Connect with us

Magazin

Prosječna masa novih auta porasla je za gotovo 400 kg u 7 godina: Ovo je 10 najtežih

Published

on

ANALIZA podataka o masi automobila iz testova koje je proveo Autocar pokazuje da je od 2016. do 2023. godine, što je približno jedan modelski ciklus, prosječna masa novih automobila porasla s 1553 kg na 1947 kg.

Rast mase djelomično se može pripisati sve većoj popularnosti SUV-ova. Od svih automobila koje je Autocar testirao 2016. godine, 16 ih je bilo SUV-ova ili crossovera s prosječnom masom od 1722 kg, što je 169 kg više od prosjeka za sve modele testirane te godine.

Mnogi SUV-ovi koje su testirali te godine bili su teži od svojih limuzinskih ili hatchback pandana. Na primjer, Škoda Kodiaq težila je 1751 kg, što je 246 kg teže od Škode Superb testirane godinu dana ranije. Uz to, Jaguar F-Pace bio je teži za 180 kg od XF-a s istim 2.0-litarskim dizelskim motorom.

U 2023. godini testirano je ukupno 24 SUV-a, crossovera i pick-upa s prosječnom masom od 1985 kg. To je razlika od 38 kg u odnosu na opći prosjek, znatno manje od razlike od 169 kg iz 2016. godine.

SUV-ovi i crossoveri u prosjeku su težili 1906 kg, što je ispod prosječne mase svih modela testiranih 2023. godine, a to sugerira da iako je povećani udio SUV-ova na tržištu djelomično odgovoran za opći rast mase, nije jedini uzrok.

Tome u prilog ide i činjenica da je prosječni SUV testiran 2023. godine bio teži za 183 kg nego 2016. godine.

Uzrok je i elektrifikacija

Elektrifikacija također ima ulogu u povećanju mase novih automobila. Modeli s baterijskim električnim pogonom koje je Autocar testirao prošle godine imali su prosječnu masu od 1991 kg. Automobili s motorima na unutarnje sagorijevanje bili su gotovo 100 kg lakši, s 1897 kg.

Isključujući iz ove druge skupine hibride i plug-in hibride, koji imaju dodatnu masu zbog električnih motora i velikih baterija, ta brojka pada na 1841 kg ili 150 kg manje od prosječnog električnog vozila.

Ova razlika odražava se u širem trendu automobila koje je Autocar testirao od 2000. godine. Godišnji prosjek oscilirao je između 1500 kg i 1650 kg do 2018. godine, kada je prvi put dostigao 1700 kg. Pao je na 1675 kg 2019. godine, ali od tada samo raste, dostigavši 1879 kg 2022. i zatim 1947 kg godinu dana kasnije.

Masa koja je nekad bila nezamisliva

Trend ne pokazuje znakove usporavanja: prosječna masa automobila testiranih tijekom prvog tromjesečja 2024. godine – većinom električnih, SUV-ova ili oboje – bila je 2087 kg.

Najteži među njima bio je električni Mercedes-Benz EQS SUV s nekad nezamislivih 2899 kg.

Erozija klase malih gradskih automobila

Naravno, elektrifikacija i popularnost SUV-ova nisu jedini krivci za stalni porast mase. Erozija klase gradskih automobila i superminija također igra ulogu u povećanju prosječnih masa, s manje modela ispod 1000 kg svake godine koji bi kompenzirali najteže automobile na tržištu.

Godine 2003. Autocar je testirao šest automobila koji su težili manje od 1000 kg i još šest između 1000 kg i 1100 kg. U 2023. godini testiran je samo jedan “automobil” ispod 1000 kg – Citroën Ami – koji tehnički nije automobil, već kvadricikl.

Najlakši i najteži

Najlakši pravi automobil testiran prošle godine bio je sportski kupe Alpine A110 R s 1065 kg, a slijedi ga Hyundai Kona benzinski crossover s 1352 kg.

Evo na kraju i popisa 10 najtežih automobila koji se prodaju u Europi:

  1. Rolls-Royce Spectre – 2965 kg
  2. Cadillac Escalade – 2906 kg
  3. Mercedes-Benz EQS SUV – 2845 kg
  4. INEOS Grenadier – 2828 kg
  5. Mercedes-Maybach GLS – 2815 kg
  6. Volvo EX90 – 2811 kg
  7. Range Rover – 2810 kg
  8. Rolls-Royce Cullinan – 2735 kg
  9. BMW i7 – 2770 kg
  10. Audi SQ8 e-tron – 2725 kg

 

Magazin

Profesor Dupanović iz Bihaća: Uprkos šundu i konzumerizmu uspijevamo poticati ljubav djece prema umjetnosti i muzici

Published

on

By

Almir Dupanović (46), profesor Umjetničke škole “Nusret Keskin – Braco“ u Bihaću, ističe kako je najveći izazov u radu s djecom usmjeriti ih ka pravoj umjetnosti u svijetu preplavljenom šundom.

Nakon završetka Osnovne škole AVNOJ i Srednje muzičke škole koju je pohađao tokom rata u Bihaću, Dupanović je nastavio svoje obrazovanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Tokom svoje dvadesetogodišnje karijere, predavao je predmete “Solfeđo” i “Horsko pjevanje” te podučavao sviranje klavira i harmonike.

“Najveći izazov u radu je kako usmjeriti djecu koja su danas bombardirana ogromnom količinom šunda. Problem je što se toj djeci taj šund predstavlja kao nešto potpuno normalno, a da je bilo kakav vid umjetnosti staromodan, potpuno najzanimljiv i samim time apsolutno nije vrijedan njihove pažnje”, kaže Dupanović za Fenu.

