Connect with us

Religija

Propast države dolazi onda kada političke elite ogreznu u raskoši, zulumu i nemoralu

Published

on

Ako nema trošenja imetka na Allahovom putu, onda slijedi propast, a ako postoji trošenje na Allahovom putu, onda nema mjesta za koncentraciju novca u rukama malobrojne skupine čije se bogatstvo pretvara u luksuz, zulum i razvrat

Božansko pravilo glasi: ”Kad hoćemo jedan grad uništiti, onima koji su u njemu na raskoš navikli prepustimo da se razvratu odaju i da tako zasluže kaznu, pa ga onda do temelja razrušimo.” (El-Isra’, 16.)

Dakle, uništenje se ne dešava osim ako su nepravda i razvrat široko rasprostranjeni, shodno ajetu: ”Gospodar tvoj nije nikada nepravedno uništavao sela i gradove ako su stanovnici njihovi bili dobri.” (Hud, 117.)

Historija nam spominje da abasijski halifa El-Musta’sim nije razumio ovu lekciju i nije znao da kazna za nered, razvrat i nepravdu važi za sve silnike i zulumćare, bez obzira na vrijeme i mjesto, iako se metode i načini te kazne i uništenja razlikuju. Sam halifa El-Musta’sim je vidio dio toga prije nego što je izdahnuo pod kopitima mongolskih konja

Naime, u svojoj knjizi Džami’u et-tavarih, Rešiduddin el-Hemezani navodi da je Hulagu-kan, nakon što je provalio u Bagdad, ušao u halifin dvorac i naredio je da mu dovedu halifu El-Musta’sima. Kad su ga doveli, rekao mu je: ”Ti si domaćin, a mi smo gosti, pa nam donesi ono šta nam dolikuje.”

Halifa El-Musta’sim je, drhteći od straha, donio sanduk sa draguljima i ostalim dragocjenostima. Međutim, Hulagu-kan nije obraćao pažnju na te dragulje, već ih je podijelio prisutnima, a zatim je rekao halifi: ”Bogatstvo koje posjeduješ na površini zemlje pripada našim robovima. Nego, reci ti meni gdje se nalazi tvoje bogatstvo koje si pohranio i sakrio?”

Halifa je priznao da se u dvorištu palate nalazi bunar pun zlata. Kad su otkopali bunar, vidjeli su da je pun crvenog zlata i sve je bilo u komadima ili legurama koje su, svaka pojedinačno, bile teške po sto miskala.

Halifa El-Musta’sim je zaslužio poniženje od krvnika Hulagu-kana, koji se čudio kako halifa muslimana može imati tolike riznice blaga, a škrtariti u podjeli novca svojim vojnicima.

Hulagu-kan to nije zaboravio spomenuti ni u svom pismu vladaru Damaska, upozoravajući ga da se preda i plašeći ga sudbinom abasijskog halife i onoga što se dogodilo Bagdadu.

A o halifi El-Musta’simu je u pismu rekao: ”Pozvali smo njihovog halifu i pitali ga za neke stvari, ali je on slagao, pa se onda gorko kajao, i zbog toga je od nas smrt zaslužio. Skupljao je zlato i druge vrijednosti, a sâm je bio bezvrijedan i prezren. Skupljao je blago, a za narod nije mario.”

El-Hemezani dalje, kaže: ”Hulagu-kan je naredio da se prebroje i dovedu sve žene koje su bile na halifinom dvoru, pa su izbrojali sedam stotina žena, robinja i hiljadu sluškinja. Ukratko, sve što su abasijske halife sakupljali tokom pet stoljeća, Mongoli su sakupili u jednom trenutku na gomile poput brda.”

Zbog te ogromne količine blaga koje je Hulagu-kan zaplijenio od abasijskog halife El-Musta’sima, on ga je pretopio u odgovarajuće komade (kalupe) i sagradio mu utvrđenje u Azerbejdžanu.

Zanimljivo je da je Hulagu-kan – taj divljak i krvnik – bio potpuno svjestan da je to Božanska kazna za abasijski hilafet i ostale nepravedne muslimanske vladare u regiji. On u svom pismu vladaru Damaska, veli: ”Osvojili smo Bagdad Božijom sabljom, pobili njegove konjanike, srušili njegove građevine i zarobili njegove stanovnike.”

A u svom pismu sultanu Sejfudinu Kutuzu u Egiptu, Hulagu-kan je napisao: ”Vladar Muzafer Kutuz i svi prinčevi njegove države i narod njegovog kraljevstva u Egiptu i njegovoj okolini znaju da smo mi Božija vojska u Njegovoj zemlji. Stvoreni smo od Njegovog gnjeva i pokorili smo one na koje se Božiji gnjev spustio, jer ste jeli ono što je zabranjeno, niste se sustezali od ružnog govora, izdali ste zavjete i vjeru, i među vama se proširila neposlušnost prema roditeljima i drugi grijesi. Vi ste uvjereni da smo mi nevjernici, ali smo se i mi uvjerili da ste vi pokvarenjaci.”

