Connect with us

USK

Proizvođači peleta u Krajini nezadovoljni: ‘Zbog zabrane izvoza, mnogi skladište proizvedenu robu’

Published

on

“Praktično radimo za lager, a problem nam je i prostor gdje čuvati robu jer niko nije planirao ovakvu situaciju”, dodaje Adamović

 

Proizvođači peleta i ogrevnog drveta s područja Unsko-sanskog kantona smatraju da je odluka Vijeća ministara BiH od prije nekoliko mjeseci o zabrani izvoza ovih proizvoda kontraproduktivna i da nije rezultirala smanjenjem cijena ovih energenata na tržištu.

 

Ističu kako im je pomenuta odluka prouzrokovala brojne probleme u plasmanu proizvoda te nanijela veliku ekonomsku štetu.

 

“Zabrana izvoza nije polučila željene efekte, već je bila kontraproduktivna. Cijene sirovina i drugi troškovi su porasli, onemogućen nam je plasman i proizvodnja reducirana. Išlo se s logikom da će cijene pasti ako se zabrani izvoz, a do toga nije došlo”, kaže Sead Kečanović, proizvođač peleta iz Sanskog Mosta.

 

Prema njegovim riječima, trenutno se na tržištu nalaze manje količine peleta, a cijena je udvostručena u odnosu na raniji period.

 

“Cijena peleta i ogrevnog drveta nije previsoka, kako se smatra, međutim niko ne računa da je nama poskupjelo praktično sve. Sirovine, gorivo, rezervni dijelovi, ukupni troškovi proizvodnje, sve je otišlo gore. Niko ne proizvodi da bude na gubitku”, tvrdi Miodrag Adamović, proizvođač iz Bosanske Krupe.

 

Dodaje kako je većina ovdašnjih proizvođača izvozno orijentisana i svoje proizvode plasiraju na evropsko tržište. Zbog sporne odluke, mnogi proizvedenu robu skladište čekajući da se deblokira izvoz.

 

“Praktično radimo za lager, a problem nam je i prostor gdje čuvati robu jer niko nije planirao ovakvu situaciju”, dodaje Adamović.

 

Proizvođači su odlučni da od Vijeća ministara BiH traže da van snage stavi spornu odluku, kako bi se stvorila ravnoteža na tržištu. Njihove zahtjeve podržao je i Mustafa Ružnić, premijer USK, istakavši kako treba zadržati jedino odluku o izvozu sirovine, pišu Nezavisne.com.

 

“Domaće tržište se mora zadovoljiti odgovarajućom količinom sirovine kako bi se građani mogli na vrijeme snabdjeti energentima po ekonomski prihvatljivim cijenama”, kazao je Ružnić. Na tržištu Unsko-sanskog kantona cijena peleta se trenutno kreće od 500 do 800 maraka, ovisno od kvalitete.

 

 

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: U Todorovu provaljena džematska kuća

Published

on

By

U naselju Todorovo, općina Velika Kladuša došlo je do provale u džematsku kuću.

Prema informacijama koje smo dobili, ulazna vrata kuće su oštećena, a jedan od prozora je razbijen, što sugerira nasilno i neovlašteno ulazak u objekt.

Policija je obaviještena o ovom incidentu i trenutno tragaju za počiniteljima. Detalji o eventualno ukradenim predmetima iz kuće još nisu poznati.

Nastavi čitati

Najčitanije