi na pamet”.
Kazao je da je posljednjih dana posvećen drugim stvarima i to muzičkim nastupima i tenisu.
Uz to je poručio: “Ja sam odavno otišao dalje. Kakvi razvodi, kakva vjenčanja. Da ja nisam Haris Džinović ništa ne bi bilo glamurozno od svega toga”.
Podsjetimo, Melina se jučer udala za britanskog biznismena, a formalna ceremonija vjenčanja je održana u Monaku. Nakon toga par je jahtom doplovio do Portofina gdje je u večernjim satima počelo i slavlje koje će trajati tri dana.
U malom selu Postinje pokraj Travnika, gdje su dječji smijeh i zvukovi seoskog života nekoć bili svakodnevica, danas se ponovno budi nada. Za to je zaslužan Pero Jurčević, čovjek koji je život izgradio u Njemačkoj, ali rodni kraj nikada nije zaboravio.
Jurčević je još kao dječak otišao u Njemačku, gdje su mu roditelji već radili. Ondje je odrastao, izgradio uspješan posao i imao veliku kuću u Augsburgu te siguran život. Ipak, srce ga je stalno vuklo natrag, mirisima djetinjstva, livadama po kojima je trčao i uspomenama na dane provedene s prijateljima.
Nakon rata Postinje je, kao i mnoga sela u Bosni i Hercegovini, gotovo opustjelo. Nekadašnji susjedi, raseljeni po svijetu, počeli su prodavati kuće i imanja. Tada je Pero donio životnu odluku: prodao je kuću u Njemačkoj i sav novac uložio u rodni kraj.
“Kupio sam ono što je nekoć bilo naše, kuće, livade, šume i njive. Gotovo pola sela danas je ponovno u jednim rukama, ali s ciljem da ono opet oživi”, priča Pero, pokazujući prostranstva na kojima je kao dječak čuvao krave.
Od Postinja želi stvoriti turističko odredište
Njegova vizija nije samo povratak, nego i stvaranje novog početka za cijeli kraj. Planira razviti seoski turizam i pretvoriti Postinje u prepoznatljivo odredište za sve koji žele mir, prirodu i odmor daleko od gradske vreve. Već do ljeta ove godine planira urediti 40 kreveta u moderno opremljenim apartmanima za domaće i strane goste.
“Ljudi danas traže upravo to, tišinu, prirodu i autentičnu priču. A mi to imamo”, ističe Pero. Ako sve bude teklo prema planu, i sam će se uskoro trajno vratiti u selo.
Planovi uključuju i pjenušac s imenom sela
U svojoj priči nije sam. Podršku mu pruža prijatelj i rođak Dragan Balta, koji još nekoliko godina radi u Švicarskoj, ali već sada sanja o povratku. Njegova ideja cijelom projektu daje dodatnu dimenziju.
“Ovdje bih proizvodio vrhunski pjenušac koji bi nosio ime sela, Postinje”, otkriva Dragan, uvjeren da ovaj kraj ima puno veći potencijal nego što se danas čini.
Dok oni planiraju budućnost, njihova djeca već sada rado dolaze u Postinje na odmor. Upravo u njima vide nastavak priče i nadu da će se i drugi, raseljeni diljem svijeta, jednog dana vratiti. Ako ne prije, onda barem u mirovin
Modna dizajnerica Melina Džinović udala se u bijeloj Dior haljini koja je koštala 8.000 eura.
Naime, dizajnerica se nije udala u klasičnoj vjenčanici već u bijeloj, elegantnoj haljini s kragnom i kratkim rukavima. Iako na prvi pogled djeluje da je riječ o vjenčanici, to je ipak bila obična Dior haljina, koja ne pripada “bridal kolekciji”.
Iako sličan model haljine ovog brenda košta oko 4.500 eura, haljina koju je dizajnerica odabrala za vjenčanje rađena je specijalno po njenim mjerama i željama te je cijena ove kreacije dostigla 8.000 eura.