Sultan Sejfudin Kutuz je vjerovatno imao koristi od ove poruke. Zato se sustegao od zuluma i spriječio je Mameluke od zuluma i nepravde, povrativši im vjerski osjećaj. I u toku bitke Ajn Džalut, kada su se njegovi vojnici spremali da pobjegnu ispred mongolskih hordi, povikao je: ”O islamu!”, zatim je bacio svoj oklop i jurnuo prema neprijatelju. I stigla je pobjeda protiv Mongola.

Ovako se države uspostavljaju i propadaju, a temelj propasti počinje iznutra. Vanjska intervencija može doći da ubrza pad, ali unutrašnji kolaps ostaje početak kraja i njegov najveći uzrok.

Unutrašnja propast dolazi onda kada se formira klasa (politička elita) navikla na raskoš i luksuz, koja upravlja bogatstvom i narodnim masama, pretvarajući živote većine u pakao, tako da ljudi počinju prezirati život, jer u takvom stanju bukvalno se smanjuju razlike između života i smrti.

Kur’an u svoje ekonomske zakone i propise stavlja lijek koji sprječava koncentraciju bogatstva u rukama jedne grupe. Istovremeno, on naređuje zekat i trošenje na Allahovom putu. Štaviše, nekada ta naredba dolazi u obliku prijetnje, kao što se navodi u ajetu: “I imetak na Allahovom putu žrtvujte, i sami sebe u propast ne dovodite, i dobro činite – Allah, zaista, voli one koji dobra djela čine.” (El-Bekara, 195.)

To znači da ako nema trošenja imetka na Allahovom putu, onda slijedi propast, a ako postoji trošenje na Allahovom putu, onda nema mjesta za koncentraciju novca u rukama malobrojne skupine čije se bogatstvo pretvara u luksuz, zulum i razvrat.

A prijeteći muslimanima u doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Uzvišeni Allah, objavio je: ”Vi se, eto, pozivate da trošite na Allahovu putu, ali, neki od vas su škrti – a ko škrtari, na svoju štetu škrtari, jer Allah je bogat, a vi ste siromašni. – A ako glave okrenete, On će vas drugim narodom zamijeniti, koji onda kao što ste vi neće biti.” (Muhammed, 38.)(saff.ba)

akos.ba

 

Nastavi čitati

Religija

“Vama vaša vjera, a meni moja.”

Published

on

“Vama vaša vjera, a meni moja.”
Ovaj ajet nas uči punom poštovanju prema izborima i uvjerenjima koja nose drugi ljudi.
Pa čak ukoliko je taj izbor nevjerovanje ili druga vjera. Isto tako, ajet nas uči i potpunom prihvatanju svoje vjere i njenog sistema vrijednosti. Dakle, neka drugi rade i obilježavaju šta hoće, to je njihov put; ali ovo je moj put i ne zanima me šta drugi misle o tome. Mnogi od nas sjajno znaju prvi dio ajeta i poštuju sve tuđe vrijednosti.
Ali drugi dio ajeta kao da ne postoji – jer većina nas ne zna svoj put. A znate što je to bitno? Jer poslije ovog ajeta dolazi sura Nasr – Božija pomoć.
Nemoguće je da nas Allah pomogne, u porodici, društvu i državi ako mi ne budemo znali koji je naš put. Do nas je!
Ammar Bašić, hfz.
Nastavi čitati

Religija

Izdaja vodi u propast

Published

on

Čovjek može izdati i iznevjeriti sebe, svoju vjeru, svog prijatelja, svoju porodicu, svoj narod ili svoje vrijednosti općenito, misleći da će nešto dobiti i tako se usrećiti, međutim sveti tekstovi nas uče kao i iskustvo života, da je nemoguće iznevjeriti sebe i svoje vrijednosti, a istinsku sreću osjetiti.

Taj put izdaje, spletke i lažnog predstavljanja uvijek vodi ka nesreći u sopstvenoj duši i omraženosti među ljudima. Ko krene tim putem, ništa od onog sitnog šićara neće imati značaj.

Zadatak nam je odgajati generaciju mladića i djevojaka koji će poput planine čvrsto štititi svoju vjeru i svoj narod

Hafiz Ammar Bašić

Nastavi čitati

Religija

Dova za zaštitu od nesreća i belaja na putovanju

Published

on

Kada se čovjek pripremi za put, ne bi smio da izostavi putnu dovu

 

Muhammed, s.a.v.s., je preporučio učenje putne dove u u kojoj ćemo zamoliti Allaha da nas sačuva svih neugodnosti na putu, da nam olakša putovanje i sačuva našu porodicu od svih iskušenja na koja bi mogli naići na putu.

Imam Muslim bilježi predaju od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, a u kojoj navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi krenuo na put, prvo pruočio tri puta Allahu ekber, zatim izgovorio kuranske riječi: ”Subhanellezi sehare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin. Ve inna ila Rabbina lemunkalibun.” / Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam one služe, mi to sami ne bi mogli postići, i mi ćemo se sigurno Gospodaru svome vratiti!