Jedan od najvećih uspjeha Umjetničke škole “Nusret Keskin-Braco” je organizacija i održavanje područnih odjeljenja u svim općinama i gradovima Unsko-sanskog kantona.

“U ova teška vremena, uspijevamo okupiti veliki broj djece i poticati njihovu ljubav prema umjetnosti i muzici”, ističe Dupanović.

Dodaje kako svako dijete ima svoj poseban način motivacije za rad i učenje, a samim tim je uslovljeno i napredovanje učenika kako u muzici tako i u svim ostalim segmentima njihovog razvoja.

Dupanović je tokom svoje karijere ostvario brojne uspjehe, kako osobne, tako i sa svojim učenicima. Njegovi učenici su redovno nastupali solo na klaviru i harmonici, kao i sa školskim horovima područnog odjeljenja Ključ i centralne škole u Bihaću.

“Među najvažnijim dostignućima istakao bih članstvo u radnoj grupi Federalnog aktiva za predmet solfeđo, gdje sam bio jedini predstavnik iz USK-a. Radna grupa je imala zadatak da osmisli propozicije za prvo federalno takmičenje iz solfeđa, što je bio historijski događaj”, kaže on.

Za svoj rad u Komisiji dobio je certifikat od Federalnog aktiva i zahvalnicu od Ministarstva kulture i  obrazovanja Unsko-sanskog kantona.

Vjeruje da umjetnost i muzika uprkos šundu i konzumerizmu, imaju perspektivu.

“Umjetnost nije ništa staromodno ili nezanimljivo. Umjetnost, a pogotovo muzika je nešto što pomjera granice kako našeg uma tako i našeg društva. Vjerujem i vidim kroz svoje i učenike svojih kolega i kolegica, kroz svoj i njihov rad, da umjetnost i muzika imaju svijetlu budućnost i u našem kantonu, ali i u našoj lijepoj BiH”, naglasio je.

Kroz svoje predano zalaganje i rad s učenicima, Dupanović nastavlja da potiče mlade generacije na ljubav prema umjetnosti i muzici, čime doprinosi očuvanju kulturnog naslijeđa i razvoja kreativnosti.

FENA

Nastavi čitati

Magazin

Poznata pjevačica o aferi s 25 godina starijim Harisom Džinovićem: ‘Ne treba mi tata’

Published

on

By

Crnogorska pjevačica Goga Sekulić (47) oglasila se vezano uz špekulacije o njenoj vezi s Harisom Džinovićem (72). Bosansko-hercegovački pjevač se razveo ove godine od dizajnerice Meline nakon 22 godine braka, a detalji o njihovom odnosu i rastavi izašli su u javnost. Tako su započela i šuškanja da Goga ima aferu s Harisom, pa je sada u jednoj srbijanskoj emsiiji odlučila prokomentirati situaciju.

 

Voditelj emisije ‘Ami G Show’ upitao je Gogu je li joj Haris novi dečko, što je ona jasno opovrgnula.

“Da završimo tu temu, poštujem čovjeka, njegovu karijeru. Tatu imam kod kuće, tata mi ne treba. Nemam dečka, imam dosta udvarača, kad budem imala dečka ja ću vam reći”, objasnila je pjevačica.

Ipak, ovo nije prvi put da je rekla svoju stranu priče vezano uz sitaciju. Naglasila je kako Haris ima isti broj godina kao i njen otac, nadodavši da je za nju opće poznato kako voli mlađe muškarce.

 

Pjevačica narodne muzike dvaput se udavala, a s 36 godina postala je udovica. Njen prvi brak završio je samo dva mjeseca nakon vjenčanja, s obzirom na to da je njen suprug Igor Ramović preminuo od raka gušterače. Nakon toga ponovno je ušla u bračne vode s 15 godina mlađim Urošom Domanovićem s kojim je dobila sina, no razveli su se nakon šest godina.

Nastavi čitati

Magazin

Kim Kardashian pokazala kako je izgledala 1993. godine: Prije slave i estetskih zahvata

Published

on

By

Reality zvijezda Kim Kardashian prisjetila se svog izdanja od prije 31 godinu podijelivši fotografije s dugogodišnjom prijateljicom.

Naime, Kardashian je povodom rođendana prijateljice odlučila podijeliti njihove zajedničke fotografije na Instagram storyju, a među njima su se našle i one iz 1993. godine.

Na njima 13-godišnja Kim pozira uz Lindsay na otoku Mauiju, a može se vidjeti kako je izgleda prije slave i brojnih estetskih zahvata o kojima se godinama unazad špekulira.

Foto: Instagram

Od podvrgavanja laserskim tretmanima do eliminacije ugljikohidrata i šećera iz svoje prehrane, Kim je poznata po tome da poduzima drastične mjere kako bi održala svoj izgled.

Foto: Instagram

Međutim, vlasnica brenda Skims nije uspjela uvjeriti sve da tokom godina nije imala “dodatnu” pomoć da postigne svoj atraktivan izgled.

U julu 2022. Kim je tvrdila da nikada nije koristila filere i da je tokom godina imala samo “malo botoksa”.Ipak, njene stare fotografije pokazuju suprotno, a i brojni ljekari koji su analizirali njeno lice smatraju da bez estetskih zahvata, hirurških ili nehirurških, nije mogla postići ovakav današnji izgled.

Nastavi čitati

Najčitanije