Svoj skupocjeni vjenčani look upotpunila je s Dior sandalama od 1.050 eura i bisernim naušnicama koje su koštale nešto manje od 1.000 eura.
Podsjećamo, Melina se danas udala za britanskog biznismena Jeffreyja Paula Arnolda Daya. Ceremonija je održana u Monaku. Par je stigao u općinu u luksuznom Bentley kabrioletu čija se cijena kreće od 80.000 do 250.000 eura.
Ceremoniji su, između ostalih, prisustvovali i Melinini roditelji Elma i Sulejman Galić, kao i kćerka Đina Džinović koja je zakasnila na vjenčanje. Proslava će trajati tri dana.
Ženi koja je često nosila očevu radnu jaknu kao dijete dijagnostifikovan je pleuralni mezoteliom u dobi od 36 godina. Heather Von St. James, koja sada ima 57 godina, odrasla je u Minnesoti i nesvjesno je bila izložena azbestu u mladosti. Njen otac, Roland, radio je na gradilištima, a njegov kaput je često bio prekriven azbestnom prašinom.
Heather nije ni sumnjala da je sivo-bijela prašina na jakni opasna. Godinama kasnije, kada je imala 36 godina i bila trudna, počela da se osjeća loše, imala je ekstremni umor i groznicu. Rekla je da je bilo kao da joj je “kamion parkiran na grudima”, piše N1.
Nakon što se porodila carskim rezom, frizerka po zanimanju, otišla je kod ljekara koji ju je podvrgnuo CT skeniranju, otkrivajući tumor u blizini pluća.
U roku od dvije sedmice, doktori su joj dijagnostifikovali pleuralni mezoteliom, rijedak i agresivni rak povezan s izloženošću azbestu. Dali su joj 15 mjeseci života, prenio je Mirror.
Mezoteliom je “rijedak tip raka koji se može razviti u sluznici tjelesnih organa. Obično ga uzrokuje izloženost azbestu”, prema britanskoj nacionalnoj zdravstvenoj službi.
“Bila sam u nevjerici“, rekla je Heather. “Samo sam pomislila ‘Kako se ovo može dešavati? Nije bilo sumnje da ću umrijeti. Pitala sam se, šta da uradim da ovo pobijedim?“
“Vrtjelo mi se u glavi i nisam mogla disati. Počela sam imati napad panike u toj sobi dok su mi objašnjavali šta je mezoteliom. Počela sam plakati i morala sam napustiti sobu”, pričala je.
Godine 2006. podvrgnuta je složenoj operaciji koja je uključivala uklanjanje lijevog plućnog krila, rebra, pleure (sluzokože koja oblaže pluća), dijela dijafragme i sluznice srca.
Nakon operacije, četiri runde kemoterapije i 30 sesija radioterapije, Heather je sada bez raka.
Njen otac je umro 2014. godine od raka bubrega, za koji ljekari vjeruju da je možda povezan s izloženošću azbestu.
Iako je preživjela, život s jednim plućnim krilom i dalje joj uzrokuje svakodnevne izazove, jer lako ostaje bez daha, ne može trčati i bori se s podizanjem teških tereta.
“Nekad ljudi kažu da bi sve trebalo biti super kada se preživi rak”, rekla je dodavši da postoji mnogo fizičkih stvari koje se dešavaju nakon operacija.
“Lako se zadišem i lako se umorim. Imam smrznuto rame i ne mogu pravilno otvoriti lijevu ruku. Doktori rijetko viđaju pacijente koji žive ovoliko dugo nakon mezotelioma. Kažu da je u mom slučaju rijetkost biti ovdje 20 godina”, kaže Heather Von St. James.
Dvadeset godina kasnije, još uvijek je živa. Kaže da njen slučaj daje ljudima nadu da se rak može preživjeti i da nas lijekovi mogu izliječiti.