Nakon toga je proučio sljedeću dovu:

”Allahumme inna nes’ eluke fi seferina haza el-birre ve-t-takva, ve mine-l-’ameli ma terda. Allahumme hevvin ’alejna seferena haza vetvi’ anna bu’deh. Allahumme Ente-s-sahibu fi-s-seferi ve-l-halifetu fi-l-ehl. Allahumme inni e’uzu bike min va’sai-s-seferi ve keabeti-l- menzari ve sui-l-munkalebi fi-l-mali ve-l-ehl.”

/ Allahu, tražim od Tebe na ovom putovanju dobročinstvo, bogobojaznost i djela kojima si Ti zadovoljan. Allahu, olakšaj nam ovaj put i učini ga kratkim. Allahu, Ti si saputnik na putovanju i zamjenik u porodici. Allahu, utječem Ti se od teškoća putovanja, ružnog prizora i lošeg ishoda u imetku i porodici.

Ovu dovu bismo trebali praktikovati učiti svaki put prilikom kretanja na putovanje, jer je njeno učenje ibadet, imamo sevape, ali i osiguravamo hajirli odlazak i povratak s puta.

Za Akos.ba piše: Nedim Botić

Nastavi čitati

Religija

Prihvatanje Božije odredbe: Kada stvari krenu po zlu vjerujmo u Allahov plan

Published

on

Neki se ljudi previše fokusiraju na kader (božiju odredbu) sa filozofskog aspekta i zbog toga ne ostvare prave benefite vjerovanja u kader. Da, postoje određeni aspekti kadera koji su van granica ljudskog razuma, zbog toga što smo mi ograničena stvorenja, koja pokušavamo razumijeti nešto neograničeno znanje i mudrost Stvoritelja, a to je nešto što ljudska bića nisu u stanju shvatiti u potpunosti.

Koncept kadera jasno je pojašnjen u Kur’anu i Sunnetu. Mi (muslimani) vjerujemo da Allah sve zna i da njegova moć obuhvata sve i da se ništa ne može desiti mimo Njegove volje. On nam je podario slobodnu volju da bi nas iskušao, a već unaprijed zna rezultate. Islamski koncept kadera nije fatalistički, već je zapravo ohrabrujući. Kao muslimani, mi vjerujemo da trebamo dati sve od sebe u svakom poslu, a to podrazumijeva naš porodični život, našu karijeru i naše ibadete. Trudimo se i dajemo sve od sebe, ali postoje stvari koje su van naše kontrole i zbog toga se, u pogledu rezultata, pouzdajemo u Allaha, dž.š. Prihvatamo to da Allah, dž.š., zna ono što je najbolje za nas. Kada stvari krenu po zlu, vjerujemo u Allahov plan, prihvatamo kader i čvrsto vjerujemo da je ono što se događa najbolje za nas.

Ovakvo vjerovanje je vrlo ohrabrujuće u teškim vremenima, ulijeva nam nadu i jača samopouzdanje i tjera nas da

se, umjesto na problem, fokusiramo na šanse i rješenja. Ovakav mentalni sklop je ključan za samopouzdanje.

Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Duhovni put ka Allahu: Zahvalnost na blagodatima

Published

on

Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način

Rekao je šejh Ibn Ataullah el-Iskenderi: ”Onaj ko je nezahvalan na blagodatima izlaže se njihovom nestanku, a onaj ko je zahvalan na njima vezuje ih za sebe”.

Jedna od zakonitosti Uzvišenog Allaha, preko koje teče opskrba, svaka vrsta opskrbe, jeste da zahvalnost Uzvišenom Allahu na blagodati povećava samu tu blagodat ili je zamjenjuje još boljom od nje. Rekao je Uzvišeni Allah: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati. (Kur’an, Ibrahim, 7. ajetOnaj koji zahvaljuje na blagodatima sigurno ih vezuje za sebe, jer je Allahovo obećanje naknade za zahvalu istinito obećanje.

Zahvalnost se ne iskazuje samo riječima elhamdulillahi, već se zahvalnost, također, treba iskazati i djelima. Kaže Uzvišeni Allah: Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova! (Kur’an, Sebe’, 13. ajet) Zahvalnost djelom zahtijeva odgovore na slijedeća pitanja: Šta sam uradio s ovom blagodati? Da li sa učestvovao sa njom ili jednim njenim dijelom, u nekom dobru ili nekoj dobroj nakani? Ili sam je upotrijebio na nedozvoljen ili ružan način?

Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način.

Iz knjige: Džasir Auda, Duhovni put ka Allahu, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012, str. 101-102.

akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Za bereket i blagostanje u kući, svaki dan, neko od ukućana, treba da…

Published

on

– prouči barem jednu stranicu Kur'ana (što više to bolje)

– pročitati i po mogućnosti, naučiti jedan hadis Poslanika, a.s.

– donijeti najmanje 100 salavata i selama na Poslanika, a.s.

– izgovoriti najmanje 100 x riječ istigfara: “estagfirullah”

– udijeliti nešto sadake ( nije nužno svaki dan)

Spomenute radnje, bilo bi najbolje raditi porodično u halki, jer će tada efekat biti bolji ako Bog da.

Saudin Cokoja,prof. islamske vjeronauke

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije