Doživjeti sto ili više godina života poseban je i rijedak uspjeh koji izaziva divljenje i znatiželju. Stogodišnjaci i superstogodišnjaci, osobe starije od 110 godina, često su predmet istraživanja zbog svoje dugovječnosti, zdravlja i životnih navika. Dok neki tajnu dugog života pripisuju genetici, drugi ističu zdravu prehranu, aktivan način života i pozitivan pogled na svijet. Tako je najstarija Španjolka Angelina Torres Vallbona otkrila svoju tajnu dugovječnosti prije 112. rođendan, prenosi Express.

Angelina, koja živi u Barceloni, tvrdi da je tokom života bila dobrog zdravlja i da se nikada nije razboljela. Naslijedila je titulu najstarije osobe u Španiji nakon smrti Marije Branyas koja je bila najstarija, ne samo u Kataloniji, već i na svijetu sa 117 godina prije nego što je umrla prošlog augusta. Osim toga, nakon što je u novembru preminula Piedad Loriente iz Aragona u dobi od 113 godina, Angelina sada drži rekord kao najstarija Španjolka.

Angelina je rekla da nema tajne u njenom impresivnom životnom vijeku. Njena dnevna rutina uključuje jednostavan doručak od čaše vode s nekoliko kapi limuna i kašičicom šećera. Unatoč poznatim zdravstvenim problemima vezanim uz šećer, sok od limuna nudi nekoliko prednosti, budući da je izvrstan izvor vitamina C za koji su studije pokazale da može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, kao i povećati apsorpciju željeza iz biljne hrane, čime se sprečava anemija.

Angelina svoje duge šetnje i svoj cilj da bude prijateljica sa svima smatra dijelom svog životnog stila. Ljudi oko nje često je nazivaju anđelom, no ona se ne slaže s tim. “Nisam anđeo, samo se volim slagati sa svima”, izjavila je te dodala da često osjeća duboku empatiju prema onima koji su manje sretni od nje. Angelina je rođena u Bellvísu u Kataloniji 18. marta 1913. i bila je peta od sedmero braće i sestara.

Njen je otac umro kad je imala samo tri godine te se porodica preselila u Barcelonu. Angelina je ondje započela karijeru u izradi kravata s Vinilosom y Vidalom prije nego što je postala šegrt u krojačkoj radnji. Sve se to dogodilo prije razornog građanskog rata, perioda tokom kojeg je Angelina priznaje da je “puno patila”. Nakon rata udala se za Josepa Martíja i dobili su kćerku Mercè, dvoje unučadi i troje praunuka.

Superstogodišnjakinja je izrazila zahvalnost što je Božić mogla provesti sa svojom porodicom te je rekla da se dobro provela. Angelina je također podijelila svoju radost što je svjedočila izgradnji bazilike Sagrada Familia te je rekla da je ispala prekrasno. Dodala je da je u životu imala mnogo prijatelja koji su je puno voljeli te da se puno smijala i uživala u svojoj porodici.

harlotte Bosanquet iz Australije, mlada poduzetnica iz Sydneya, odustala je od studija kako bi pokrenula vlastiti posao čišćenja, koji joj sada donosi više od 17.000 eura mjesečno.

Iako na prvi pogled njen posao možda ne zvuči kao posao iz snova, Charlotte je dokazala da i iz najprljavijih prostora može izniknuti inspirativna poslovna priča.

Dok je studirala, Charlotte je tražila honorarni posao i slučajno naišla na čišćenje kuća pretrpanih otpadom i nepotrebnim stvarima. Ubrzo je otkrila strast prema transformaciji zapuštenih prostora te odlučila ovu aktivnost pretvoriti u poslovni pothvat. Osnovala je kompaniju specijaliziranu za čišćenje domova ljudi koji skladište prekomjerne količine predmeta, poznato i kao “hoarding”.

