Unesrećeni se zbog promrzlina nije mogao sam kretati, te su ga pripadnici GSS-a prevezli u Kantonalnu bolnicu u Bihaću…

 – Pripadnici Gorske službe spašavanja Bihać danas su po pozivu PU Bihać intervenirali i spasili državljanina Kine na području Plješevice. 

Kako je istaknuto, u jutarnjim satima grupa planinara ga je pronašla, bez obuće I promrzlog, pa su mu pružili prvu pomoć.  

Zahvaljujući koordiniranoj akciji i djelovanju pripadnika PU Bihać, Kantonalne uprave civilne zaštite i bihaćke Gorske službe spašavanja, muškarac je pronađen na lokaciji Džakulinka na 1130 metara nadmorske visine. 

Unesrećeni se zbog promrzlina nije mogao sam kretati, te su ga pripadnici GSS-a prevezli do Hitne službe Doma zdravlja, gdje je upućen na dalje liječenje.

rtvusk

U automobilu u Vrnograču u subotu je pronađen u besvjesnom stanju Mersad Kantarević (23) iz Velike Kladuše.

Prema saznanjima portala GPMaljevac, nakon pronalaska je hitno prevezen u Dom zdravlja Velika Kladuša, gdje je, uprkos pokušajima ljekara, preminuo.

Uzrok smrti za sada nije zvanično potvrđen.

Tokom dana planirana je obdukcija tijela, nakon koje će biti poznat tačan uzrok smrti.

U međuvremenu, Policijska uprava Velika Kladuša provodi istragu i prikuplja sve relevantne informacije vezane za ovaj slučaj.

Amir Purić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Naše stranke, zagovornik je ukidanja bijelog hljeba, zamrzavanja plata političara, ali i ukidanja paušala profesionalnim zastupnicima. O najvažnijim pitanjima koja će se naći pred poslanicima već danas odgovara direktno i iskreno, piše Oslobodjenje.

Može li zahtjev za smjenu predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH Dragana Miokovića dovesti u pitanje čak i usvajanje budžeta entiteta za ovu godinu?

– Može dovesti u pitanje usvajanje svih materijala, pa i samo održavanje januarske sjednice Predstavničkog doma.

Reforme od 2027.

Budžet će, prije ili kasnije, biti usvojen, no eventualno prethodno izglasavanje smjene predsjedavajućeg bi taj proces, gotovo izvjesno, usporilo.

Svjedoci smo toga da Dragan Čović svako malo ucjenjuje partnere u vlasti. Sada to ponovo radi na pitanju Južne interkonekcije, uprkos odlučnosti američkih vlasti da se taj projekat realizuje bez zatezanja. Dokad će mu blokade biti tolerisane?

– Podsjećam da je Zakon o južnoj interkonekciji usvojen u ovom sazivu, uprkos protivljenju Dragana Čovića i HDZ-a. Usvojen je, jer je bio u interesu Bosne i Hercegovine. A kakvi su njegovi odnosi sa Amerikancima i da li su posljednja američka nastojanja oko Južne interkonekcije u interesu BiH, to ćemo znati tek kada budemo imali prijedlog na stolu.

Da li ste zadovoljni izdvajanjima za Fond solidarnosti i kako naći rješenje da svi onkološki pacijenti dobiju pravovremeno lijek koji im produžava život?

– Činjenica jeste da se svake godine izdvaja sve više za Fond solidarnosti, ove godine 80 miliona, odnosno 10 više nego prošle. Međutim, to je još daleko od onog što Zakon o zdravstvenom osiguranju propisuje. Jedino rješenje vidim u tome da se u budžetu pronađe dodatnih 150-200 miliona KM za ovu namjenu. Mislim da se to može uraditi preusmjeravanjem sredstava koja se izdvajaju za kantone. Taj grant iznosi 200 miliona KM i uveden je 2021. kao pomoć kantonima u doba pandemije i to iz sredstava MMF-a. Od tada je ostao u budžetu FBiH. Pandemija je davno prošla i kantoni bi trebali da ispunjavaju svoje obaveze i bez ovih sredstava, bez kojih su bili i prije pandemije. Ujedno bi to bila solidarna pomoć najugroženijim pacijentima za čiju zdravstvenu skrb je nadležan i kantonalni nivo vlasti.

Mnogo je bilo priče posljednjih dana o ukidanju tzv. bijelog hljeba. Budući da taj prijedlog dosad nije naišao na odobravanje većine u Parlamentu, kako ćete Vi glasati i kakav ishod očekujete?

– Ukidanje bijelog hljeba je predlagao Admir Čavalić nekoliko puta u ovom mandatu i svaki put sam glasao za, ali nije bilo broja glasova potrebnog za usvajanje. Sa njim i još dvojicom kolega sam izradio prijedlog u kojem smo objedinili i tu odredbu i još četiri druge, između ostalih, zamrzavanje plata političara i ukidanje paušala profesionalnim zastupnicima, koje bi donijele višemilionske uštede u budžetu. Uputio sam zahtjev da se to nađe na dnevnom redu naredne sjednice i nadam se da će biti usvojeno.

Pred Federacijom BiH je početak fiskalnih reformi. Da li je njihovo usvajanje, a potom i provođenje, realno u izbornoj godini i kada će privreda dočekati umanjenje nameta za famoznih pet posto?

– Zakon o fiskalizaciji transakcija je na dnevnom redu januarske sjednice, ali njegova primjena sigurno neće početi u ovoj, nego, u najboljem slučaju, naredne godine. Što se tiče doprinosa, oni su smanjeni za 5,5 posto sredinom prošle i bilo je najava da će za još toliko biti smanjeni u ovoj godini. Međutim, zbog značajnog povećanja budžetskih rashoda, ponajprije usljed najavljenog rasta penzija i drugih socijalnih davanja, ne vjerujem da će u ovoj godini biti novog smanjenja doprinosa.

Zbijanje redova pred opće izbore već je počelo. Je li Naša stranka dio priče o okupljanju stranaka koje će podržati dr. Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH? Da li ste u stranci već razgovarali o nastupu i kakav će on biti?

– Predsjedništvo Naše stranke je prošlog mjeseca donijelo odluku o podršci Bećiroviću, mislim da tu odluku mora potvrditi i Glavni odbor stranke, ukoliko već nije. Imam samo neslužbene informacije da su i iz Pomaka najavili podršku, ali to trebaju potvrditi sa čelnicima te stranke.

Za kraj, kakav je Vaš stav o minimalnim platama te o najavljenim povećanjima penzija?

– Izmjenama Zakona o PIO-u, koji je na dnevnom redu januarske sjednice, predviđaju se dva redovna usklađivanja godišnje po formuli koja je povoljnija po penzionere od sadašnje, tako da će već u ovoj godini penzije rasti za 17,6 posto.

Nerealna očekivanja

Budžet će to povećanje koštati dodatnih pola milijarde KM, ali mislim da je opravdano i da su izmjene zakona dobre i neophodne. Što se, pak, tiče minimalne plate, ona je početkom prošle godine uvećana za više od 60 posto. To je drugo najveće povećanje minimalne plate u Europi ne samo prošle godine nego uopće. Nerealno je bilo očekivati značajniji rast opet ove godine. Čak mislim da je bilo optimalnije da je prošle godine povećana na, recimo, 800, pa ove na 1.000, nego odjednom sa 596 na 1.000. To bi izazvalo manje turbulencije na tržištu rada.