Njena kompanija, smještena u Sydneyu, zapošljava devet radnika, a Charlotte koristi posebnu opremu poput maski, rukavica i zaštitnih odijela kako bi se suočila s izazovima ovog posla. Njen rad često uključuje uklanjanje mrtvih glodavaca, izmeta i drugog otpada, što posao čini fizički zahtjevnim i psihički izazovnim.

Cijena transformacije i zarada

Charlotte naplaćuje između 3.100 i 12.300 eura (6.062 KM – 24.056 KM) za čišćenje jednog prostora, ovisno o njegovoj veličini i stanju. Nakon što podmiri troškove poslovanja i isplati radnike, ostaje joj oko 17.000 eura (33.248 KM) mjesečno. Dio zarade ulaže u širenje poslovanja, a uspjela je i uštedjeti dovoljno za kupovinu vlastite kuće s 21 godinom.

Ambiciozna poduzetnica već planira budućnost – namjerava proširiti svoj posao i povući se u penziju do svoje 30. godine. Charlotte naglašava važnost razumijevanja mentalnog zdravlja kada je riječ o stanju nečijeg doma. “Mentalno zdravlje može igrati veliku ulogu, zato razmislite prije nego što nešto kažete”, poručila je.

@carecleaningservicessyd

Today I partnered up with a local company @LawnLordsAu to focus on cleaning the outside of this hoarder clean. Due to high demand of my employees, they will be starting this job alongside me in a few weeks. What a beautiful opportunity, it is truly moving❤️ #hoaderclean #youngbusinessowner #fyp

♬ Daylight – David Kushner

Uz plaćene projekte, ponekad besplatno pomaže ljudima u teškim situacijama, koji ne mogu priuštiti njene usluge. “Pomoći ljudima koji misle da nemaju izlaz je najbolji osjećaj na svijetu”, rekla je Charlotte, dodajući da ima samo jedno pravilo: “Što je posao prljaviji, to bolje“.

Charlotte Bosanquet, koju na TikToku prati više od 240.000 ljudi, dijeli trenutke iz svog neobičnog poslovnog života, pokazujući transformacije prostora koje čisti. Njena priča dokazuje kako predanost, empatija i hrabrost da se suoči s izazovima mogu pretvoriti naizgled neugledan posao u inspirativnu poduzetničku priču.

@carecleaningservicessyd

@Aussie Industries satisfying end of lease , come back for part 2 ✨😌❤️ #endoflease #youngbusinessowner #cleanersoftiktok #skipbin #sydney #hussle #cleanout

♬ Calm Down X Love Nwantiti – DJ Drek

Grad Charlottetown (Prince Edward Island, Kanada) u julu 2024. postao je mjesto nebeskog događaja kada su fragmenti meteoroida pali na vrtnu stazu, za dlaku promašivši vlasnika kuće. Univerzitet u Alberti tada je dodalo ove fragmente svojoj opsežnoj zbirci meteorita, označavajući historijski dodatak.

Meteorit, nazvan “meteorit iz Charlottetowna”, imao je nezaboravan pad. Vraćajući se iz šetnje sa svojim psima, vlasnik kuće g. Velaidum otkrio je stazu prekrivenu crnim krhotinama, uključujući kamenje, pijesak i fragmente. U početku zbunjeni, on i njegova porodica počeli su čistiti nered.

Njihov susjed pružio je ključan trag, prisjetivši se glasnog udara tokom njihove odsutnosti, ukazujući na to da bi to mogao biti meteorit. Skepsa se pretvorila u strahopoštovanje kada je na snimci nadzorne kamere ugledao kamen kako pada s neba i razbija se na šetnici.

“Bilo je dvije minute od toga da me ubije. Pao bi točno na mjestu gdje sam stajao”, opisao je Velaidum, piše Dnevno.hr.

Prastari hondriti

Kustos zbirke meteorita Chris Herd s navedenog univerziteta, potvrdio je otkriće nakon ispitivanja fragmenata. Identificirao ga je kao hondrit – kameni meteorit koji sadrži hondre, mala okrugla zrna od neoksidirana željeza obavijena osnovnom tvari (matriks), kakva nisu nađena u drugim tijelima.

Hondriti se smatraju najstarijim stijenama u Sunčevom sistemu i ostatci su tvari od koje je Sunčev sistem nastao. Sadrže silikate, metale i sulfide, a stari su oko 4,56 milijardi godina. Njihovim proučavanjem istražuju se procesi koji su doveli do oblikovanja planeta, satelita i planetoida. To su ujedno i najčešći meteoriti na Zemlji, čine oko 85% svih meteorita.

“Ovaj meteorit je prvi i jedini ikada dokumentiran na Prince Edward Islandu. Njegov je pad bio spektakularan, upotpunjen zvukom. Nijedan drugi dokumentirani pad meteorita ne uključuje takvo slušno iskustvo”, dodaje Herd.

Limun nije samo koristan za zdravlje, već i za kućanske poslove. Zbog svoje prirodne kiselosti i antibakterijskog djelovanja, limun je savršen saveznik u održavanju čistoće domaćinstva.

Ako želite očistiti rernu na jednostavan način, iskoristite ovaj trik s limunom. Zagrijte rernu na 180 stepeni, narežite jedan ili dva limuna na tanke kriške i stavite ih u posudu s oko 150 ml vode.

Stavite posudu u rernu na oko sat vremena. Tokom tog vremena, para i limunska kiselina otapaju nečistoće u rerni.

Nakon što isključite rernu, samo obrišite površine vlažnom krpom ili spužvom.

Ovaj prirodni trik osigurava da vaša rerna bude čista bez upotrebe skupih hemikalija ili napornog ribanja, piše Novilist.

Čini se da je COVID-19 povezan sa značajnim porastom broja slučajeva ME/CFS, prema novoj studiji. Koristeći podatke iz dugotrajne inicijative za istraživanje COVID-a koju su vodili američki nacionalni instituti za zdravlje (NIH), naučnici su izračunali da je incidencija ME/CFS sada 15 puta veća od nivoa prije pandemije, te su otkrili da ljudi s historijom COVID-a imaju skoro osam puta veću vjerovatnoću da će razviti kronično stanje.

“Ovo istraživanje naglašava hitnost da zdravstveni radnici prepoznaju post-COVID-19 ME/CFS“, rekla je prva autorica dr. Suzanne D. Vernon, direktorica istraživanja u Bateman Horne centru, u izjavi poslanoj IFLScienceu.

ME/CFS (mijalgični encefalomijelitis/sindrom kroničnog umora) je složeno kronično zdravstveno stanje koje se ponekad može pratiti do prethodne infekcije. Čak i ako je početna infekcija bila blaga i osoba se potpuno oporavila, niz iscrpljujućih simptoma može početi da se javlja u nastavku.

Ako to zvuči poznato u kontekstu COVID-19, to je zato što postoji mnogo paralela između ME/CFS i dugog COVID-a. Dok neki pacijenti sa dugotrajnim COVID-om mogu imati oštećenje organa uzrokovano samim virusom ili se suočavaju s dugoročnim posljedicama hospitalizacije, još uvijek ima drugih koji su se oporavili od blagog napada COVID-a samo da bi razvili simptome kao što su magla u mozgu, umor i vrtoglavica.

Ali dok je dugo COVID-19 relativno nov problem, ME/CFS i koncept postvirusnih bolesti su poznati već neko vrijeme. Bez obzira na to, mnogi pacijenti prijavljuju poteškoće u pristupu dijagnozi i njezi, i suočavaju se sa stigmom, nesporazumima i oprečnim savjetima, što je vidljivo u svjedočanstvima poput ovog izvještaja pacijenata objavljenih u časopisu Work.

Sada je bez sumnje poznato da je ME/CFS biološka bolest koja pogađa više tjelesnih sistema. Postoje različiti stepeni ozbiljnosti, a stanje može imati značajan uticaj na svakodnevne aktivnosti. Ključna karakteristika mnogih pacijenata je malaksalost nakon napora, gdje se simptomi poput umora pogoršavaju nakon fizičke aktivnosti. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je otprilike četvrtina ljudi s tim stanjem vezana za krevet u nekom trenutku svoje bolesti.

S obzirom na sve što smo naučili o dugom COVID-u otkako je pandemija proglašena prije skoro pet godina, istraživači koji stoje iza nove studije željeli su pogledati potencijalnu vezu između COVID-a i ME/CFS.

Okrenuli su se podacima iz RECOVER Initiative, projekta koji je financirao NIH i koji je postavljen da bude “najsveobuhvatnija i najraznovrsnija” studija COVID-a na svijetu. Ova analiza obuhvatila je 11.785 učesnika sa historijom infekcije SARS-CoV-2 i 1.439 onih koji nisu bili zaraženi.

Tim je procijenio koliko je učesnika ispunilo dijagnostičke kriterije za ME/CFS najmanje 6 mjeseci nakon što su imali COVID-19. Vrijedi napomenuti da se ovi kriteriji oslanjaju na samoprijavljivanje simptoma, što je istaknuto kao ograničenje studije.

Utvrđeno je da se ME/CFS javlja kod 4.5 posto inficiranih učesnika naspram samo 0.6 posto neinficiranih učesnika. Gotovo 90 posto onih koji su ispunili kriterije za ME/CFS također je identificirano kao među najsimptomatskijim dugim pacijentima s COVID-om, naglašavajući ukrštanje između ova dva stanja.

“Ovi nalazi pružaju dodatne dokaze da infekcije, uključujući one uzrokovane SARS-CoV-2, mogu dovesti do ME/CFS“, piše Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar u izjavi o studiji.

Najčešće prijavljeni simptomi od strane grupe bili su malaksalost nakon napora, ortostatska netolerancija i kognitivna oštećenja. Ovo su također simptomi koje su prijavili mnogi dugotrajni pacijenti s COVID-om, a autori kažu da postoji hitna potreba za dodatnim istraživanjima kako bi se razumjelo zašto COVID kod nekih može dovesti do kronične bolesti i ko može biti predisponiran.

“Ovo istraživanje naglašava hitnost da zdravstveni radnici prepoznaju ME/CFS nakon COVID-19. Rana dijagnoza i pravilno liječenje mogu promijeniti živote”, rekao je Vernon.

Adi Šoše zakazao je i peti koncert u kultnoj zagrebačkoj dvorani “Vatroslav Lisinski” i to za 12. juni.

“Napuniti pet dvorana ‘Lisinski’ u Zagrebu za tri i po godine karijere sa svojim pjesmama nije nimalo šala”, poručio je Amil Lojo, Šošeov menadžer.

Ovaj pjevač iz Mostara, inače diplomirani inženjer građevine, postao je jedno od najtraženijih imena na regionalnoj muzičkoj sceni.

Jedan od ključnih trenutaka u njegovoj karijeri bila je saradnja s Amilom Lojom, poznatim producentom i autorom brojnih hitova za regionalne zvijezde, koji mu je napisao njegove najpoznatije pjesme.

Njihova saradnja započela je spontano, ali je vrlo brzo rezultirala brojnim uspješnim projektima. Njegov prvi singl „Nije lako biti ja” i istoimeni album donijeli su mu još veći uspjeh, a hitovi poput „Najljepši cvijet”, „Pusto ostrvo”, „Od Jeseni do proljeća“ i dueta s Tonyjem Cetinskim „Sve ili ništa” učvrstili su njegovu poziciju na sceni, piše Raport.

Ovih dana Lojo i Armin Šaković rade na pjesmama za novi Šošeov album.